Dok je nezadovoljstvo birača u najvećoj europskoj ekonomiji sve veće, njemački politički pejzaž je sve više fragmentiran, javljaju se nova imena koja pokušavaju privući birače koji su okrenuli leđa etabliranim strankama.
Desetljećima se Njemačka doživljava kao simbol političke stabilnosti, gdje su uvijek na političkoj sceni dominirale stranke centra. "Izbori se dobivaju u centru" bila je glavna vodilja izbornih uspjeha bivše kancelarke Angele Merkel.
Međutim, uslijed brojnih kriza koje pogađaju Njemačka - od rasta cijena energenata do ekonomske recesije, birači se sve više okreću dosad marginalnim opcijama. I neka nova lica u politici pokušavaju kapitalizirati taj trend.
"Ako pogledamo odaziv birača i ankete, može se prognozirati kako će manje od 50 posto njemačkih birača glasati za jednu od takozvanih demokratskih stranaka centra na sljedećim saveznim izborima," rekla je u ponedjeljak ikona njemačke ljevice Sahra Wagenknecht na osnivanju njene nove stranke u ponedjeljak. "Većina ljudi je izgubila povjerenje u etablirane stranke."
Njena nova stranka, nazvana po osnivačici Savez Sahre Wagenknecht (BSW), uglavnom čine bivši zastupnici koji su s njom prebjegli iz esktremno lijeve Die Linke. Iako po sadašnjim anketama novoosnovani BSW osvaja tek 5 posto glasova, neka istraživanja pokazuju kako bi njezin maksimalni politički potencijal mogao biti oko 27 posto.
Fragmentacija Njemačke
Nova stranka Sahre Wagenknecht tek je posljednji u nizu primjer procesa fragmentacije koji se već neko vrijeme odvija u Njemačkoj.
"Fragmentacija je u stalnom porastu još od 1990-ih. To se ponajprije događa zbog niže lojalnosti birača prema nekad popularnim i izborno uspješnim strankama. Kriza vodećih stranaka onda je otvorila prostor za političku konkurenciju," rekla je za Euractiv Dorothée de Nève, profesorica političkih znanosti na Sveučištu u Giessenu.
Iako je malo vjerojatno da će Njemačka krenuti putem Nizozemske, gdje je u parlamentu zastupljeno više od 15 stranaka, čini se da fragmentacija ne jenjava.
"Njemački stranački sustav već je rascjepkaniji nego što je ikada bio, i to će se još više pojačati dolaskom stranke Sahre Wagenknecht," kaže za Euractiv Thomas Biebricher, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Frankfurtu.
"Nije puno ostalo od nekoć najvećih i najpopularnijih stranaka i onih koji su ih željeli naslijediti - osim jedino konzervativnog CDU/CSU koji je po anketama na nešto više od 30 posto podrške."
Wagenknecht bi prije svega vjetar u leđa moglo dati opće rašireno nezadovoljstva vladom. Tri koalicijske stranke na vlasti (socijaldemokratski SPD, Zeleni, i liberalni FDP) zajedno po anketama osvajaju tek 32 posto glasova. Rad kancelara Olafa Scholza podržava rekordno nizak broj Nijemaca - njih tek 19 posto - što je manje od polovice najniže ikada zabilježene ocjene u vrijeme vladavine Angele Merkel.
Opadanje popularnosti vlade posebno je vidljivo na istoku Njemačke. Po jednom nedavnom istraživanju, u pokrajini Saskoj bi sve tri vladajuće stranke u Scholzovoj koaliciji mogle osvojiti tek mršavih 14 posto glasova, a FDP i SPD bi mogli čak i ostati bez izbornog praga za ulazak u regionalni parlament.
'Pecanje' glasova na desnici
Međutim, Wagenknecht nije jedino novo lice koji bi potencijalno moglo uzdrmati njemačku politiku. Bivši šef njemačke domaće obavještajne službe BfV i član konzervativnog CDU-a Hans-Georg Maaßen izjavio je prošlog tjedna kako i on razmišlja o osnivanju nove stranke.
On je trenutno na čelu tzv. Werteuniona, udruge koja se predstavlja kao "konzervativna jezgra" CDU-a i koja često gura stranku prema zauzimanju konzervativnijih stavova. Budući da smatraju da za njihov ukus i stranka i dalje nije dovoljno konzervativna, u četvrtak je priopćio kako će članovi Werteuniona glasati o odcjepljenju od CDU-a i formiranju vlastite stranke.
Iako Wagenknecht i Maaßen dolaze sa suprotnih krajeva političkog spektra, natječu se za iste birače i njihove glasove, jer oboje pokušavaju privući birače krajnje desničarskog AfD-a koji trenutno po anketama ima povijesno najvišu podršku od čak 23 posto.
Maaßen ni ne skriva političku sličnost sa svojim suparnicima na ljevici.
"Ono što vidim kod Sahre Wagenknecht, ali i kod AfD-a, jest da jednostavno otvoreno i slobodno progovaraju o problemima koje imamo u Njemačkoj, i s nekima od njih se potpuno slažem," kazao je Maaßen za magazin Die Welt, dodavši kako njihove razlike postanu vidljve samo kad se radi o predloženim rješenjima.
Osvajanje Europe
Za nove stranke predstojeći europski izbori u lipnju predstavljaju jedinstvenu priliku za testiranje i jačanje njihove političke vidljivosti uoči sljedećih saveznih izbora, koji bi se redovno trebali održati u drugoj polovici 2025., kao i nekih ključnih regionalnih izbora.
"Europski izbori, da budemo jasni, su, naravno, važni za nas - jer će se na njima poslati politički signal cijeloj zemlji," rekla je Wagenknecht u ponedjeljak.
Iako savezni i regionalni izbori imaju prag od najmanje 5 posto glasova za ulazak u parlament, takve zapreke nema na europskim izborima u Njemačkoj. Stoga je novim strankama puno lakše imati uspješnu predizbornu kampanju za Europski parlament. "Naravno, europski izbori stoga su posebno zanimljivi za manje stranke i za nove stranke - između ostalog, i iz financijskih razloga," objašnjava
Međutim, hoće li Wagenknecht biti u stanju u cijelosti dugoročno uspostaviti svoju stranku, prije svega će ovisiti o njezinoj sposobnosti da ponudi program koji „uvjerava birače na nacionalnoj i državnoj političkoj razini”, dodaje De Nève.
To bi moglo biti posebno važno za predstojeće regionalne izbore.
Tri bivše istočnonjemačke pokrajine - Brandenburg, Tiringija i Saska - ove godine idu na birališta, a krajnje desna AfD trenutno po anketama vodi u sve tri pokrajine.
Wagenknecht se nada kako će privući birače krajnje desnice - i u tome bi možda mogla biti uspješna, budući da po anketama njena nova stranka BSW kotira na 11 posto glasova u Brandenburgu.
"Wagenknecht se može nadati privlačenju glasova iz desničarskog konzervativno-autoritarnog spektra; kombinacija prilično ljevičarske ekonomske politike i sociopolitički u najmanje ruku konzervativnih stavova o migracijama i Europi i inkluzivnim politikama prilično se lako mogu povezati," zaključuje Biebricher.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Germany faces ‘unprecedented’ political fragmentation)