U kineskoj vladi ističu kako ishod tajvanskih izbora 'ne može zaustaviti trend prema ponovnom ujedinjenju' tog otoka s kineskim kopnom
Kineski ured za pitanja Tajvana priopćio je u srijedu da rezultat izbora na Tajvanu ne mijenja činjenicu da je taj otok kineski.
Ishod izbora ne može zaustaviti trend prema "ponovnom ujedinjenju", rekao je glasnogovornik Chen Binhua na redovitoj konferenciji za novinare u Pekingu.
Tajvan do 1971. predstavljao cijelu Kinu u UN-u
Na Tajvan se nakon poraza u kineskom građanskom ratu 1949. godine sklonio tadašnji kineski predsjednik Čang Kaj-šek s dijelovima svoje poražene vojske i stranke Kuomintang. Iz Taipeija, kojeg je proglasio privremenom kineskom prijestolnicom, nastavio je vladati "Republikom Kinom“, koja se svela na Tajvan i okolne otoke. Istodobno, vlast na kineskom kopnu preuzela je Komunistička partija Kine na čelu s Mao Zedongom.
Tajvan je pod nazivom "Republika Kina“ sve do 1971. predstavljao cijelu Kinu u Ujedinjenim narodima, nakon čega je kineski stolac u tijelima UN-a pripao vlastima u Pekingu.
Nakon što je Nauru povukao priznanje, Tajvan još priznaje samo 12 zemalja
Tajvan se i danas službeno zove "Republika Kina“, no kao takvog ga, prema podacima Ministarstva vanjskih poslova u Taipeiju, priznaje još samo 12 zemalja, među kojima je i jedna europska - Vatikan. Posljednja država koja je povukla priznanje "Republike Kine" na Tajvanu je Nauru, koja je to učinila prije samo nekoliko dana.
Ostale zemlje priznaju Narodnu Republiku Kinu sa sjedištem u Pekingu.
I zemlje koje priznaju vlasti u Pekingu i one koje priznaju vlasti u Taipeiju tvrde da poštuju "politiku jedne Kine".
Kina je Tajvanu u više navrata nudila ujedinjenje po modelu "jedna zemlja - dva sustava“, po kojem je reintegrirala Hong Kong i Makao, no u Taipeiju odbacuju takve prijedloge. U Pekingu Tajvan smatraju odmetnutom kineskom pokrajinom.
Uspon i Kine i Tajvana
Unatoč međunarodnoj političkoj izolaciji, Tajvan je prerastao u jednu od najrazvijenijih ekonomija suvremenog svijeta. Ima i funkcionirajuću demokraciju.
No, velik uspon posljednjih desetljeća imala je i Kina, koja je danas druga po veličini ekonomija svijeta i stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta. Kina posjeduje nuklearno oružje i ima veliku i snažnu vojsku.
Zveckanje oružjem u Tajvanskom tjesnacu
Odnosi između Pekinga i Taipeija vrlo su napeti i često na samom rubu izbijanja rata. U Pekingu su posebno osjetljivi na stavove dijela tajvanskih političara koji traže da Tajvan raščisti s Kinom i proglasi potpunu neovisnost otoka. Tako nešto, upozorili su u Pekingu, vodilo bi izravno u rat.
Ipak, Kina se dosad nije odlučila na invaziju na Tajvan. Osim procijenjenih velikih gubitaka koje bi imala u takvoj akciji s neizvjesnim završetkom, Peking se od vojne akcije u Tajvanskom tjesnacu suzdržava i zbog toga što Tajvan podupire Washington.
SAD je 1979. priznao NR Kinu. Ipak, zadržao je dobre (neslužbene) odnose s Tajvanom i danas Taipei smatra jednim od svojih vodećih saveznika na Dalekom istoku. Washington se obvezao da će braniti Tajvan u slučaju kineske invazije.