Europski Zeleni u svojoj izbornoj platformi traže "ogromna" ulaganja koja bi trebala istovremeno potaknuli zelenu tranziciju i zaštititi životni standard u planu kojeg zovu Green Social Deal, stoji u nacrtu kojeg je vidio Euractiv.
U nacrtu izborne platforme Europske zelene stranke (EGP) na 40 stranica, koji u prvom planu naglašava veći fokus na vanjskoj politici i obrani, iznosi se ambiciozna vizija čija bi konačna verzija trebala biti usvojena na stranačkom saboru u francuskom Lyonu koji počinje u petak, 2. veljače.
Dok socijalisti (PES) i pučani (EPP) u središte platformi stavljaju svoje političke prioritete, tekst Zelenih vrlo detaljno razlaže političke mjere koje žele zagovarati.
Dok europske ankete prognozoraju da će na izborima u lipnju doći do porasta desnih opcija, stranke desnog centra pripremaju se za to borbom protiv propisa o zelenoj tranziciji (Green Deal) i prevelike birokracije.
U takvom okruženju - i usprkos svim poteškoćama i otporu prema zelenoj tranziciji - Europska zelena stranka (EGP) namjerava povećati svoje napore kroz pojačani "zeleni socijalni plan" (Green Social Deal) koji uključuje konkretne zakonske prijedloge i "masovna" ulaganja u raznim područjima.
Iako se sad sve više širom EU mogu čuti glasovi koji traže "regulatornu pauzu" kako bi se državama članicama i kompanijama omogućilo da se prilagode na već donesene zakone vezane za zelenu tranziciju - Zeleni taj tempo žele još više pojačati.
"Pozdravljamo dosadašnji napredak, ali i dalje ustrajavamo na većim ambicijama i punoj provedbi već pokrenutih planova," navodi se u nacrtu, u kojem se predlaže i novi paket europskih zakona, koji uključuje i transformaciju Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), tako da se europski fondovi koriste samo za subvencioniranje "ekološke poljoprivrede i agro-ekološke proizvodnje."
Zeleni također žele strože rokove za postupno napuštanje fosilnih goriva, i pozivaju na potpunu klimatsku neutralnost do 2040. godine i okončanje "upotrebe ugljena do 2030. godine, prirodnog plina do 2035. godine i nafte do 2040. godine." Traže i da se na razini EU izradi plan za postupno ukidanje subvencija za sva fosilna goriva najkasnije do 2025., kao i "svih drugih subvencija koje su štetne za okoliš" do 2027.
Umjesto toga, Zeleni žele transformirati energetski sustav EU tako da se u potpunosti oslanja na četiri obnovljiva izvora - solarnu energiju, hidroenergiju, vjetroelektrane i geotermalnu energiju.
"Samo obnovljivi izvori energije mogu osigurati planet koji će i dalje biti pogodan za život, geopolitičku neovisnost od autokratskih vladara, kao i otporan energetski sustav kojim se demokratski upravlja... Želimo da solarni paneli budu na svakom mogućem krovu, i da se građani stave u središte energetske tranzicije - tako da im se pružaju jeftinija energija i nadzor nad istom," dodaje se u nacrtu manifesta.
U odnosu na izborni program iz 2019. Zeleni više uopće ne spominju biogoriva - tada su tvrdili da bi biogoriva također mogla imati ulogu u zelenoj tranziciji, pod uvjetom da imaju nizak ugljični otisak i ne natječu se s proizvodnjom hrane ili uzrokuju smanjenje bioraznolikosti.
'Ogromna ulaganja' u svim područjima
U dokumentu se u predlaže više novčanih izdvajanja kao glavno rješenje za ključne probleme zelene tranzicije - tu spada energetska obnova stambenih zgrada, lakša provedba zelene tranzicije u poljoprivredi i industriji, priuštiva stambena politika, kao i proširenje "održive mobilnosti."
Ustrajavanje na dodatnim izdvajanjima opravdava se hitnom potrebom borbe protiv klimatskih promjena, kao i potrebom da se ravnomjernije rasporede socijalni troškovi te borbe.
Budući da bi cijena takvih ambicija vjerojatno dosegnula nekoliko stotine milijardi eura, Zeleni kažu da žele financirati svoje prijedloge mješavinom "fiskalnih mjera, javnih ulaganja i privatnih inicijativa," - te istovremeno traženju da se porezne stope širom EU izjednače kako bi se povećali proračunski prihodi EU - za što nije baš izgledno da bi se moglo materijalizirati.
"Pozivamo na uvođenje poreza na bogatstvo na razini cijele EU radi borbe protiv nejednakosti i financiranja zelene tranzicije... Ustrajat ćemo na europskom porezu na financijske transakcije (EFTT) koji će povećati prihode i istovremeno ograničiti špekulacije... Želimo i da porez na neočekivanu dobit energetskim kompanijama postane trajna mjera, kako bi se spriječilo profiterstvo u budućim energetskim krizama - i da ga se primjenjuje na robnu trgovinu i banke."
Tko je više 'socijalan'?
Zeleni svoje prijedloge za proširenu zelenu politiku temelje na poboljšanju životnih uvjeta europskih građana.
"S našim zelenim i socijalnim planom možemo učiniti ljudske živote sigurnijima, sretnijima i zdravijima, s jeftinijim računima za struju, zdravom hranom po pristupačnim cijenama - i čistim zrakom u našim gradovima."
Ideja da se "podeblja" socijalna dimenzija zelene tranzicije također je središnja tema programa Europskih socijalista (PES), koji također pokušavaju biti predvodnici tzv. "zelenog socijalnog plana."
Budući da Zeleni i Socijalisti imaju isti kampanjski slogan i nude političke prijedloge koji se uvelike preklapaju, te dvije paneuropske stranke stranke će se boriti se za isti politički prostor, što bi moglo ukazati na njihovu oštru političku borbu.
Realpolitika
Kad je riječ o vanjskoj i sigurnosnoj politici, kojoj je posvećeno treće poglavlje programa, Zeleni su zauzeli stav realpolitike u usporedbi s manifestom iz 2019. - i sad zagovaraju dublju vojnu suradnju i izgradnju diplomatskih kapaciteta Europske unije.
"U današnjem svijetu vjerujemo da Europska unija mora biti snažan igrač. EU jest - i uvijek je bila - mirovni projekt... Budući da se nijedna zemlja ne može sama sučeliti sa sigurnosnim prijetnjama, EU mora razviti i Sigurnosnu uniju kojoj će u središtu biti sigurnost ljudi i njihove potrebe," dodaje se u izvješću.
Zeleni se stoga zalažu za jačanje diplomatske službe EU (EEAS) kao "snage za istinsku transnacionalnu diplomaciju koja se može boriti protiv nekažnjivosti i graditi pomirenje i trajni mir."
U pogledu "klauzule o uzajamnoj pomoći" EU naglašavaju da EU mora pojačati "suradnju u području vojnih sposobnosti i stvoriti sinergije - primjerice promicanjem interoperabilnosti i koordiniranjem sustava nabave, održavanja i opskrbe."
Traži se dublja suradnja s NATO savezom, kao i stvaranje "uvjeta koji bi Europskoj uniji omogućili da slobodno određuje kako će se angažirati u naglo promjenljivom geopolitičkom okruženju."
"Za EU, multilateralan pristup također uključuje jačanje i produbljivanje suradnje s NATO savezm, uz poštivanje jasne podjele nadležnosti," navodi se u nacrtu, uz dodatak kako "zemlje članice same za sebe odlučuju o članstvu u NATO savezu."
Nešto pragmatičniji tonovi o sigurnosti odražavaju oštar zaokret prema centrizmu njemačkih Zelenih prema tzv. "vanjskoj politici temeljenoj na vrijednostima." Njemački Zeleni su najmoćnija organizacija unutar EGP-a, koja je izgradila svoj nacionalni izborni program oko pojmova "prosperiteta" i "sigurnosti."
"Naš odgovor počinje sa tim da EU ostvari veću sigurnost u geopolitičkom i gospodarskom smislu, i da djeluje jedinstveno u međunarodnim okvirima. Za EU, sigurnost također ovisi i o potpori Ukrajini."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU Greens’ manifesto: A ‘Social’ Green Deal and embrace of NATO)