VLADAJUĆA VEĆINA ODBILA RASPUSTITI SABOR: Sve izglednije da ćemo saborske zastupnike birati tek nakon europskih izbora

Iako smo već duboko zakoračili u superizbornu godinu, saborska većina je u srijedu odlučila da se hrvatski parlament ipak još neće raspustiti.

To navodi na zaključak da se parlamentarni izbori u Hrvatskoj neće odigrati tako brzo kako se očekivalo, odnosno da će im, po svemu sudeći, prethoditi izbori za Europski parlament.

Izbori 'u ustavnom roku' 

Analitičari s kojima je Euractiv razgovarao kažu kako, u svjetlu najnovije odluke vladajuće većine da deseti saziv Sabora nastavlja s radom, više ne zvuči nevjerojatnim da bi se izbori mogli održati možda i tek u rujnu. Štoviše, kažu naši sugovornici, ne bismo se trebali čuditi ni ako se održe usred ljeta, kada je velik broj ljudi na godišnjim odmorima i izvan mjesta stalnoga prebivališta, a time i daleko od glasačkih mjesta na kojima ostvaruje svoje pravo glasa.

Podsjetimo, Sabor je u srijedu sa 78 glasova za i 59 protiv odbio zahtjev SDP-a i ostalih stranaka oporbe da se raspusti i da se raspišu izbori. Takvoj je odluci prošloga tjedna prethodila maratonska, 14-satna rasprava, koja je počela u srijedu i trajala je do četvrtka u 5 sati ujutro.

Već tada je, kažu naši sugovornici, bilo očito da do raspuštanja Sabora i raspisivanja izbora u ovom trenutku neće doći.

I poruke koje u posljednje vrijeme dolaze od vladajućih govore da je brzo raspuštanje Sabora sve manje u igri, iako ga se još uvijek ne može u potpunosti odbaciti. Naime, od ranijih najava koalicijskih partnera HDZ-a da bi izbori mogli biti u travnju ili svibnju, sada se sve češće uopćeno govori da će se oni održati "u ustavnom roku“. Prema naznakama koje sve češće daju vladajući, to bi i moglo biti tek u rujnu.

'HDZ-u bi najviše odgovarali izbori u rujnu'

"Kada bi HDZ prihvatio zahtjev oporbe za raspuštanjem Sabora, pokazao bi se slabim. Pozicija uvijek odbija zahtjeve opozicije, HDZ je to uvijek radio“, ocjenjuje za Euractiv politička analitičarka i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić, ističući kako je ne iznenađuje odluka saborske većine o neraspuštanju Sabora u ovom trenutku.

Dodaje kako to ne znači nužno da će se izbori održati tek u rujnu, iako bi HDZ-u rujan vjerojatno odgovarao iz više razloga.

Prvi razlog je taj što će iza Hrvatske biti još jedna "rekordna turistička sezona“, kakve su dosad uglavnom sve i bile, a drugi je taj što će do tada u zaborav pasti afere na koje upozorava oporba. No, u zaborav će do tada pasti i veliko povećanje plaća u javnom sektoru, koje kreće 1. travnja, upozorava naša sugovornica.

"Sve ovo upućuje na zaključak da će se europski izbori vjerojatno održati prije parlamentarnih i da će oni služiti kao generalna proba za HDZ. Osobno mislim da HDZ ide prema rujanskom održavanju parlamentarnih izbora. No, očito je da i sami još kalkuliraju oko datuma i procjenjuju koji bi termin za njih mogao biti najbolji", ističe Mamić.

Jednadžba s više nepoznanica

I politolog i sociolog Anđelko Milardović smatra kako je sve izglednije da se HDZ priprema za parlamentarne izbore tek na ljeto ili u rujnu.

Napominje kako bi HDZ-u odgovarala što manja izlaznost na izbore, a srpanj i, pogotovo, kolovoz to im jamče, budući da je većina Hrvata na godišnjem odmoru, a turistička sezona obilno puni kako džepove iznajmljivača apartmana, tako i blagajne tvrtki, ali i države. U tom smislu, vladajućima bi vjerojatno odgovarao i rujan, kada će se moći pohvaliti rezultatima još jedne turističke sezone.

No, ima još nekoliko razloga zašto bi rujan za HDZ bio optimalan.

"S obzirom na percepciju HDZ-a u javnosti zbog niza afera, zatim na sukob premijera Andreja Plenkovića sa šeficom Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) Laurom Kövesi oko slučaja ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, ali i na neslaganja sa SAD-om oko Bosne i Hercegovine, mislim da u HDZ-u procjenjuju kako sada nije pravi trenutak za izbore. U HDZ-u su puno očekivali od objave podataka o gospodarskom rastu u prošloj godini, ali ljudima ta tematika nije pretjerano bliska, a i znaju da su ti podaci rezultat 'loto ekonomije', kakvu imaju slabo razvijene zemlje na jugu Europe, pa tako i Hrvatska. Zbog svega toga, djeluje mi izglednim da će se europski izbori održati prije parlamentarnih u Hrvatskoj, kao i da bi se oni mogli održati možda i tek u rujnu“, ocjenjuje Milardović.

Međutim, i Milardović dodaje kako su otvorene razne opcije i kako će na konačnu odluku o izborima za 11. saziv Sabora utjecati brojni faktori. Drugim riječima, datum održavanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ostaje jednadžba s više nepoznanica. Barem za sada.

Ankete ne ulijevaju puno optimizma ni HDZ-u ni oporbi

Jedan od razloga zbog kojih HDZ kalkulira svakako su i istraživanja javnoga mnijenja koja ne ulijevaju previše optimizma ni HDZ-u, ali ni oporbi. Naime, dosadašnje ankete pokazuju da će HDZ najvjerojatnije biti relativni pobjednik izbora, ali da će novu Vladu teško sastaviti.

Tako je, prema posljednjem istraživanju Crobarometra za veljaču, kojeg je objavila Nova TV, HDZ na 28,7 posto potpore javnosti, no popularnost mu je u padu u odnosu na siječanj.

SDP je na drugom mjestu, ali s potporom samo 13,9 posto ispitanika, no ima trend rasta.

Na trećem je mjestu Možemo s potporom 7,6 posto ispitanika, dok je četvrti Most koji uživa podršku 7,0 posto ispitanika. Domovinski pokret je na petom mjestu i uživa potporu 6,9 posto ispitanika.

Nijedna od ostalih stranaka ne uživa podršku više od 1,5 posto ispitanih birača koji su sudjelovali u anketi. Istraživanje je, inače, Crobarometar proveo od 1. do 17. veljače na uzorku od 989 ispitanika.

Slični su rezultati i ostalih anketa. U svakom slučaju, sve one govore da će i vlada koja će se formirati nakon izbora biti plod poveće koalicije. Pritom valja reći kako je koalicijski potencijal HDZ-a znatno manji od onog pojedinih stranaka koje su sada u oporbi, ali i da je oporba razmrvljena i posvađana.

Oporba i analitičari optužili HDZ za gerrymandering 

Inače, problem s anketama koje se provode u Hrvatskoj je taj što cijelu zemlju tretiraju kao jednu izbornu jedinicu, dok zastupnike u Sabor biramo u 10 izbornih jedinica, u svakoj po  14 zastupnika. Prošlogodišnja promjena granica izbornih jedinica izazvala je lavinu negativnih komentara u Hrvatskoj, a oporba i analitičari su vladajući HDZ optužili za gerrymandering.

Uz 10 redovnih izbornih jedinica, postoje i dvije posebne. Tako je 11. izborna jedinica namijenjena dijaspori i u njoj se biraju tri zastupnika.

Nacionalnim manjinama u Hrvatskoj je namijenjena 12. izborna jedinica i one u njoj biraju ukupno osam zastupnika. Od toga, tri su mjesta zajamčena za srpsku manjinu, po jedno za talijansku i mađarsku te zajedno za češku i slovačku manjinu. Jednog zastupnika biraju pripadnici njemačke, austrijske, židovske i drugih autohtonih manjina, dok je jedan zastupnik rezerviran za ostale manjine, koje su uglavnom rezultat doseljavanja u Hrvatsku u 20. stoljeću iz ostalih dijelova bivše Jugoslavije.

Takav izborni sustav omogućuje i manjim strankama da prijeđu izborni prag od pet posto u pojedinim izbornim jedinicama. Primjerice, regionalna istarska stranka IDS teško da bi ikada ušla u Sabor kada bi cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica, a slično stoje stvari i s nekim drugim strankama.

Nadalje, vrijedi podsjetiti daje dosadašnja praksa bila da izabrani predstavnici manjina poslije izbora uglavnom koaliraju s HDZ-om.

Sastavljanje saborske većine mogao bi biti Sizifov posao

Ipak, čini se da, ako je suditi po anketama, koliko god manjkave bile, sve to HDZ-u ovoga puta neće biti dovoljno za sastavljanje nove vlade. Puno će, naravno, ovisiti i o tome koliko će birača izaći na izbore, budući da je jasno da će vjerne stranačke vojske kako HDZ-a, tako i oporbenih stranaka, izaći na birališta.

No, ostaje otvorenim pitanje koliko će ostalih građana, onih koji nisu članovi, a ni simpatizeri nijedne stranke, izaći na birališta. Njihov veći odaziv na izbore mogao bi u velikoj mjeri utjecati na izborne rezultate.

Svega su toga svjesni i u HDZ-u pa velikim dijelom i zato, smatraju analitičari, oklijevaju s raspuštanjem Sabora i raspisivanjem izbora. Jednostavno, skupiti 76 od ukupno 151 ruke u novom sazivu Sabora mogao bi se pokazati kao Sizifov posao i za HDZ i za oporbu.

Uloga šefa države

"Iz istraživanja se može zaključiti kako će svi nakon izbora imati velik problem sa sastavljanjem Vlade jer će novi saziv Sabora biti jako fragmentiran. Jasno je da će HDZ biti relativni pobjednik, ali mislim da će teško formirati Vladu“, kaže Mamić.

Podsjeća i da izbore, po Ustavu, raspisuje šef države koji i saziva Sabor na prvo zajedanje, a povjerava i mandat za sastavljanje Vlade onome tko dokaže da ima većinu u Saboru.

Iako to može izgledati kao puki tehnički posao, odlukama predsjednika o datumu održavanja izbora u ovakvoj situaciji može se uvelike utjecati na kretanja u hrvatskoj politici, ističe naša sugovornica.

'HDZ strahuje od prosvjeda'

Milardović, pak, kaže da HDZ strahuje od prosvjeda, što se vidjelo i na zadnjem prosvjedu kojeg su na Markovu trgu organizirale stranke lijevo-liberalne opcije.

Naime, šef SDP-a Peđa Grbin u srijedu je, nakon što je saborska većina odbila raspustiti Sabor, najavio nove prosvjede za 23. ožujka, i to ne samo u Zagrebu, nego i u ostatku zemlje.

"Očito je da se u HDZ-u boje prosvjeda“, zaključuje Milardović.

Mamić, pak, kaže da su prosvjedi za oporbu prilično riskantni jer, ako se na njima ne pojavi dovoljno ljudi, mogu ukazati da oporbene stranke nemaju potporu kakvu očekuju.

Bitka za neodlučne i izborne apstinente

U svakom slučaju, pred Hrvatskom je zanimljiv nastavak političke godine u kojoj će se aktualna vlast i oporba u više navrata odmjeravati snage. Međutim, osim izbora za Europski parlament, koji su u Hrvatskoj "zakazani“ za 9. lipnja, termini druga dva izborna ciklusa i dalje nisu poznati.

Strankama do zakazivanja parlamentarnih izbora ne preostaje drugo nego da pokušaju privući što više birača na svoju stranu. Borba će se posebno voditi za neodlučne, kakvih je u veljači, prema istraživanju Crobarometra, bilo 18 posto.

No, čini se da će prava bitka ipak biti ona za izvlačenje birača na glasačka mjesta, kako se ne bi ponovila situacija s prošlih izbora, održanih u srpnju 2020., kada je na parlamentarne izbore izašlo manje od 47 posto upisanih birača.