INTERVJU: ŽELJANA ZOVKO, hrvatska eurozastupnica: BiH mora lobirati, ako u ožujku ne krenu pregovori, možda nikad i neće

Jedan od ključnih događaja tjedna za nama bio je posjet Sarajevu "EU trojke“, u kojoj su bili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, nizozemski premijer Mark Rutte i njegov hrvatski kolega Andrej Plenković. 

Već u narednim tjednima vidjet ćemo je li taj posjet, najavljen kao čin ohrabrenja Bosni i Hercegovini na njenom putu u Europsku uniju, postigao svoj cilj. No, već sad je jasno da je pred visoke dužnosnike EU izbacio i brojne stare sukobe koji tinjaju u BiH, kao i različite poglede na načine njihova rješavanja.

O tome smo razgovarali sa Željanom Zovko, hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a, odnosno Europske pučke stranke, i bivšom veleposlanicom BiH u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, kao i u nizu međunarodnih organizacija.

EURACTIV: Je li BiH sada, nakon posjeta visokog izaslanstva EU, barem korak bliže otvaranju pregovora u ožujku?

ZOVKO: Apsolutno je BiH korak bliže otvaranju pregovora. I ne samo da je korak bliže pregovorima, nego je bliže i u očima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i nizozemskog premijera Marka Ruttea. Iznimno je važno što ih je premijer Andrej Plenković doveo u Sarajevo, kako bi se i sami, na licu mjesta, uvjerili u ono što je BiH napravila na svom putu prema EU.

Kada se na Europskom vijeću bude ponovno odlučivalo o otvaranju pregovora s BiH, oni će moći sami posvjedočiti kakve je napore BiH poduzela na tom putu, a to joj svakako povećava šanse da konačno otvori pregovore. Opet ću ponoviti da je to ponajprije zasluga Hrvatske i Plenkovića.

EURACTIV: No, iz izjava koje smo čuli ostalo je nejasno hoće li BiH u ožujku dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Rutte je, primjerice, otvoreno rekao da ovo što je dosad napravljeno nije dovoljno i da neće biti gledanja kroz prste. Osim toga, svi su upozorili da ako se pregovori ne otvore u ožujku, neće se ni otvarati u ovoj godini?

ZOVKO: Ako se pregovori ne otvore u ožujku, ne samo da ništa od njih neće biti u ovoj godini, nego je pitanje i hoće li ikada uopće biti otvoreni!

Ne vjerujem da će u sljedećem sazivu Europskog parlamenta postojati volja za tako nečim, a mijenja se i politička klima u starim članicama EU u kojima se događaju tektonske promjene i na vlast dolazi ekstremna desnica koja se protivi proširenju EU.

Ako BiH ne iskoristi sadašnji trenutak, onda je vrlo izgledno da sljedeću priliku neće ni imati, barem ne u dogledno vrijeme. S druge strane, kada otvorite pregovore, onda je to već završena priča jer ne možete ići natrag u status kandidata. Dakle, ovo je ključni trenutak. Ako netko u BiH to ne razumije, onda je zalutao u politiku.

Isto tako, ako netko u BiH radi protiv svoje zemlje - a u medijima je objavljeno da je ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković kazao da je član Predsjedništva BiH Željko Komšić od Ruttea tražio da se ne otvaraju pregovori - onda je to skandalozono i protiv interesa zemlje.

EURACTIV: Komšić je tu Konakovićevu tvrdnju opovrgao.

ZOVKO: Vjerujem da je Konaković rekao istinu. I sama sam bila svjedok mnogo toga. Meni je ta politika vrlo dobro poznata.

EURACTIV: Je li onda realno očekivati otvaranje pregovora u ožujku?

ZOVKO: Nizozemska je i inače skeptična prema proširenju i inzistira na dosljednom poštivanju svih kriterija pa istinski angažman na njihovom uvjeravanju sada zahtijeva i veći angažman od strane BiH, koja mora dokazati da su kriteriji ispunjeni.

No, čudi me i da se bošnjački političari nisu više aktivirali na lobiranju u Nizozemskoj, posebno s obzirom na ono što se dogodilo u Srebrenici i poziciju Nizozemske u tome.

U Nizozemskoj i Europi i dalje vlada uvjerenje da je BiH krizna zemlja. U takvoj situaciji, BiH jedino može pomoći to da i vlast i oporba budu na istom fonu, odnosno za ulazak u EU.

Isto tako, međunarodna zajednica treba poštivati odluke oko kojih se politički lideri iz sva tri naroda uspiju dogovoriti. Takav je sporazum ovih dana i postignut, kada su se čelnici svih stranaka iz vladajuće koalicije na sastanku u Laktašima dogovorili oko izmjena četiri ključna zakona čiju izmjenu EU traži od BiH, a među kojima je i Izborni zakon.

Međutim, neki glasovi dosta su zabrinjavajući i sada objašnjavaju kako bi trebalo postizati dogovore. Naravno da je sve ono što su politički lideri usuglasili u skladu s Ustavom BiH, prijedlog promjena Izbornog zakona je i napravljen uz konzultacije s pravnicima i oni su potvrdili da za to ne treba mijenjati Ustav. No, sada pojedinci od BiH traži da za izmjene Izbornog zakona najprije promijeni Ustav, iako to nije potrebno. Ustav BiH se, uostalom, ni ne može izmijeniti bez pristanka i EU i SAD-a, a takav pothvat bi podrazumijevao iznimno zahtjevne pregovore.

Ustavne promjene u BiH se dosad nisu ni mogle dogoditi, osim nasilnim nametanjem od strane visokih predstavnika, što je izazvalo samo još veće podjele i nezadovoljstvo. Svaka takva promjena Ustava, BiH je zapravo vukla unazad i udaljavala od briselske faze te izazivala novu krizu u funkcioniranju države.

Stoga takvi zahtjevi kakvi se sada iznose usporavaju BiH na putu prema EU. To može odgovarati jedino pojedinim partikularnim interesima, a ne građanima BiH koji žele u EU. Zato me takvi stavovi iznenađuju i smatram ih nekim vidom javnog napada na postignuti dogovor oko izmjena traženih zakona.

Inače, otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU je dogovoreno u prosincu. BiH je dobila zadatak da do ožujka promijeni četiri zakona i politički lideri su uspjeli dogovoriti tražene izmjene, pod uvjetom da se otvore pregovori. To je sad igra na sve ili ništa. Ako se taj dogovor realizira, ne sumnjam da će se pregovori otvoriti.

Za BiH je, inače, važno da konačno pokrene diplomatsku ofenzivu i nastupi zajednički, a ne razjedinjeno. Nakon ovog posjeta "EU trojke“, važno bi bilo da diplomatski predstavnici BiH krenu prema centrima u kojima se odlučuje - Berlinu, Parizu, Rimu i drugima. U tim nastupima BiH treba tražiti otvaranje pregovora u ožujku.

Isto tako, treba početi mijenjati klimu koja u Europi vlada oko BiH i pokazati da je riječ o zemlji koja može samostalno donositi odluke. Za to je, međutim, potrebno da političari u BiH rade u korist ulaska u EU, a ne protiv toga.

EURACTIV: Kako objašnjavate to da Plenković za posjeta Sarajevu nije posjetio Predsjedništvo BiH jer se, prema vlastitim riječima, nije želio sastati s Komšićem? Mnogi u Sarajevu u tome vide nepoštivanje institucije kolektivnog šefa države.

ZOVKO: Po meni, Plenković je najveći poštovatelj Ustava BiH. I tim činom je pokazao da je najveći Europljanin, Hrvat i zagovornik Daytonskog mirovnog sporazuma i na tome mu čestitam.

Komšić je uzurpator Daytonskog sporazuma. Mjesto koje on drži u Predsjedništvu po Daytonu pripada onome koga su izabrali Hrvati u BiH, što kod njega nije slučaj.

Plenković je i ranije govorio da neće imati kontakte s onim tko je uzurpirao poziciju Hrvata u Predsjedništvu BiH i to je ispoštovao. Time je pokazao i predsjednici Europske komisije i nizozemskom premijeru što je problem zbog kojeg BiH ne napreduje. Zato je to bio dobar državnički potez.

EURACTIV: Međutim, i bivša hrvatska premijera Jadranka Kosor kaže da je Komšić izabran po Ustavu i zakonu i da Hrvatska ne može uređivati politički život u BiH?

ZOVKO: Dok je bila premijerka, a i prije toga, govorila je potpuno druge stvari. Dobro se toga sjećam, imala sam priliku upoznati se s njom.

EURACTIV: Ovih ste dana predstavili izvješće o preventivnoj diplomaciji. Na koji način ona može pomoći državama i EU, pa tako i BiH?

ZOVKO: I posjet Plenkovića, Ruttea i von der Leyen jedan je od primjera preventivne diplomacije. Tim posjetom se pokušava nešto napraviti u uvjetima kada na terenu zapravo imate zamrznuti konflikt i opasnost da BiH postane failed state.

Za Hrvatsku je preventivna diplomacija jako bitna, kako što se tiče očuvanja Daytonskog sporazuma u BiH, tako i zbog suzbijanja daljnjih ilegalnih migracija.

Preventivna diplomacija je također bitna za EU i suzbijanje ilegalnih migracija u nju. Primjerice, suradnjom s državama Sahela, odakle dolazi velik broj ilegalnih migranata u Uniju, može se dosta napraviti na zaustavljanju migrantske krize.

Preventivnom diplomacijom se mogu prevenirati i pojedini sukobi.

No, dosad se preventivna diplomacija malo koristila. Stoga je ona novost i za EU. Europski dužnosnici se i inače nisu previše iskazali u svojim diplomatskim aktivnostima, za razliku od, recimo, američkih.

Zato je važno da naučimo određene lekcije i shvatimo u čemu griješimo. To je i razlog zbog kojeg je Europski parlament prihvatio moje izvješće o preventivnoj diplomaciji.

EURACTIV: Pred izborima smo za Europski parlament. Namjeravate li se ponovno kandidirati?

ZOVKO: Radim svoj posao do kraja. Na raspolaganju sam predsjedniku HDZ-a da odluči, na njemu je da odluči o listama.