Članice EU jednoglasno su se u ponedjeljak (29. siječanj) složile da će izdvojiti milijarde eura dobiti koju generira imovina ruske središnje banke zamrznute u Europi, kao prvi korak prema upotrebi tog novca za buduću obnovu Ukrajine.
Na sastanku održanom u ponedjeljak navečer, veleposlanici država EU "načelno" su se složili glede ovog prvog koraka, što bi trebalo poslužiti kao iskazivanja podrške Ukrajini uoči druge godišnjice ruske invazije, u veljači ove godine.
Sporazum je postignut samo tri dana prije summita na kojem će čelnici EU pokušati prebroditi blokadu Mađarske i odobriti financijsku pomoć Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura, za sljedeće četiri godine.
Od 260 milijardi eura ruskih deviznih pričuva koje su 2022. zamrznule EU, SAD, Japan i Kanada nekih 191 milijardi je u Europi, uglavnom u Euroclearu, belgijskoj kompaniji za financijske usluge. Ta zamrznuta imovina i dalje generira prihod, što je otvorilo pitanje što učiniti s tom dobiti.
Prema dogovoru od ponedjeljka, tako ostvarena dobit bit će knjižena kao odvojena stavka, i neće biti isplaćena kao dividenda dioničarima, sve dok države članice EU jednoglasno ne odluče napraviti instrument za "financijski doprinos proračunu [EU] koji će biti prikupljen na temelju te neto dobiti, za potporu Ukrajini," navodi se u tekstu. Taj namet bit će "u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama i u skladu sa zakonima EU i međunarodnim pravom."
Milijarde bez vlasnika
Od Europske komisije bi se tada očekivalo da novac prebaci u proračun EU, a potom pošalje Ukrajini, iako nije jasno kada bi u konačnici mogao biti stavljen na raspolaganje. Prijedlog je usmjeren samo na buduću dobit koja se ostvaruje od zamrznute ruske imovine - i neće se primjenjivati retroaktivno.
To bi po procjenama europskih dužnosnika moglo donijeti nekih 15-17 milijardi eura u sljedeće četiri godine.
Francuska i Njemačka već su izrazile suzdržanost glede takvog plana, dok je Europska središnja banka (ECB) upozorila kako bi takva mjera mogla potkopati povjerenje u euro i uznemiriti globalna tržišta.
Prijedlog Europske komisije o postupanju sa zamrznutom imovinom u prosincu nije otišao toliko daleko da traži zaplijenu dobiti i njeno prenošenje u zajednički proračun EU zbog zabrinutosti ECB-a i ključnih država članica koje smatraju da bi to moglo izazvati financijsku nestabilnost i dovesti do osvetničkih mjera Rusije.
Druga inicijativa koju predvodi SAD i koju podupiru Velika Britanija, Japan i Kanada da se zaplijeni sva ruska imovina - a ne samo dobit koju generira - nailazi na otpor europskih zemalja članica skupine G7, posebice Njemačke, Italije i Francuske.
Iako bi takva zapljena ruske imovine i predaja iste Ukrajini ublažila financijski pritisak na Zapad u financiranju ukrajinskih ratnih napora, europski dužnosnici smatraju da bi to bilo zakonski gledano previše riskantno.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU backs setting aside frozen Russian assets profits for Ukraine)