Politika

PROBLEM ZVAN ORBAN: Čelnici 26 država EU pokušat će slomiti otpor mađarskog premijera za odobravanje pomoći Ukrajini

Autor Hina

Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu na kojem će pokušati slomiti otpor mađarskog premijera Viktora Orbana da odobri paket makrofinancijske pomoći Ukrajini.

Viktor Orban talks during his international press conference before the end of the year in Budapest, Hungary on Dec. 21, 2023.,Image: 833263952, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Attila Volgyi / Polaris / Profimedia
Izvor: Attila Volgyi / Polaris / Profimedia

Posljednjih dana i tjedana vode se intenzivni razgovori kako bi se došlo do rješenja, ali ishod još nije osiguran.

"Cilj je uvjeriti Mađarsku da se pridruži ostaloj 26-orici. Do danas se u tome nije uspjelo i sada je pitanje kako će se Orban postaviti na samitu," rekao je jedan europski diplomatski izvor.

Prije samita koji počinje u četvrtak ujutro, čelnici će se okupiti na u srijedu navečer na neformalnoj večeri.

Šefovi država ili vlada zemalja članica razgovarat će o reviziji sedmogodišnjeg proračuna, unutar kojeg je predviđen paket pomoći Ukrajini od 50 milijardi eura za sljedeće četiri godine.

Na zadnjem summitu, sredinom prosinca prošle godine, 26 članica je podržalo pregovarački okvir koji je predložio predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Međutim, izostao je pristanak mađarskog premijera Viktora Orbana i odluka nije donesena, jer je za nju potreban konsenzus svih država članica.

Prijedlog predviđa povećanje sadašnjeg Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) za razdoblje od 2021. do 2027. za 64,6 milijardi eura. Od toga je samo 21 milijarda novog novca, to jest za toliko bi države članice morale povećati svoj doprinos proračunu - 10,6 milijardi eura dobilo bi se preraspodjelom postojećih sredstava, a preostale 33 milijarde su samo jamstva za zajmove koje bi EU podigla i proslijedila Ukrajini po povoljnim uvjetima.

Ukupni predloženi paket za Ukrajinu iznosi 50 milijardi eura, od čega su 17 milijardi bespovratna sredstva, a 33 milijarde zajmovi.

Osim paketa pomoći za Ukrajinu, u prijedlogu revizije proračuna predviđene su 2 milijarde eura za migracije i upravljanje granicama, 7,6 milijardi eura za susjedstvo i svijet, 1,5 milijardi eura za Europski fond za obranu u okviru novog instrumenta STEP (Platforme za strateške tehnologije za Europu), 2 milijarde eura za instrument fleksibilnosti, i 1,5 milijardi eura za pričuvu za solidarnost i pomoć u nuždi.

Orban je zbog protivljenja pomoći Ukrajini blokirao cijeli paket. Za svoj pristanak tražio je zauzvrat odmrzavanje svih europskih sredstava namijenjenih Mađarskoj. Komisija je prije prosinačkog samita odmrznula 10,2 milijarde eura mađarskih sredstava, a ostalo je još oko 21 milijardi koje su i dalje blokirane.

Ucjenom protiv ucjene

Orban je posljednjih dana signaliziro da je spreman podržati paket pomoći Ukrajini u okviru sedmogodišnjeg proračuna - ali pod uvjetom da se o tom odlučuje svake godine, i to jednoglasno. To je neprihvatljivo ostalim državama članicama i nije u skladu s europskim pravilima.

Unutar EU povećava se pritisak na Orbana da prestane s ucjenjivanjem - na što on uzvraća da je Europska unija ta koja ucjenjuje Mađarsku.

Britanski dnevn list Financial Times objavio je, pozivajući se na jedan radni dokument, da je 26 zemalja članica spremno, ako Orban ustraje pri svom stajalištu, javno zaprijetiti Mađarskoj da će ostati bez svih sredstava iz europskog proračuna, što bi onda za posljedicu imalo odvraćanje investitora od ulaganja u Mađarsku i slabljenje njezine valute.

Ako Orban ne pristane na kompromis spominje se mogućnost da 26 država članica bilateralno osiguraju pomoć Ukrajini u predviđenom iznosu. Ali, to je dosta komplicirano, između ostaloga i zato, što u pojedinim zemljama članicama, to moraju odobriti njihovi nacionalni parlamenti. Osim toga, gubi se i predvidivost financijske pomoći, što se navodi kao jedan od ciljeva politike EU prema Ukrajini.

Osim revizije MFF-a, razgovarat će se i povećanju sredstava za Europski instrument mirovne pomoći (EPF), za pet milijardi eura godišnje u sljedeće četiri godine. Iz tog instrumenta se plaćaju oružje i streljivo koje države članice dostavljaju Ukrajini iz svojih zaliha.

Čelnici će također razgovarati i o stanju na Bliskom istoku.