U lipnju 2023. podvući će se crta koliko je Hrvatska uspjela iskoristiti sredstava iz Fonda solidarnosti, a s obzirom da se već sada nazire slab rezultat postavlja se pitanje hoće li se utvrđivati odgovornost onih koji su zakazali
Branko Bačić, novi ministar prostornog uređenja, obnove i državne obnove, u jednom od svojih prvih istupa u javnosti rekao je da „mu je prvi prioritet u potpunosti potrošiti više od milijardu eura sredstva iz Fonda solidarnosti EU, a zaključno sa 31. prosincem utrošeno ih je 370 milijuna eura“.
Cjelokupna hrvatska javnost saznala je tako u siječnju 2023. godine, dakle, šest mjeseci prije završetka roka za trošenje Fonda solidarnosti, da je „267 milijuna eura utrošeno za zagrebački potres i 103 milijuna za petrinjski.“, što je 37 posto od ukupno dostupnog novca, a preostaje još za potrošiti – 630 milijuna eura. Postotak je to koji se značajno razlikuje od onog koji je neslužbeno „curio“ iz Ministarstva u zadnjim tjednima ministra Paladina: tada se govorio da je „potrošeno“ samo 17 posto. No, i ako najnoviji izračun pokazao da je ipak 37 posto, a ne 17 posto – i u tom slučaju se radi tek o nešto više od jedne trećine, odnosno – najavljeno je da bi Vlada RH tek sada trebala početi baviti većinom dostupnih sredstava, da bi se sada, u svega nekoliko mjeseci trebalo „potrošiti“ duplo više od onog što se uspjelo u – dvije godine. No, uz novo obećanje novog ministra Bačića koji je naslijedio ministra Ivana Paladinu s rekordno kratkim rokom trajanja, hrvatska javnost nije dobila preciznu analitiku: gdje se to zakazalo, odnosno, u čemu je točno problem u povlačenju sredstava iz Fonda solidarnosti EU.
Osim toga, za cijelo vrijeme trajanja „izvlačenja“ sredstava iz Fonda solidarnosti, od lipnja 2020., kao da iz službenih izbora nije bilo volje za preciznim informiranjem što se to točno može iz Fonda solidarnosti i tko je točno odgovoran za koji segment – te je učestalo dolazilo do brkanja u interpretaciji što se može, a što ne može graditi iz Fonda solidarnosti.
Dva puta isplate, brze procjene šteta...
Sve je počelo kada je 10. lipnja 2020. godine Vlada RH uputila Europskoj komisiji Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti EU za saniranje štete nastale u travanjskom potresu u Zagrebu i okolici. Prema pravilima EU, da bi se na temelju elementarne nepogode „velikih razmjera“ dobila sredstva, izravna šteta mora premašivati tri milijarade eura, ili više od 0,6 bruto nacionalnog dohotka države korisnice.
Pomoć Fonda solidarnosti dobiva se u obliku bespovratnih sredstava za hitne mjere i ograničena je na neosiguravajuću štetu i ne nadoknađuje privatne gubitke, dakle, nije namijenjena za obiteljske kuće i stanove. Upravo to je bila jedna od najčešćih zabluda od trenutka dobivanja sredstava iz Fonda solidarnosti do danas: mnogi građani, stradalnici bili su ostavljeni u uvjerenju da će svi ti milijuni eura koji dolaze iz EU biti iskorišteni da se njima riješi ono najbitnije, stambeno pitanje.
Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete koju je prijavila Hrvatska bila je 86 milijardi kuna (odnosno 11,5 milijardi eura), a s obzirom da EU daje sredstva u iznosu većem od 6 posto ukupno procijenjene štete, Hrvatskoj je odobreno 683 milijuna eura i taj je iznos u cijelosti uplaćen u hrvatski proračun do kraja 2020. godine s rokom potrošne do 18. lipnja 2022., a onda je uslijedilo produženje do lipnja 2023. godine.
Zbog potresa na Baniji s kraja prosinca 2022. prijavljen je novi zahtjev za pomoć Fondu solidarnosti s procjenom štete od 41,6 milijardi kuna (5,5 milijardi eura) – na temelju koje se tražilo 319 milijuna eura, odnosno 2,4 milijardi kuna. Iznos je uplaćen krajem 2021. godine s rokom potrošnje do lipnja 2023. godine.
Dakle, Hrvatska je ukupno dobila 7,5 milijardi kuna, odnosno milijardu eura – koje treba potrošiti do lipnja 2023. godine.
Sve koordinira Ministarstvo graditeljstva
Prema odlukama Vlade za jedan i drugi iznos koji je uplaćen iz Fonda solidarnosti koordinaciju je preuzelo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dakle, Ministarstvo koje je od trenutka uplate sredstava do danas pretrpjelo tri promjene ministra: prvo je to bio Darko Horvat koji je podnio ostavku nakon uhićenja i optužnice Uskoka pod sumnjom da je upleten u korupciju, zatim je premijer Andrej Plenković na tu poziciju imenovao kontroverznog poduzetnika s „repovima“ poslovanja s ruskim tajkunima, Ivana Paladinu, a od siječnja ove godine tu osjetljivu poziciju preuzima Branko Bačić, visokopozicionirani HDZ-ov političar bez ozbiljnijeg iskustva u sektoru koji je preuzeo.
S obzirom da je Bačićevo Ministarstvo ključno mjesto redistribucije svih sredstava dalje po ministarstvima koja su uključena u povlačenje novca iz Fonda solidarnosti, poslali smo upit Ministarstvu i zatražili točne podatke o „potrošnji“ iz Fonda solidarnosti. Zanimljivo je da Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, koje je vodila ministrica Nataša Tramišak, a danas Šime Erlić, nije bilo uključeno u koordinaciju i redistribuciju sredstava iz Fonda solidarnosti.
Iz ovog Fonda ne grade se stanovi...
Iz Ministarstva graditeljstva, dakle, iz centralnog mjesta za koordinaciju, uvodno nam je naglašeno za što se uopće sredstva iz Fonda solidarnosti mogu trošiti. To su „hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti“: vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva; osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine; čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla. Dakle, i tu je naglašeno ono što je znalo ostati prilično nejasno tijekom posjeta političara potresom pogođenih područja: iz ovog Fonda nisu mogle biti građene zamjenske kuće ili stanovi za građane.
Odgovoreno nam je da je do sada „objavljen 21 poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava Fonda solidarnosti Europske unije za potres iz ožujka 2020. godine (zagrebački potres) te 12 poziva za potres iz prosinca 2020. godine (petrinjski potres).“
Zaključno s 31. siječnjem 2023. godine za oba potresa ugovoreno je 1292 ugovora u vrijednosti 2,79 milijardi eura, što se odnosi na sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije, ali i na druge izvore financiranja.
Vezano uz korištenje bespovratnih financijskih sredstava Fonda solidarnosti EU, prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, zaključno s 31. siječnja 2023. godine, ukupno je (za zagrebački i petrinjski potres) podneseno zahtjeva za nadoknadu sredstava u iznosu od 398,9 milijuna eura. Iz Ministarstva pojašnjavaju da zahtjev za nadoknadu sredstava predstavlja stvarno nastale troškove, no i tako sagledani nastali troškovi su u stvarnosti veći zbog vremena potrebnog za ispostavljanje računa i izradu zahtjeva za nadoknadom sredstava. U vremenu u kojem se provodi administrativna kontrola, odnosno provjeravaju potraživani troškovi i postojanje popratne dokumentacije novi troškovi su već nastali.
S obzirom da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine centralna točka u kojoj se vode evidencije o tome koliko je koje ministarstvo povuklo iz „zajedničke kase“, zatražili smo podatke i za pojedina ministarstva.
Ministarstvo znanosti iz Fonda solidarnosti ugovorilo 248,8 milijuna eura
Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je dva poziva za operaciju vraćanja u uporabljivo radno stanje infrastrukture u području obrazovanja za potrese iz ožujka i prosinca 2020. godine. Zaključno s danom 31. siječnja 2023. godine, ugovorili su 142 projekata za oba potresa što uključuje konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, kao i hitne mjere sanacije oštećenja nastalih u potresu, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, učilišta i sveučilišta. Ukupna vrijednost ugovorenih 142 projekata iznosi 471,1 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti EU ukupno ugovoreno 248,8 milijuna eura za vraćanje u ispravno radno stanje. Do sada je Ministarstvo znanosti i obrazovanja zaprimilo zahtjeva za nadoknadu sredstava (ZNS-ove) u vrijednosti od gotovo 49,1 milijuna eura.
Ministarstvo zdravstva: 224,04 milijun eura
Ministarstvo zdravstva objavilo je dva poziva za operaciju vraćanja u uporabljivo radno stanje infrastrukture u području zdravstva za potres iz ožujka i potres iz prosinca 2020. godine.
Ugovoreno je 88 projekata za oba potresa, što uključuje konstrukcijsku i cjelovitu obnovu, kao i hitne mjere sanacije oštećenja nastalih u potresu, bolnica, domova zdravlja te drugih zdravstvenih ustanova. Ukupna vrijednost ugovorenih 88 projekata iznosi 423,3 milijuna eura, od čega je iz Fonda solidarnosti EU ukupno ugovoreno 224,04 milijun eura za vraćanje u ispravno radno stanje. Do sada je Ministarstvo zdravstva zaprimilo ZNS-ove u vrijednosti od gotovo 12 milijuna eura.
Ministarstvo gospodarstva: 176 milijuna eura
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je 8 poziva vezanih uz operacije vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru i u području vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodama, osiguravanje preventivne infrastrukture, čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla za potrese iz ožujka i prosinca 2020. U sklopu ovih poziva, ugovoreno je 135 projekata, ukupne vrijednosti gotovo 176 milijuna eura, što će se u punom iznosu financirati iz Fonda solidarnosti EU, a koji se odnose na sanaciju transformatorskih stanica, nasipa, klizišta, plinovoda, vodovoda, vodocrpilišta, čišćenje područja pogođenih katastrofom i sl. Do sada je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zaprimilo ZNS-ove u vrijednosti od gotovo 64 milijuna eura.
Ministarstvo kulture: 679,7 milijuna eura
Ministarstvo kulture i medija objavilo je 3 poziva vezana uz operaciju provedbe mjera zaštite kulturne baštine za potrese iz ožujka i prosinca 2020. godine.
Ugovoreno je 288 projekata u iznosu od 1,3 milijarde eura, od čega je iz Fonda solidarnosti EU ukupno 679,7 milijuna eura. Do sada je Ministarstvo kulture i medija zaprimilo ZNS-ove u vrijednosti od 127,1 milijuna eura.
Ministarstvo prometa: 107 milijuna eura
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je 5 poziva za operaciju vraćanja u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području prijevoza za potrese iz ožujka i prosinca 2020. godine. U sklopu ovih poziva, ugovoreno je 40 projekata ukupne vrijednosti 107 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU, a koji se odnose na sanaciju prometnica, mostova, propusta, klizišta i sl. Do sada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture zaprimilo ZNS-ove u vrijednosti od 13,07 milijuna eura.
MUP: 15,9 milijuna eura
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je 2 poziva za operaciju financiranja službi spašavanja za potrebe stanovništva za potrese iz ožujka i prosinca 2020. godine.
Ukupna vrijednost ugovorenih 342 projekata iznosi 15,9 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU, a koji se odnose na nabavu vatrogasne opreme, troškove intervencije i pružanja pomoći i sl. Do sada je Ministarstvo unutarnjih poslova zaprimilo ZNS-ove u vrijednosti od 7,9 milijuna eura.
Ministarstvo graditeljstva: 53,2 milijuna eura
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je četiri poziva vezana uz operacije pružanja privremenog smještaja ugroženog stanovništva te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla za potrese iz ožujka i prosinca 2020. godine. Ugovoreno je ukupno 29 projekata u iznosu od 53,2 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU, a koji se odnose na troškove privremenog zbrinjavanja ugroženog stanovništva, izgradnju kontejnerskih naselja, sanacija klizišta i sl. Do sada je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine zaprimilo ZNS-ove u vrijednosti od 32,9 milijuna eura.
Neće se potrošiti pola ili dvije trećine dobivenih sredstava?
No, može li se iz ovako prezentiranih brojki utvrditi koliko će se točno uspjeti povući novaca iz Fonda solidarnosti, a koliko će se morati vratiti? Naime, u lipnju 2023. godine podvlači se crta i Hrvatska će iz državnog proračuna morati vratiti sav neiskorišten iznos iz Fonda solidarnosti. Nitko se sada, polovicom veljače, ne usuđuje izgovoriti o kolikom bi se iznosu moglo raditi, no najoptimističnije procjene se kreću oko pola milijarde eura. Odnosno, pretpostavlja se da najmanje pola sredstava iz Fonda solidarnosti Hrvatska neće uspjeti iskoristiti, a prema pesimističnim procjenama moglo bi se dogoditi da se taj iznos penje i prema dvije trećine.
Također, s obzirom da se u mnogim slučajevima ugovaraju dugoročni projekti, može se predpostaviti da će finalne revizije projekata biti provedene godinama kasnije – te će se tek tada moći i provesti konačna analiza koliko su projekti koji su sada predstavljeni kao „ugovoreni“ – bili uspješno ugovoreni, odnosno, hoće li se svi troškovi biti prihvatljivi za EU izvor.
Dakako, lipanj ove godine će biti trenutak u kojem će se morati utvrditi prva linija odgovornosti. Hrvatska je nesumnjivo uspješno nakon potresa dobila sredstva iz Fonda solidarnosti, a potom i dogovorila izvanredni produžetak do lipnja ove godine, no ukoliko veći dio sredstava ne bude uspješno iskorišten, odnosno, ako će „propasti“ i polovica od impresivnih milijardu eura – morati će se postaviti pitanje tko je u strukturi zakazao. A linija odgovornosti se jasno nazire: koordiniralo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a među najvećim potrošačima posebno se ističe – Ministarstvo kulture i medija, a onda slijedi Ministarstvo znanosti, potom Ministarstvo zdravstva i tako dalje.
Nema sumnje da će se mnogo odgovornosti zbog slabog iskorištavanja novca iz Fonda solidarnosti tovariti na leđa ministara kojih više nema u Vladi, Darka Horvata i Ivana Paladine, no, morat će se sigurno postaviti i pitanje uspješnosti ministarstava koje vode ministrice i ministri koji su još uvijek u Vladi.