Vlade država EU ne pokazuju nikakav interes za promjenom zakona o europskim izborima, jer je takvo "ažuriranje demokracije" vrlo nisko na popisu njihovih prioriteta, novinarima je rekao eurozastupnik čije izvješće je usvojio EP.
Damian Boeselager, njemački zastupnik Zelenih, autor je izvješća koje predlaže reformu pravila za europske izbore kojeg je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio Europski parlament.
"Nisam baš optimističan glede trenutnog interesa država članica EU za ažuriranjem naše demokracije," novinarima je rekao Boeselager u utorak, 14. veljače, dodavši da je takav trend "vrlo opasan" za demokraciju u EU.
Po njegovom prijedlogu zakonskih izmjena, oko 11 milijuna ljudi koji žive izvan EU bi dobilo pravo glasa na europskim izborima, a tu su i druge mjere kojima je cilj da izborni proces bude inkluzivniji.
"Parlament je također predložio ukidanje tzv. derogacije, odredbi koja omogućava državama EU da "ograniče pravo glasa državljanima drugih zemalja EU kad isti predstavljaju više od 20 posto svih građana EU koji žive na njihovom teritoriju," piše u priopćenju Europskog parlamenta.
Osim tog, u izvješću se predlaže i lakša registracija glasača u trećim državama, novi alati za informiranje, kao i donošenje pravila koja bi trebala jamčiti jednako pravo glasa ljudima iz ranjivih skupina.
Da bi zakon stupio na snagu trebalo bi ga jednoglasno podržati svih 27 državnih vlada u EU, u Europskom vijeću.
Boeselanger kaže da još uvijek ima dovoljno vremena da te promjene usvoje države članice EU prije sljedećih europskih izbora 2024. godine. No, dodaje i da vjeruje kako je među državama EU došlo do političkog zastoja kad se radi o "ažuriranju demokracije."
Isti zakon još od 1979
Sličnu frustraciju je izrazila i poljska eurozastupnica Danuta Maria Hubner, koja je u video razgovoru za Euractiv objasnila kako je sadašnje zakonsko rješenje vrlo ograničeno. Taj zakon je nastao na temelju raznih nacionalnih zakona i zastario je, jer još uvijek primjenjuje iste pravila koja su uvedena za prve izravne izbore za Europski parlament u lipnju 1979.
Drugi prijedlog koji uključuje stvaranje transnacionalnih izbornih lista, kojeg su u svibnju 2022. usvojili eurozastupnici, također je zaglavio na Europskom vijeću, dodaje Boeselanger, i to "zbog istih političkih razloga."
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU states have no interest in updating election law, says leading MEP)