Povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton u utorak je predložio osnivanje fonda teškog 100 milijardi eura za poticanje vojne proizvodnje i suradnje između država EU i kompanija iz tog sektora.
Bretonova ideja stiže u vrijeme kad se Komisija priprema da 27. veljače predstavi europsku strategiju za vojnu industriju (EDIS) za jačanje proizvodnih kapaciteta oružja i streljiva.
"Kako bi industrija sve više surađivala, moramo imati neke poticaje... Vjerujem da moramo imati velik fond za obranu kako bismo u tome pomogli... Koji bi iznosio vjerojatno oko 100 milijardi eura," rekao je Breton, zadužen za portfelj vojne industrije u Europskoj komisiji, u utorak, 9. siječnja, na tribini u Bruxellesu kojeg je organizirala liberalna politička skupina Renew.
"Da kažemo, da ako radite zajedno - kao što smo napravili u slučaju Europskog fonda za obranu (EDF) - ako kompanije, različite tvrtke - uključujući i male i srednje velike tvrtke - onda vam možemo pomoći tako da vam unaprijed damo poticaje," rekao je Breton.
Tijekom proteklih mjeseci europske vojne industrije i države članice EU slali su svoje ideje i savjete za razvoj strategije, odgovarajući na upitnike Komisije.
Europska Komisija već je predstavila različite programe za poticanje proizvodnje koordiniranih država članica i industrija financiranjem nabavke sredstava za Ukrajinu kroz sustav zajedničke nabave (EDIRPA) i ulaganjem u proizvodnju streljiva donošenjem zakona ASAP.
Idućih godinu i pol dana je ključno
Breton također tvrdi da će EU ostvariti zacrtani cilj proizvodnje milijun topničkih granata do proljeća.
Iako je šef diplomacije EU Josep Borrell u studenom rekao da je do tad poslano tek 300.000 granata, Breton je u utorak kazao kako će se Europljani "držati svojeg obećanja" i isporučiti svih milijun komada "do ožujka ili travnja" ove godine.
"Međutim, to nije dovoljno, jer moramo osigurati da se naša proizvodnja više-manje podudara s proizvodnjom Rusije," kaže Breton, dodavši kako je "uvjeren" da će se EU "u sljedećih 18 mjeseci do dvije godine izjednačiti s Rusijom."
Međutim, tako velika financijska sredstva nisu dostupna u trenutačnom proračunu EU, i za to bi se najvjerojatnije trebalo osloniti na financiranje iz privatnog sektora poput banaka.
Čelnici EU ponovili su na svojem zadnjem summitu u prosincu svoj poziv za "većom ulogom Europske investicijske banke (EIB) u financiranju europske sigurnosti i obrane," iako banka - kojom upravljaju ministri financija EU - dosad nikad nije financirala investicije u vojnoj industriji.
Više 1. veljače
Breton je kazao kako njegov tim finalizira "stajalište za vojnu industriju do konca veljače," o čemu će se razgovarati na sljedećem summitu zakazanom za 1. veljače.
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je u ponedjeljak kako članice EU "najkasnije 1. veljače trebaju imati što precizniji pregled konkretnih doprinosa" koje članice ove godine mogu pružiti Ukrajini.
Razgovori na summitu mogli bi povećati pritisak na zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske, koje su do sada Ukrajini donirale relativno male količine vojne robe, sudeći barem po javno dostupnim informacijama.
Prema analizi njemačkog instituta IfW u Kielu, koji prati što se sve obećalo i poslalo Ukrajini, Njemačka je prošle godine bila drugi najveći donator nakon SAD-a, s utrošenih 17,1 milijarde eura. A iza nje je bila Velika Britanija sa 6,6 milijardi eura, te zatim skandinavske i istočnoeuropske članice EU.
Za usporedbu, Francuska je dosad izdvojila tek 0,54 milijarde, Italija 0,69 milijardi, i Španjolska 0,34 milijarde.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Breton pitches €100 billion fund for defence industry cooperation)