Švedski premijer Ulf Kristersson u petak bi trebao posjetiti Budimpeštu, gdje će se susresti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, a mađarski parlament će u ponedjeljak glasati o pristupanju Švedske NATO-u
Švedski premijer Ulf Kristersson posjetit će u petak Budimpeštu, gdje će se sastati sa svojim mađarskim kolegom Viktorom Orbanom.
Najavu posjeta Kristerssona Mađarskoj objavili su u utorak svjetski mediji, a potvrdio ju je sam Orban u svom statusu na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru.
Orban kaže da će mu 'biti čast' pozdraviti Kristerssona u Budimpešti
"Bit će mi čast pozdraviti švedskoga premijera Ulfa Kristerssona u Budimpešti u petak“, napisao je Orban na X-u.
Do posjeta švedskoga premijera Budimpešti dolazi nakon najave Fidesza, Orbanove konzervativne stranke, da će mađarski parlament u ponedjeljak, 26. veljače, glasati o ratifikaciji Protokola o pristupanju Švedske NATO-u. Fidesz u mađarskom parlamentu ima 119 zastupnika, od njih ukupno 199, što znači da ima dovoljno zastupničkih ruku kako bi praktički samostalno donosio odluke.
Mađarska jedina članica NATO-a koja još ratificirala članstvo Švedske u Savezu
Nakon što je Turska krajem siječnja ratificirala ulazak Švedske u NATO, Mađarska je ostala posljednja članica Saveza koja to još nije učinila. Orban je i ranije govorio da će Mađarska čekati Tursku da ratificira pristupanje Švedske NATO-u, no nejasno je zašto s tim čeka sada već mjesec dana.
Švedska i Finska zatražile su ulazak u NATO nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu.
Zahtjev za pristupanjem NATO-u Stockholm i Helsinki su podnijeli u svibnju 2022. godine, čime su te dvije skandinavske zemlje prekinule s dugom tradicijom neutralnosti. U slučaju Finske, neutralnost je trajala od završetka Drugog svjetskog rata, dok je u slučaju Švedske trajala znatno duže, još od Napoleonovih vremena. Švedska je stoga jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije sudjelovala ni u jednom svjetskom ratu.
Hrvatska ratificirala ulazak Švedske u NATO još na ljeto 2022.
Otpor primanju Švedske i Finske u NATO iskazala je Turska, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio Stockholm i Helsinki da pružaju utočište kurdskim militantima. Uz to, Ankari se nisu svidjeli ni stavovi švedskih i finskih vlasti o turskoj intervenciji na sjeveru Sirije.
Unatoč tome, Erdogan je dao svoj pristanak primanju Švedske i Finske u NATO pa su te dvije zemlje na summitu NATO-a u Madridu u lipnju 2022. godine pozvane u članstvo. Nakon pozivnice, u srpnju 2022. uslijedilo je i potpisivanje Protokola o pristupanju.
Najveći dio članica NATO-a je u vrlo kratkom roku je ratificirao pristupanje Švedske i Finske. Hrvatska je, primjerice, ratificirala protokole o ulasku te dvije zemlje u NATO još na ljeto 2022. godine.
Sve manji manevarski prostor za Orbana
Međutim, stvari s njihovim pristupanjem ponovno su zapele na Turskoj, koja je tvrdila da se Stockholm i Helsinki ne pridržavaju dogovora koji su s Ankarom postigli na summitu u Madridu. I dok je Ankara s vremenom olabavila svoju poziciju prema Finskoj, koja je u travnju prošle godine konačno pristupila NATO-u, Švedska je i dalje ostala u "čekaonici". Ipak, Erdogan je na kraju popustio pa je turski parlament krajem siječnja ove godine ratificirao Protokol o pristupanju Švedske.
Bez posve jasnih razloga, i Mađarska se pridružila Turskoj u blokadi Švedske i Finske na putu prema NATO-u. Kao i Ankara, i Budimpešta je na kraju popustila oko finskog članstva, no ostala je, baš kao i Turska, čvrsta u protivljenju švedskom članstvu, ističući kako "Švedskoj ne prijete nikakve ugroze“. Time su Mađari očito aludirali na činjenicu da Švedska nema kopnenu granicu s Rusijom, dok Finska, s druge strane, s najvećom zemljom svijeta dijeli čak 1340 kilometara dugu graničnu liniju.
Ipak, povremeno su iz Budimpešte znali signalizirati da se protive puštanju Švedske u NATO zbog kritika koje Stockholm upućuje Orbanovoj vladi u pogledu vladavine prava. Iako takav švedski stav ni u kom slučaju nije jedini razlog zbog kojeg se Mađarska našla pod sankcijama Bruxellesa, Orbanova je vlada očito na članstvu Švedske u NATO-u odlučila trenirati mišiće.
No, nakon što je i Turska dala zeleno svjetlo Švedskoj u NATO-u, manevarski prostor Budimpešte jako se suzio. Unatoč tome, prije mjesec dana svjetske je medije punila svađa između Orbana i Kristerssona oko toga bi li se i gdje njih dvojica trebala sastati. Orban je tada i pozvao Kristerssona da posjeti Budimpeštu, što je švedski premijer prihvatio.
Švedska uskoro postaje 32. članica NATO-a
Kada i Mađarska ratificira ulazak Švedske u NATO, ta će nordijska zemlja postati 32. članica Saveza. U ovom je trenutku nezahvalno procjenjivati kada bi se to točno moglo dogoditi, budući da postupak ratifikacije podrazumijeva i potpis šefa države, a mađarska predsjednica Katalin Novak nedavno je podnijela ostavku.
Isto tako, dokumente o ratifikaciji treba dostaviti depozitaru, što je u slučaju NATO-a Washington. No, ako švedski protokol prođe ratifikaciju u mađarskom parlamentu, kako se i očekuje, onda ni ti posljednji koraci ne bi trebali trajati duže od nekoliko dana.
Novi Grippeni za Mađarsku?
Osim o ulasku Švedske u NATO, Orban i Kristersson će, prema onome što je Orban napisao na X-u, razgovarati i o "jačanju obrambene i sigurnosne suradnje“ između Mađarske i Švedske. Orban u statusu na toj društvenoj mreži nije precizirao na što točno misli, no mađarski su mediji objavili, pozivajući se na neimenovane izvore, da bi dvojica premijera mogla dogovoriti novu suradnju u segmentu obrane.
Nešto je precizniji bio Kristersson koji je novinarima u Stockholmu, prema pisanju Reutersa, kazao da njegova zemlja želi razvijati suradnju s Mađarskom u Grippenima i da će se to pitanje također naći na stolu u Budimpešti. Mađarska, inače, još od 2001. godine koristi švedske vojne zrakoplove Grippen.
Orban i Kristersson će, napisao je mađarski premijer, razgovarati i o predstojećem predsjedanju Mađarske Europskom unijom.
Zaokret u Orbanovoj politici
U cijeloj priči ne treba zaboraviti ni na PR stranu politike. Naime, Orban posljednjih mjeseci radi zaokret u vanjskoj politici u okviru kojeg se najavljuje i njegov posjet Kijevu, o čemu je Euractiv pisao.
Ovdje vrijedi podsjetiti da je EU s Ukrajinom u prosincu otvorila pristupne pregovore bez mađarskog blagoslova, budući da je Orban napustio prostoriju u kojoj se glasalo, što je bio presedan u dosadašnjoj praksi otvaranja pregovora s kandidatima. Ipak, nije uložio ni veto, kako je ranije najavljivao, pa se njegov potez službeno protumačio kao "suzdržanost“ Mađarske. No, ta je "suzdržanost“ Ukrajini ipak omogućila otvaranje pregovora s EU, budući da nijedna članica EU, pa tako ni Mađarska, na kraju nije bila protiv, a svaka ima pravo veta.
Baltik postaje 'NATO more'
Skori ulazak Švedske u NATO zaokružit će sjeverno krilo Saveza, budući da će sve skandinavske države biti u njegovu sastavu.
Istodobno, Baltik će postati "NATO more“, što za Moskvu i ruskoga predsjednika Vladimira Putina predstavlja razlog za zabrinutost.