Bošnjački i građanski političari tvrde da je prijedlog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kojeg su skrojili HDZ BiH i HNS, protuustavan jer nudi asimetrična rješenja i da uvodi nove oblike diskriminacije
Prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kakvog nudi HDZ BiH teško će dobiti potporu stranaka koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji jer je njihovo stajalište kako se time krši Ustav i nude asimetrična rješenja kojima se uvodi nova vrsta diskriminacije.
Čelnik HDZ BiH Dragan Čović prošlog je tjedna kazao kako njegova stranka inzistira da se, s tri druga zakona na kojima inzistira Europska komisija da bi se otvorili pristupni pregovori s BiH, usvoje i izmjene Izbornog zakona kojima bi se uredio novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.
Traže da hrvatski kandidat za Predsjedništvo BiH dobije većinu i u većinski hrvatskim županijama
Taj "3+1 paket" trebao je biti usuglašen do kraja ovog tjedna, a prijedlozi zakona zatim poslani u parlamentarnu proceduru kako bi bili usvojeni do kraja veljače, uz pretpostavku da će na toj osnovi Europsko vijeće na zasjedanju 21. ožujka odobriti otvaranje pristupnih pregovora s BiH.
Nakon Čovićeve najave, Hrvatski narodni sabor BiH (HNS), koordinacija političkih stranaka s hrvatskim predznakom, u ponedjeljak je objavio prijedlog izmjena Izbornog zakona u kojemu je razrađen novi model biranja člana državnog vrha iz reda Hrvata.
Po tom prijedlogu mijenjao bi se Izborni zakon tako da se uvede odredba po kojoj je u Predsjedništvo BiH izabran onaj Hrvat koji je, osim apsolutne većine glasova, dobio i većinsku potporu glasača u pet od deset županija unutar Federacije BiH u kojima su Hrvati razmjerna ili apsolutna većina stanovnika.
Prijedlog definira da se potrebna potpora, ukoliko je nema u svih pet županija, utvrđuje kroz njih tri pa dvije ili u samo jednoj. U HNS-u smatraju kako bi to bio "osigurač" koji će spriječiti da hrvatskog člana Predsjedništva BiH izaberu Bošnjaci, kako je to bio slučaj u četiri izborna ciklusa u kojima je kandidate HDZ-a pobijedio Željko Komšić.
Čović smatra kako je u sadašnjem trenutku, kada nema većine u parlamentu BiH koja bi podržala izmjene Ustava, pa tako i cjelovitu promjenu izbornih pravila, potrebno promijeniti samo Izborni zakon, za što je potrebna obična većina u državnom parlamentu koju sadašnja vladajuća koalicija može osigurati.
Bošnjačke i građanske stranke u BiH protiv prijedloga HDZ-a
No, iz tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok te koalicije i o kojima ta većina ovisi stigle su jasne naznake da je ovakav zahtjev HDZ-a za njih neprihvatljiv.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, koji je i član SDP BiH, u srijedu je u objavi na društvenim mrežama istaknuo kako strukturu Predsjedništva BiH, način izbora i ovlasti treba regulirati na cjelovit način. Neprihvatljivim smatra djelomična rješenja koja zanemaruju presude Europskog suda za ljudska prava.
'Probni balon asimetričnih modela'
Bećirović je prijedlog HDZ BiH opisao je kao "probni baloni asimetričnih modela“ te je poručio kako to neće proći u tijelima vlasti BiH.
"Imajući u vidu tko su predlagatelji koji stoje iza ovakvog prijedloga izvađenog iz 'naftalina propalih prijedloga' od prije desetak godina, danas smo još odlučniji zaustaviti nove prijedloge koji bi se mogli pojaviti po istoj matrici starih etničkih podjela", stoji u Bećirovićevoj izjavi.
Ranije je i Sabina Čudić, istaknuta dužnosnica Naše stranke (NS), također članice "trojke", istaknula kako se način biranja članova Predsjedništva BiH ne može mijenjati bez izmjena Ustava. Na tom stajalištu izrijekom inzistira i veleposlanstvo SAD u BiH.
Prijedlog neustavan?
Pravni stručnjaci, poput banjolučkog suca Milana Blagojevića, smatraju kako prijedlog izmjena kakav nudi HNS izravno krši Ustav BiH, koji propisuje da se Bošnjak i Hrvat u Predsjedništvo BiH biraju izravno s teritorija "cijele Federacije BiH”, čime je isključena mogućnost da se oni biraju u nekim manjim izbornim jedinicama. Sukladno tomu, smatra Blagojević, HNS-ove izmjene bi Ustavni sud BiH odmah mogao proglasiti neustavnim.
Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990. kazao je kako bi za predložene izmjene ipak glasao u parlamentu iako je svjestan njihovih manjkavosti.
"Možemo smatrati da (prijedlog) diskriminira Hrvate u određenim područjima poput zeničke, tuzlanske ili sarajevske županije, ali bi sigurno bio bolji od sadašnjeg Izbornog zakona koji imamo", izjavio je Cvitanović u intervjuu za televiziju N1.