Premijer Plenković najavio je izmjene Kaznenog zakona da bi se spriječilo „curenje“ informacija iz sudskih spisa, no profesorica Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno pravo smatra da bi takve izmjene bile pogrešne
Nakon što je premijer Andrej Plenković u ponedjeljak, 13. veljače, poslije sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a, izjavio da će Vlada krenuti u izmjene Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona „da se ne bi događalo da informacije iz spisa izlaze van i čine političke probleme – jer će to biti kazneno djelo“, redaju se reakcije iz stručne javnosti, oporbenih redova, ali i udruga.
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) uputilo je pritužbu pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter. HND smatra da je informacije do kojih dolaze novinari, i koje objavljuju u medijima, nedopustivo „etiketirati kao curenje informacija“.
„Podsjećamo da kaznena odgovornost za odavanje službene tajne u zakonu već postoji. Postoji i izuzetak, za situacije u kojima je odavanje službene tajne u pretežitom javnom interesu. Što bi onda premijer Plenković u zakonima mijenjao, iz istupa na koji reagiramo nije bilo moguće doznati. (...)Ovakvo javno upiranje prstom vodećeg državnog dužnosnika u jednu profesiju važnu za funkcioniranje demokratskog poretka nije prvi takav slučaj. Zapravo, dosljedno se ponavlja svaki put kada novinari i mediji razotkriju neugodne istine o političkim malverzacijama moćnih. Izmjene zakona koje premijer najavljuje smatramo stoga ozbiljnom prijetnjom slobodnom novinarstvu i Ustavom RH zajamčenom pravu novinara na slobodu izvještavanja i pristupa informacijama (čl. 38/3.).“, navedeno je između ostalog u pritužbi HND-a upućenoj pučkoj pravobraniteljici.
Portal Telegram je o premijerovoj najavi pitao profesoricu Zlatu Đurđević, predstojnicu Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je o ovoj problematici govorila još 2014. godine kada je izmjenom Zakona o kaznenom postupku istraga prestala biti tajna, odnosno omogućeno je da se o rezultatima istrage izvještava bez ograničenja.
“I danas mislim da je dobro da je istraga tada prestala biti tajna. To je bio i zahtjev Europskog suda za ljudska prava koji jasno kaže da istraga ne smije biti tajna. Tajnost se može proglasiti ukoliko je to potrebno za probitak postupka, no ako je nešto od interesa javnosti za to se mora znati. Upravo zato smo mijenjali u ZKP-u istragu iz tajne u nejavnu”, izjavila je profesorica Đurđević za Telegram.