Politika

FINSKA DOBILA NOVOG PREDSJEDNIKA: Stubb pobijedio na predsjedničkim izborima u najmlađoj članici NATO-a

Autor Hina

Alexander Stubb proeuropski je orijentiran finski političar, veliki zagovornik Ukrajine i oštrog stava prema Rusiji, a u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio je protukandidata Pekku Haavista, bivšeg šefa finske diplomacije

Novoizabrani finski predsjednik Alexander Stubb
Izvor: Emmi Korhonen/LEHTIKUVA / Sipa Press / Profimedia

Bivši konzervativni premijer Alexander Stubb pobijedio je u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora u Finskoj u kojem mu je protukandidat bio liberalni član Zelenih, bivši šef diplomacije Pekka Haavisto.

Proglasio se pobjednikom pošto je u drugom krugu dobio 51,6 posto glasova, nakon prebrojanih 99,7 posto. Haavisto je dobio 48,4 posto, podaci su Ministarstva pravosuđa.

Protukandidat čestitao Stubbu na izbornoj pobjedi 

"Jedino o čemu sada razmišljam je zahvalnost. Ovo je velika pobjeda za demokraciju u Finskoj", rekao je Stubb.

U televizijskom obraćanju nazvao je pobjedu "najvećom čašću" u životu i rekao da je "izuzetno sretan i zahvalan što su Finci u tako velikom broju glasali i što ja mogu služiti kao predsjednik Republike Finske”.

"Alexander, čestitke 13. predsjedniku Finske", riječi su kojima je Haavisto na javnoj televiziji priznao poraz.

Stubb je proeuropski orijentiran, veliki zagovornik Ukrajine i oštrog stava prema Rusiji.

Pobjeda u drugom krugu predsjedničkih izbora

Stubb i Haavisto ušli su u drugi krug izbora za predsjednika Finske, nakon što nijedan kandidat nije osigurao dovoljno glasova u prvom krugu prije dva tjedna u kojem se natjecalo njih devet.

Finski šef države bira se na šest godina, vodi vanjsku politiku u uskoj suradnji s vladom, a također je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Upravo ta uloga dobila je dodatno na važnosti s obzirom na geopolitičku situaciju u Europi i ulazak Finske u NATO. Ta zemlja ima granicu s Rusijom dugu 1340 kilometara.

Dužnost preuzima u ožujku

Stubb bi trebao preuzeti dužnost početkom ožujka, nasljeđujući predsjednika Saulija Niinistöa koji je završio dva šestogodišnja mandata i više mu nije dopušteno da se kandidira.

Pod Niinistöom i nakon ruske invazije na Ukrajinu, ta je nordijska zemlja odlučila podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u 2022.

Nakon desetljeća vojne neutralnosti, postala je 31. članica obrambenog saveza u travnju 2023. godine.