Prekid vatre dao bi Rusiji priliku da premjesti i pregrupira svoje snage i time ukrajinske snage dovede u lošiji položaj u budućim borbama, tvrdi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je u srijedu i četvrtak u baltičkim zemljama prikupljao vojnu i političku podršku, odlučno je odbacio ideju o prekidu vatre s Rusijom, rekavši da bi to samo koristilo Moskvi dajući joj vremena da obnovi svoje oružane snage.
Rusija ima "veliki" manjak u bespilotnim letjelicama, topništvu i projektilima, a Kremlj bi iskoristio stanku u borbama da obnovi zalihe tog oružja, rekao je Zelenski u četvrtak tijekom posjeta Estoniji.
'Moskva mora nabavljati oružje iz Irana i Sjeverne Koreje'
Zelenski je dodao da je Moskva trenutno prisiljena nabavljati oružje iz Irana i Sjeverne Koreje za rat protiv Ukrajine.
Prekid vatre također bi dao Rusiji priliku da premjesti i pregrupira svoje snage, potencijalno stavljajući ukrajinske trupe u lošiji položaj u budućim borbama. Obustava neprijateljstava mogla bi omogućiti ruskim snagama da nas "nadvladaju, a mi to nećemo riskirati", rekao je Zelenski sažimajući svoje stajalište.
Posjet ukrajinskog predsjednika Estoniji
Zelenski je to rekao nakon sastanka s estonskim predsjednikom Alarom Karisom.
Sletio je u glavni grad Tallinn u četvrtak u sklopu turneje po tri zemlje po Baltiku. Bio je u Litvi u srijedu, a kasnije u četvrtak krenuo je u Latviju, dok pokušava prikupiti međunarodnu potporu svojoj zemlji, koja se gotovo dvije godine brani od ruske invazije.
Baltičke zemlje među najvećim zagovornicima Ukrajine
No sve je više znakova umora od rata u jednom od glavnih podupiratelja Kijeva, Sjedinjenim Državama, kao i u nekim dijelovima Europe.
Bivše sovjetske republike Litva, Estonija i Latvija su među najodlučnijim zagovornicima Ukrajine, pružajući Kijevu dosljednu vojnu, financijsku i humanitarnu potporu.
Tri države članice Europske unije također se zalažu za strože sankcije Moskvi na razini EU i više isporuka oružja Kijevu.
Zelenski je u Tallinnu nastavio svoju kampanju za brzi ulazak Ukrajine u NATO, rekavši da to ne bi bilo samo najbolje sigurnosno jamstvo za Ukrajinu, već i za baltičke države i Poljsku, koje sve graniče s Rusijom.
Zelenski je zahvalio Estoniji na "konstantnoj opipljivoj potpori" koju država članica EU i NATO-a pruža.
Estonija, zemlja od 1,2 milijuna stanovnika, obvezala se dati Ukrajini 0,25 posto svog godišnjeg proračuna za obranu do 2027. Ukupna pomoć Estonije od početka rata tada će iznositi 1,2 milijarde eura.
Latvija će obučiti 3000 ukrajinskih vojnika
Iz Estonije, Zelenski se uputio u susjednu Latviju, gdje je predsjednik Edgars Rinkevičs obećao daljnju vojnu pomoć.
Nakon sastanka sa Zelenskim, Rinkevičs je najavio da će sljedeći paket pomoći uključivati haubice, topničko streljivo od 155 mm, protutenkovske i protuzračne obrambene sustave, raketne bacače, terenska vozila, ručne granate, helikoptere i drugu opremu.
Latvija također želi ove godine obučiti 3000 ukrajinskih vojnika i podržati Ukrajinu proizvodnjom dronova.
"Vlada, naša država i naš narod nastavit će pružati Ukrajini svu potrebnu potporu", istaknuo je Rinkevičs.
Prema njegovim riječima, Latvija je pružila pomoć u vrijednosti od 600 milijuna eura, što je jednako jedan posto BDP-a zemlje.
Zelenski je zahvalio Latviji na "nepokolebljivoj podršci" i obnovljenoj vojnoj pomoći.
"Snaga naših vojnika, snaga naših oružanih snaga uvelike će ovisiti o ovoj vrsti pomoći u budućnosti", rekao je.