Nakon što su vladajući političari u BiH postigli dogovor oko Izbornog zakona, oglasilo se najprije američko veleposlanstvo u Sarajevu, a potom i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali s dijametralno suprotnim stavovima
U jeku nastojanja Bosne i Hercegovine da konačno uhvati priključak na vlak koji vozi u Bruxelles, u prvi plan ponovno izbijaju stari sukobi između Zagreba i Sarajeva oko političkog predstavljanja Hrvata u BiH.
Ti bi se prijepori u konačnici mogli odraziti ne samo na odnose BiH i Europske unije, nego i na odnose Hrvatske i SAD-a.
U američkom veleposlanstvu kažu da se izmjene Izbornog zakona ne mogu provesti bez izmjena Ustava BiH
Nakon što je, naime, objavljeno da su predstavnici pet vladajućih stranaka u BiH u Laktašima, u okolici Banje Luke, postigli dogovor o ključnim zakonima koje od Sarajeva traži Bruxelles, a među kojima su i izmjene dosad najspornijeg propisa - Izbornog zakona, oglasilo se američko veleposlanstvo u Sarajevu.
U statusu na X-u, bivšem Twitteru, američko diplomatsko predstavništvo u BiH pozdravilo je nastojanja političkih čelnika u BiH da postignu kompromis oko izbora članova Predsjedništva BiH, kolektivnog šefa države u kojem sjedi po jedan predstavnik iz svakog od tri konstitutivna naroda u BiH - Bošnjaka, Hrvata i Srba. Međutim, u američkom veleposlanstvu u Sarajevu upozoravaju kako takve promjene nije moguće provesti bez izmjena Ustava BiH.
"Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko odluka u kojima se domaćim političkim liderima nalaže da izmjene daytonski Ustav, a EU je naglasila da BiH ne može ući u EU bez toga. Najznačajnije od tih promjena odnose se na tročlano Predsjedništvo. SAD snažno podupire napore političkih čelnika zemlje da postignu kompromis potreban za izmjenu Ustava BiH u vezi s Predsjedništvom, tako da ga usklade s presudama Europskog suda za ljudska prava. Međutim, to nije moguće učiniti izmjenama Izbornog zakona. Potrebni su ustavni amandmani“, poručili su na X-u iz američkog veleposlanstva u Sarajevu.
Podsjećaju i da su se stručnjaci Venecijanske komisije već ranije usuglasili oko toga.
Za Zagreb sporan izbor Komšića u Predsjedništvo BiH
Takva je reakcija američkog veleposlanstva u Sarajevu iznenadila mnoge, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj. Naime, upravo je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH najspornije pitanje kako u zategnutim unutarnjopolitičkim odnosima u BiH, posebno između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, tako i u odnosima između Hrvatske i BiH.
Sukladno propisima, srpskog člana Predsjedništva BiH biraju građani Republike Srpske, dok bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva biraju građani Federacije BiH. Mandat članova Predsjedništva traje četiri godine, a članovi kolektivnog šefa države svakih osam mjeseci se smjenjuju na čelu tog tijela kao predsjedatelji.
Trenutno Predsjedništvom BiH predsjeda Željko Komšić, kojem, međutim, i politički predstavnici Hrvata u BiH i službeni Zagreb osporavaju legitimitet, tvrdeći da je izabran uglavnom glasovima Bošnjaka.
Taj je spor kulminirao ovoga tjedna, kada se hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u Sarajevu boravio s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom, odbio sastati s Komšićem. Na sastanku u Predsjedništvu BiH u ponedjeljak navečer na kraju su bili samo von der Leyen i Rutte, koji su se sastali sa sva tri člana kolektivnog šefa države BiH.
Dogovorom bi se izmijenio način izbora hrvatskog člana Predsjedništva
U medijima su dosad objavljene konture dogovora koji su čelnici vladajuće koalicije postigli na sastanku u Laktašima, pa tako i one koje se tiču Izbornog zakona.
Prema tim informacijama, koje su objavili mediji u BiH i Hrvatskoj, bošnjački član Predsjedništva i dalje bi se birao na području cijele Federacije, dok bi se izbor hrvatskog člana Predsjedništva također obavljao u Federaciji BiH, ali uz obvezu da kandidat dobije većinu u kantonima u kojima su Hrvati većina. No, detalji dogovora još nisu objavljeni, a po svemu sudeći, ni do kraja definirani.
Protuprijedlog izmjena Izbornog zakona već u parlamentu BiH
Istodobno, u parlamentarnu proceduru u BiH poslan je prijedlog izmjena Izbornog zakona kojeg je skrojila grupa zastupnika bošnjačkih stranaka. Tim prijedlogom, kojeg je na samom kraju prošle godine usvojio Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, donji dom BiH parlamenta, predlaže se modernizacija i digitalizacija izbornog procesa u toj zemlji, no nema ni riječi o tome da bi se mijenjao način izbora članova Predsjedništva BiH.
Prijedlog tog zakona još mora potvrditi Dom naroda, gornji dom BiH parlamenta. Kako sada stvari stoje, male su šanse da će se to dogoditi, budući da se tako koncipiranim izmjenama Izbornog zakona protive i SNSD šefa bosanskih Srba Milorada Dodika i HDZ BiH. Prvima smeta to što predloženi zakon ide u pravcu daljnje centralizacije izbornog procesa u BiH, što je, kako kažu, protivno Daytonu, dok drugima smeta što se njime ne mijenja izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
Kako god, visoki predstavnik Christian Schmidt već je upozorio da će sam izmijeniti Izborni zakon ako se vodeće stranke u BiH oko njega ne uspiju dogovoriti.
U Zagrebu napeto prate izmjene izbornog zakonodavstva BiH
Izmjene izbornog zakonodavstva u BiH napeto se prate i u Zagrebu. Stoga je i reakcija američkog veleposlanstva u Sarajevu neugodno iznenadila hrvatsku političku scenu, na kojoj uglavnom postoji konsenzus oko stava da Komšić nije legitiman predstavnik Hrvata u BiH i da tamošnji Izborni zakon treba mijenjati.
S druge strane, dio hrvatskih analitičara i političara smatra da primjedbe američkog veleposlanstva u BiH u praksi idu u prilog Komšiću, odnosno nastavku sada već ustaljene prakse da hrvatskog člana Predsjedništva uglavnom biraju znatno brojniji Bošnjaci, a ne Hrvati, iako se u vrijeme usvajanja daytonskog Ustava na tako nešto nije računalo.
Oštra reakcija Milanovića, optužio SAD za 'opstrukciju'
Pa ipak, političke elite u Hrvatskoj dosad se nisu javno oglasile o reakciji američkog veleposlanstva u BiH. Zato je, međutim, reagirao predsjednik Zoran Milanović, koji je u priopćenju u utorak kasno popodne poručio da se izmjene Izbornog zakona BiH ne mogu dovoditi u vezu s izmjenama Ustava te zemlje.
"Dogovor o izmjeni Izbornog zakona BiH - koji je na dobrom putu da bude postignut nakon nedavnog sastanka čelnika HDZ-a BiH SNSD-a, SDP-a, NiP-a i NS-a - jedini je ispravni put i jedini način da se stabilizira politička situacija u BiH. Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, o kojima razgovaraju demokratski izabrani predstavnici vlasti u BiH, jamčio bi hrvatskom narodu u BiH pravo biranja svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, odnosno da hrvatski narod bude legitimno predstavljen u najvišem državnom tijelu BiH“, priopćili su iz Milanovićeva ureda, pozvavši se na odredbe hrvatskog Ustava po kojima je Hrvatska dužna brinuti o položaju i pravima Hrvata u BiH.
'Intervencije međunarodne zajednice BiH pretvaraju u protektorat'
U priopćenju se podsjeća da je BiH na putu prema članstvu u EU, ali da dosadašnje intervencije u izborno zakonodavstvo BiH, koje su dolazile sa strane ili bile nametane, nisu doprinijele stabilizaciji i boljem funkcioniranju BiH. Naprotiv, dodatno su je "pretvarale u protektorat“, stvarajući nezadovoljstvo i otpor u samoj zemlji, ocjenjuju na Pantovčaku.
"Zbog toga neugodno iznenađuje činjenica što i sada svjedočimo pokušajima da se oteža ili čak spriječi dogovor o izmjeni Izbornog zakona koji je važan dio šireg rješenja za funkcioniranje BiH i napretka prema EU. Izjave, poput one iz Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, koje izmjene Izbornog zakona nepotrebno vezuju uz izmjene Ustava BiH, Hrvatskoj su neprihvatljive i mogu se tumačiti kao pokušaj opstrukcije rješenja koje bi hrvatskom narodu osiguralo ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u tijelima vlasti BiH“, zaključuje se u priopćenju iz Milanovićeva ureda.
'Dogovor koji postignu političari u BiH stranci ne bi smjeli rušiti'
Iz Plenkovićeve vlade, koja je na ratnoj nozi s Milanovićem, zasad se nisu oglasili o Milanovićevoj optužbi da američko veleposlanstvo u Sarajevu "opstruira“ izmjene Izbornog zakona u BiH. Reakcija nije bilo ni u BiH.
Ipak, dio sugovornika bliskih HDZ-u s kojima je Euractiv razgovarao načelno se slaže s ocjenama koje je Milanović naveo u priopćenju. Kažu da dogovor koji postignu političari u BiH stranci ne bi trebali rušiti.
"Jako je bitno da se politički predstavnici BiH sami dogovore oko nečeg, a posebno oko tako važne stvari kao što je Izborni zakon. Naravno da te izmjene moraju biti u skladu s Ustavom. No, dogovor političkih lidera u samoj BiH treba podržati jer on pokazuje da je tamo moguće postići dogovor oko ključnih pitanja i bez uplitanja stranog faktora. To je, uostalom, i stav EU“, kaže za Euractiv sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova koji je želio ostati anoniman.
Dodaje kako ne zna iz kojih je razloga američko veleposlanstvo u Sarajevu reagiralo na način na koji je reagiralo, tim više što izmjene Izbornog zakona ne spadaju u tako krupna pitanja kao što je teritorijalni integritet BiH. Uostalom, podsjeća, Hrvatska podržava teritorijalnu cjelovitost BiH i želi da BiH opstane kao decentralizirana država, kako je i dogovoreno u Daytonu.
'Nije sve u Izbornom zakonu BiH, Zagreb i Washington isto misle o nizu drugih pitanja'
No, i reakcija američkog veleposlanstva u Sarajevu pokazuje da Washington i Zagreb o BiH ne misle uvijek isto. Ipak, naš sugovornik ne očekuje da će se to odraziti na odnose SAD-a i Hrvatske koji su, općenito gledano, vrlo dobri i saveznički.
"Ne očekujem da će to imati utjecaja na odnose Washingtona i Zagreba. Po pitanju izmjena Izbornog zakona očito ne mislimo isto, ali dijelimo stavove u brojnim drugim pitanjima. Trebamo jedni druge, posebno u BiH i posebno u ovakvoj geopolitičkoj situaciji s kakvom se suočavamo“, ocjenjuje naš sugovornik.
Ipak, ponavlja, dogovor političkih čelnika u BiH bez posredovanja stranaca trebalo bi prihvatiti, a ne tjerati Schmidta da sam nametne novi izborni zakon, nakon čega će nezadovoljstvo Hrvata i Srba u BiH samo nastaviti rasti.
'Multietnička država uvijek je jača ako se štiti ravnopravnost naroda u njoj'
I poznati hrvatski politolog i bivši veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan smatra da je iznimno važno da su se političari iz reda sva tri naroda u BiH uspjeli dogovoriti oko izmjena određenih zakona, a posebno oko Izbornog zakona. To je, dodaje, osobito važno zbog osiguranja ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.
"Nažalost, BiH do sada sama često nije mogla donositi pojedine zakone jer nije bilo dogovora među političkim liderima sva tri naroda. Vanjski politički utjecaji do sada su uglavnom ignorirali stanje u BiH, a svojim su odlukama često izazivali i nezadovoljstvo“, kaže Caratan za Euractiv.
Upozorava, međutim, kako su se stvari u zategnutim geopolitičkim odnosima u Europi i svijetu počele mijenjati pa sada međunarodna zajednica, a osobito SAD, pokazuje veći interes i angažman i u BiH. No, smatra da se svijet ipak ne bi trebao miješati u zakone oko kojih se političke elite triju naroda u BiH uspijevaju dogovoriti.
"Multietnička država je uvijek jača ako postoje instrumenti koji osiguravaju ravnopravnost naroda u njoj. S druge strane, nedostatak tih instrumenata neće pridonijeti zadovoljstvu njenih građana. U današnjim geopolitičkim okolnostima posebno je važno da BiH bude stabilna i da ta stabilnost proizlazi iz dogovora naroda koji u njoj žive“, napominje Caratan.
'I Zagreb i Washington žele da BiH riješi svoje probleme'
Naš sugovornik podsjeća i da između Milanovića i Plenkovića zapravo i nema razlika u stavovima prema BiH i položaju Hrvata u njoj. Razlika je samo u načinu slanja poruka.
"Ovdje je riječ o različitom pristupu. Plenković smatra da se ta pitanja mogu riješiti diplomatskim putem, dok Milanović šalje izravne poruke. No, i Vlada i predsjednik stoje na istim pozicijama prema BiH“, ocjenjuje Caratan.
No, ni on ne očekuje da bi se različiti pogledi na pitanja izbornog zakonodavstva u BiH između Washingtona i Zagreba trebali odraziti na ukupne američko-hrvatske odnose, koji su saveznički i prijateljski.
"I Zagreb i Washington žele da BiH riješi svoje probleme, a ne da oni ostanu otvoreni i tako stalan izvor tenzija“, zaključuje Caratan.
Saveznički odnosi Zagreba i Washingtona u fokusu svih hrvatskih vlada
Inače, Hrvatska i SAD imaju partnerske odnose još iz 1990-ih godina. Te odnose nije mijenjala nijedna hrvatska vlada, niti ih je itko u hrvatskoj političkoj eliti ikada dovodio u pitanje. Štoviše, sve vlade u Zagrebu naglašavale su kako je upravo SAD jedan od vodećih partnera Hrvatske u vanjskoj politici.
Hrvatska je partnerstvo sa SAD-om ojačala 2009. godine, kada je pristupila NATO-u.
Zagreb je za Washington bio i ostao jedan od ključnih saveznika na europskom jugoistoku, a to savezništvo se posebno ogledalo u odnosu prema BiH.
Ipak, različiti stavovi prema izmjenama Izbornog zakona u BiH, a u širem smislu i prema položaju Hrvata u toj državi, pokazuju da ni američko-hrvatski odnosi, ma koliko prijateljski i saveznički bili, nisu lišeni povremenih trzavica oko pojedinih pitanja.