U igri za novog glavnog tajnika Vijeća Europe su tri kandidata, a jedan od njih će zamijeniti bivšu šeficu hrvatske diplomacije Mariju Pejčinović Burić na čelnom mjestu najstarije europske institucije
Vijeće Europe do jeseni bi trebalo dobiti novog čelnog čovjeka.
Kako stoji u dokumentima te najstarije europske institucije, čije je sjedište u Strasbourgu, u igri za novog glavnog tajnika Vijeća Europe su tri kandidata.
Mandat novog glavnog tajnika počinje sredinom rujna
Riječ je o bivšem belgijskom ministru financija i vanjskih poslova i sadašnjem povjereniku Europske komisije za pravosuđe Didieru Reyndersu, zatim o nekadašnjem švicarskom predsjedniku i članu vlade Alainu Bersetu i o zastupniku u estonskom parlamentu i nekadašnjem ministru kulture te baltičke zemlje Indreku Saaru.
Nakon što Odbor ministara obavi razgovore s kandidatima u ožujku, sastavit će konačnu listu kandidata. Parlamentarna skupština Vijeća Europe potom u lipnju izabire novog glavnog tajnika, a njegov mandat počinje 18. rujna.
Pejčinović Burić neće u utrku za novi mandat na čelu Vijeća Europe
Novi čelni čovjek Vijeća Europe zamijenit će sadašnju glavnu tajnicu Mariju Pejčinović Burić, bivšu šeficu hrvatske diplomacije. Pejčinović Burić ujedno je i prva osoba iz Hrvatske koja rukovodi Vijećem Europe.
No, iako se nagađalo da će se kandidirati za novi mandat na čelu te paneuropske institucije, to se neće dogoditi. Pejčinović Burić to je i sama potvrdila Euractivu.
"Bila mi je čast služiti i voditi Vijeće Europe kroz ova posebno izazovna vremena i radujem se što ću to nastaviti raditi preostalih osam mjeseci mog petogodišnjeg mandata. Ponosna sam na naša postignuća, uključujući našu podršku Ukrajini i njenom narodu, koja traje, kao i na prošlogodišnji summit šefova država i vlada u Reykjaviku koji je ujedinio države članice oko vrijednosti, standarda i poteza koji su potrebni za izgradnju bolje budućnosti. Međutim, nakon temeljitog razmišljanja, donijela sam osobnu odluku da se neću natjecati za novi mandat“, poručila je Pejčinović Burić u izjavi koju smo dobili iz njezina ureda.
Dodala je kako će "Vijeće Europe napustiti s jačom vjerom u ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava nego ikad“.
Diplomati najveće šanse daju Reyndersu
Naravno, u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati tko bi od Pejčinović Burić mogao preuzeti kormilo Vijeća Europe u narednih pet godina.
Ipak, nekoliko diplomata s kojima smo razgovarali vjeruju da najveće šanse ima Reynders, koji je sreću već jednom okušao 2019. godine, kada je utrku za čelnika Vijeća Europe izgubio od Pejčinović Burić.
Najstarija europska institucija
Vijeće Europe je osnovano 1949. godine, s ciljem poticanja suradnje među europskim državama i jačanja demokracije, ljudskih prava i vladavine prava. Od početnih 10 članica sa zapada i sjevera Staroga kontinenta, s vremenom je prerastao u instituciju koja obuhvaća gotovo sve države na europskom kontinentu.
Danas Vijeće Europe broji 46 članica. U njegovu su sastavu sve europske države, osim Rusije, Bjelorusije i Vatikana te Kosova.
I Rusija je, inače, bila članica od 1996. do 2022. godine, kada joj je članstvo, zbog invazije na Ukrajinu, suspendirano. Moskva je potom istupila iz Vijeća Europe.
Vijeće Europe ima sud, ali i banku
Iako su ovlasti Vijeća Europe male i ne mogu se uspoređivati s onima kakve ima, primjerice, Europska unija, valja naglasiti da je u 75 godina postojanja ta institucija razvila standarde i mehanizme zaštite ljudskih prava i jačanja demokratskog sustava.
Široj je javnosti Vijeće Europe uglavnom poznato po Europskom sudu za ljudska prava, jednoj od svojih ključnih institucija, čije je sjedište također u Strasbourgu, a kojem se državljani zemalja članica mogu obratiti kada smatraju da su im povrijeđena prava.
Također, Vijeće Europe potiče suradnju među europskim regijama i propisuje načela lokalne i regionalne samouprave. Ima čak i svoju Razvojnu banku (CEB), čije je sjedište u Parizu.
Od niza tijela koja postoje u okviru Vijeća Europe, najvažnija su, osim glavnog tajnika, Parlamentarna skupština, u koju parlamenti svih članica šalju svoje predstavnike, i Odbor ministara, kojeg čine šefovi diplomacija država članica.
'Vijeće Europe treba reafirmirati'
Novog čelnika Vijeća Europe, smatraju sugovornici Euractiva, čeka mukotrpan posao povećanja vidljivosti te organizacije, budući da se najstarija europska institucija pomalo "izgubila“ u mreži drugih institucija nastalih stvaranjem EU i drugih blokova na Starom kontinentu.
"Vijeće Europe treba reafirmirati jer je sada gotovo nevidljivo, baš kao i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Stoga se za te dvije organizacije može reći da su u krizi. No, vrijednost obje organizacije, a posebno Vijeća Europe, je velika, osobito u zaštiti ljudskih prava i jačanja demokracije“, kaže za Euractiv sugovornik iz diplomatskih krugova.
Konkurencija Macronove Europske političke zajednice
U posljednje vrijeme, primjećuje drugi sugovornik Euractiva, također iz diplomatskih krugova, Vijeće Europe se suočava i s konkurencijom koju mu sve više predstavlja Europska politička zajednica. Riječ je o projektu kojeg potpisuje francuski predsjednik Emmanuel Macron, a koji također okuplja sve europske zemlje, osim Rusije, Bjelorusije i Vatikana.
Iako je Europska politička zajednica za sada samo forum za razmjenu mišljenja među državama, u planu o "Europi s više brzina“ kojeg su lani skrojili savjetnici francuske i njemačke vlade predviđa se da ta platforma postane "vanjski sloj“ europskih integracija, odnosno obuhvati kako države članice EU i one koje će to postati, tako i one koje neće ući u Uniju. No, za tako nešto, Europsku političku zajednicu trebat će prilično ojačati i tu bi moglo doći do određene kolizije s nadležnostima Vijeća Europe.
'Vrući kesteni' za novog glavnog tajnika
Novog čelnika Vijeća Europe čeka još nekoliko "vrućih kestena“ kojima će morati vaditi iz vatre.
Riječ je o, primjerice, odnosima s Rusijom u budućnosti, zemljom koja sama obuhvaća 40 posto europskoga kontinenta, ali koja je, zbog agresije na Ukrajinu, isključena iz gotovo svih europskih institucija.
"Vijeće Europe je vrlo važna institucija, ali oslabljena odlaskom Rusije“, ocjenjuje naš ranije spomenuti prvi sugovornik iz diplomatskih krugova. I on kaže da će trebati razmisliti o tome kako jednoga dana, nakon što završi rat u Ukrajini, reintegrirati Rusiju u europski poredak.
Hoće li Kosovo u Vijeće Europe?
No, do tako nečeg je još dug put. Prije toga će se Vijeće Europe, a time i njegov novi lider, morati pozabaviti pitanjem članstva Kosova u toj instituciji.
Priština je, naime, zatražila ulazak u Vijeće Europe i dosad je dobila podršku većine članica, njih 34, među kojima je i Hrvatska.
No, ulasku Prištine u Vijeće Europe protivi se Beograd, koji ne priznaje neovisnost Kosova i smatra da je Kosovo već u toj instituciji, i to kroz članstvo Srbije. U takvom stavu uživa potporu još 11 članica, mahom zemalja koje također nisu priznale kosovsku neovisnost, a među kojima je i pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar).
Čak i ako se ne postigne dogovor oko (eventualnog) primanja Kosova u Vijeće Europe, Priština može pristupiti toj organizaciji, budući da za to ima podršku više od dvije trećine članica. No, dosad se u Strasbourgu oklijevalo s takvim potezom te se nastoji postići kakav-takav politički dogovor oko članstva Kosova.
'Plemenita organizacija, ali s jako malim nadležnostima'
Ipak, kaže za Euractiv poznati hrvatski politolog i nekadašnji veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan, pitanje statusa Kosova prevelik je zalogaj za instituciju kakva je Vijeće Europe.
"Slučaj Kosova neće se riješiti u Vijeću Europe, već na nekim drugim, znatno jačim adresama. Oko Kosova nema suglasnosti ni u EU, a kamoli u Vijeću Europe“, ocjenjuje Caratan za Euractiv.
I on kaže da je Vijeće Europe gotovo nevidljivo, a njegov rad slabo poznat prosječnom građaninu.
"Vijeće Europe nema ovlasti, prave odluke se donose u državama i međunarodnim strukturama, kakve su EU i NATO. Postojanje organizacije kakva je Vijeće Europe svakako je plemenito, ali njene su nadležnosti vrlo male", zaključuje Caratan.
Smatra i da je Vijeće Europe postalo samo još jedna u nizu organizacija za zbrinjavanje političkih kadrova na dobro plaćenim pozicijama, a na kojima se ne može puno napraviti.
Zasluge za demokraciju i ljudska prava
Unatoč tome, nema sumnje da je Vijeće Europe dalo velik doprinos u područjima kakva su zaštita ljudskih prava i demokracije na Starom kontinentu.
Već i zbog toga tu instituciju treba očuvati i ojačati. To je zapravo i glavni zadatak koji čeka novog čelnog čovjeka Vijeća Europe.