Europska unija još se malo približila iskorištavanju dobiti od zamrznute imovine središnje ruske banke usvajanjem novog zakona u ponedjeljak.
Tim se potezom, u skladu s koracima koje je poduzela G7, konačno stvara zakonski okvir kojim bi se dobit koju donosi zamrznuta ruska imovina mogla utrošiti na obnovu Ukrajine kroz proračun EU.
U državama EU i G7 zamrznuto je oko 300 milijardi eura depozita ruske središnje banke nakon ruske invazije na Ukrajinu - no otad traje i oklijevanje oko pitanja mogu li se i kako ta sredstva upotrijebiti za Ukrajinu.
Dvije trećine tih sredstava nalazi se u EU, a većinu toga drži belgijska klirinška kuća Euroclear. Dosad je samo porez na tu imovinu u Belgiji išao u namjenski fond za Ukrajinu kojim upravlja belgijska vlada.
Zakon donesen u ponedjeljak propisuje da će firme koje upravljaju depozitima vrijednosnica, kao što je Euroclear, biti zabranjeno da koriste neto dobit koju ta imovina generira, te da će prihode od ruske imovine morati držati odvojeno na posebnim računima sve dok države članice EU jednoglasno ne odluče uspostaviti mehanizam za njihovu upotrebu.
Od Europske komisije bi se tada očekivalo da novac prebaci u proračun EU, a potom da ide dalje u Ukrajinu. Prijedlog je usmjeren samo na buduću dobit i neće se primjenjivati retroaktivno, a primjenjivat će se na sve institucije koje drže više od milijun eura imovine ruske središnje banke.
Dužnosnici EU najavili su da bi se time moglo ostvariti 15 do 17 milijardi eura u naredne četiri godine, koje bi se mogle proslijediti Ukrajini.
Ukrajina traži više
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba pozdravio je priopćenje, kazavši kako će Kijev "ohrabriti daljnje korake na omogućavanju njihove praktične uporabe u korist Ukrajine. Ti koraci moraju biti ambiciozni i brzi."
Osim dobiti od zamrznute imovine, SAD je također su iznio prijedlog za direktnu zapljenu ruske imovine - ali dužnosnici EU smatraju da bi o bilo previše riskantno. SAD, Velika Britanija, Japan i Kanada žele ovršiti svu rusku imovinu, a ne samo dobit - no nailaze na otpor europskih članica G7 - Njemačke, Italije i Francuske.
Europske države pitaju se koliko bi takva dosad nezabilježena zapljena državne imovine bila zakonita, a osim toga i ECB sepita kako bi to utjecalo na stabilnost eura, budući da bi investitori zabrinuti da bi i njihov novac mogao biti zaplijenjen u takvom svenariju mogli krenuti u rasprodaju imovine u eurima.
Rusija prijeti
Rusija je u utorak upozorila Zapad kako će reagirati ako SAD i EU zaplijene stotine milijardi eura ruske imovine.
"To je krađa: to je prisvajanje nečega što vam ne pripada," izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova za Radio Sputnik, izvijestila je agencija TASS. Zaharova je kazala kako će reakcija Moskve biti "iznimno teška."
Moskva je najavila kako će Rusija na potencijalnu zapljenu imovine uzvratiti zapljenom zapadne imovine u Rusiji, koja je po nekim navodima vrijedna 288 milijardi dolara.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU takes a step closer to using frozen Russian assets profits for Ukraine)