POGLED U 2024.: Čeka nas politički napeta 'superizborna' godina, u gospodarstvu bez većih promjena

Godina pred nama politički će biti u znaku izbora, dok se ekonomski ne bi trebala previše razlikovati od ove.

Zaključak je to koji se može izvući iz razgovora koji je Euractiv vodio s analitičarima, kao i iz niza prognoza za sljedeću godinu.

Imat ćemo tri izborna ciklusa

U 2024. godini nas čekaju čak tri izborna ciklusa. Riječ je o izborima za Europski parlament, zatim za Sabor i za predsjednika države.

No, dok za europske izbore već znamo kada će biti - u Hrvatskoj su predviđeni za 9. lipnja, a na razini EU u razdoblju od 6. do 9. lipnja, datumi održavanja najprije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, a potom i predsjedničkih, još su nepoznati.

Hrvatska već duboko u predizbornoj kampanji

Bez obzira na to, može se reći da je Hrvatska već duboko zaronila u predizbornu kampanju. Iako kampanja još nije službeno proglašena, njen početak bio je vidljiv još tijekom ljeta, kada je održana i izvanredna sjednica Sabora.

U međuvremenu, već su dogovorene ili se dogovaraju koalicije, ponajprije za izbore za Sabor. Osnivaju se i nove stranke.

Štoviše, pojedine su stranke već izašle s imenima kandidata za premijera, premda se u Hrvatskoj predsjednik Vlade ne bira izravno, nego iz redova parlamentarne većine.

U svakom slučaju, praćenje brojnih anketa, koje opipavaju puls birača, u Hrvatskoj je već mjesecima jako popularno. Ankete pokazuju da bi i nakon izbora relativnu većinu u Saboru trebao imati vladajući HDZ.

Oporba je razjedinjena, a među oporbenim strankama najbolje kotiraju SDP i Možemo, kao vodeće stranke ljevice, te Domovinski pokret i Most na desnici. S obzirom na izborni sustav, šanse za ulazak u Sabor ima još nekoliko manjih stranaka.

Kako će se karte posložiti na političkom stolu, znat ćemo nakon parlamentarnih izbora. Oni su, uostalom, i jedina prava anketa.

'Relativni pobjednik parlamentarnih izbora vjerojatno će biti HDZ, no pitanje je hoće li moći sastaviti Vladu'

"Ankete pokazuju da će HDZ dobiti relativnu većinu u novom sazivu Sabora. No, iako će vjerojatno biti relativni pobjednik parlamentarnih izbora, to ne znači da će moći sastaviti i Vladu, budući da je pitanje s kim će koalirati, a koalicijski potencijal mu je slab“, upozorava za Euractiv politolog i sociolog Anđelko Milardović.

Dodaje i kako ankete treba uzeti s oprezom te da je na biračima da odluče kome će povjeriti kormilo zemlje u naredne četiri godine.

Milardović upozorava i da se Hrvatska suočava s demografskom katastrofom, zbog koje masovno uvozi radnike iz drugih dijelova svijeta. To bi se, smatra, u budućnosti moglo pokazati kao problem za hrvatsko društvo.

Migracije potaknule jačanje populizma u EU

Istodobno, Hrvatska se nalazi na udaru novog migrantskog vala koji u nju dolazi uglavnom preko susjedne Bosne i Hercegovine. Iako najvećem dijelu migranata Hrvatska nije konačno odredište, budući da žele nastaviti put prema razvijenijim i bogatijim zemljama Zapada,

Hrvatska se kao "isturena“ članica Europske unije i Schengena nalazi na njihovom putu i ima odgovornost u zaustavljanju migrantskog vala.

Pitanje ilegalnih migracija još je važnije u kampanjama na zapadu Staroga kontinenta. Upravo je veliki migrantski val jedan od uzroka jačanja desnih stranaka u brojnim europskim zemljama. Nema sumnje da će pitanje migracija biti jedno od dominantnih i u kampanji za izbore za Europski parlament.

"S obzirom na krize s kojima se EU suočava, za očekivati je da će desni populisti, ali i populisti s lijeve strane političkog spektra, ostvariti bolje rezultate nego na prijašnjim izborima. To znači da će imati i više zastupnika u Europskom parlamentu nego što imaju sada“, kaže Milardović.

Pitanje proširenja EU jedno od ključnih na europskim izborima

Osim migracija, jedno od pitanja koje bi moglo biti visoko pozicionirano u kampanji za Europski parlament je i proširenje EU.

Nakon što je Rusija u veljači 2022. godine napala Ukrajinu, dotad zamrla politika proširenja ponovno se vratila na dnevni red u Bruxellesu. Tako su još u 2022. godini Ukrajina, Moldavija i BiH postale kandidati za članstvo. Status kandidata EU je nedavno dodijelila i Gruziji, dok je Kosovo, sa svojim neriješenim statusom, i dalje "na čekanju“.

Dodamo li njima i zemlje koje od ranije imaju kandidatski status - Crnu Goru, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Tursku, klub zemalja koje žele u EU udvostručio se i sada je u njemu 10 zemalja.

Većina njih i pregovara o članstvu u Uniji. S Turskom su, recimo, pristupni pregovori otvoreni još 2005. godine, no Ankara u njima nije daleko otišla. Štoviše, od 2019. su i službeno suspendirani.

Pregovore su otvorile i Crna Gora i Srbija te na ljeto 2022. Sjeverna Makedonija i Albanija. No, i njihovi pregovori tapkaju na mjestu.

Sredinom prosinca ove godine pregovore su otvorile i Ukrajina i Moldavija, dok je BiH ostavljena po strani, uz obećanje mogućeg otvaranja pregovora u ožujku 2024., pod uvjetom da Sarajevo ispuni barem dio uvjeta koje mu je postavio Bruxelles. Takva je odluka Europskog vijeća izazvala razočaranje u BiH.

Gruzija je tek dobila status kandidata i pregovore još nije otvorila. Inače, ni Gruzija ne nadzire cijeli svoj teritorij jer nema kontrolu nad svojim dvjema sjevernim regijama - Abhazijom i Južnom Osetijom, u kojima su stacionirane ruske trupe.

Iako je Priština krajem 2022. aplicirala za ulazak u EU, Kosovo još nema status kandidata, što znači da će još morati pričekati na otvaranje pregovora. Problem kod Kosova je taj što njegovu neovisnost ne priznaje ni pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar).

Stoga se u slučaju Kosova može shvatiti kao svojevrsna utjeha to što će njegovi građani od 1. siječnja 2024. konačno moći bez vize putovati po Schengenu. Kosovarima je, naime, do sada trebala viza za prelazak šengenske granice. Kosovo je i posljednja zemlja Zapadnog Balkana kojoj EU ukida vize, budući da je ostalim državama u regiji to napravila davno ranije.

Može li se EU proširiti 2030.?

Iako je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel krajem kolovoza na Bledu kazao kako je cilj da se EU proširi 2030. godine, ne navodeći pritom koje bi države prve mogle u EU klub, analitičari smatraju da je tako nešto malo vjerojatno. Niti su, s jedne strane, kandidati spremni za izazove koje im nosi članstvo u EU, niti je za proširenje spremna sama Unija, koja će zbog toga morati reformirati svoje institucije i način odlučivanja u njima, a za što je također potreban konsenzus svih članica.

Osim toga, pitanje je i je li EU, koja je već dugo "umorna od proširenja“, u stanju u svoje naručje primiti toliki broj novih članica, od kojih su neke, poput Ukrajine, velike države. Sve su to pitanja koja bi, kako predviđaju analitičari, također mogla dominirati na predstojećim izborima za Europski parlament.

'Zdravstveni karton' EU gospodarstva

Kada je riječ o gospodarstvu, procjene kartona ekonomskog zdravlja i Unije i Hrvatske u 2024. godini su različite.

Tako je Europska komisija u svojim jesenskim prognozama procijenila da će EU u 2024. ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,3 posto, a eurozona od 1,2 posto.

Iako bi očekivana stopa gospodarskog rasta u slučaju i EU i zone eura trebala biti daleko manja od one na svjetskoj razini, za koju se u 2024. očekuje da će iznositi 2,9 posto, valja reći kako će biti znatno veća od stope rasta BDP-a u 2023. godini, u kojoj su i EU i eurozona, prema prognozama Europske komisije, ostvarile rast gospodarstva od samo 0,6 posto.

Hrvatska bi i u 2024. trebala imati veću stopu rasta BDP-a od većine članica EU

Hrvatska bi i u 2024. trebala proći bolje od većine drugih članica EU i eurozone.

U Europskoj komisiji, primjerice, očekuju da će rast hrvatskoga BDP-a u godini pred nama iznositi 2,5 posto. U Hrvatskoj narodnoj banci i Vladi nešto su optimističniji, pa u središnjoj banci kažu da bi rast hrvatskog BDP-a u 2024. godini mogao iznositi tri posto, dok u Banskim dvorima očekuju rast BDP-a od 2,8 posto.

No, sve to ne odstupa bitno od ekonomske slike u ovoj godini. U Vladi su, naime, i u ovoj godini očekivali rast hrvatskog BDP-a od 2,8 posto, dok su u HNB-u bili nešto konzervativniji i govorili o rastu BDP-a od 2,6 posto. I prognoze Europske komisije za 2023. godinu govore o rastu hrvatskog BDP-a od 2,6 posto.

"Ekonomska aktivnost bi i u 2024. godini trebala zadržati pozitivan trend. To će dijelom biti rezultat većeg korištenja novca iz fondova EU, ali i jačanja domaće potražnje“, kaže za Euractiv ekonomski analitičar Damir Novotny.

Problem stagnacije njemačke ekonomije

Ipak, upozorava naš sugovornik, stvari će se razlikovati od jednog do drugog sektora. Naime, oni sektori koji su više izloženi kretanjima na, primjerice, njemačkom tržištu, poput drvoprerađivačke industrije, svakako će proći gore od onih sektora koji gledaju primarno prema drugim izvoznim tržištima ili prema domaćem tržištu.

Ovdje valja podsjetiti da Europska komisija Njemačkoj, zemlji s najvećim gospodarstvom u EU i eurozoni, u 2024. prognozira stopu rasta od samo 0,8 posto, što nije daleko od stagnacije.

Učinak tako sporog rasta mogao bi osjetiti i hrvatski turizam, no činjenica je da Hrvatska sada privlači goste iz cijeloga svijeta, što znači i da bi se eventualni manji broj dolazaka njemačkih turista i njihova manja potrošnja mogli kompenzirati većim dolascima s drugih emitivnih tržišta i većom potrošnjom turista iz trećih zemalja, zaključuje Novotny.

Inflacija slabi, ali i dalje je 'žilava'

Kao i u ovoj godini, i u 2024. bi jedan od glavnih problema mogla ostati inflacija. Inflacijski pritisci, doduše, već slabe, ali dinamika rasta maloprodajnih cijena i dalje je znatno viša od one na koju smo navikli.

Prema prognozama Europske komisije, prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj u 2024. godini bi trebala iznositi 2,4 posto, što je znatno manje od ovogodišnje inflacije veće od osam posto. No, u Vladi očekuju da će stopa inflacije u 2024. iznositi 3,1 posto, dok u HNB-u prognoziraju da bi cijene na malo u sljedećoj godini mogle rasti po prosječnoj stopi od četiri posto.

Uzimajući u obzir dosadašnja inflacijska kretanja i, kako su nedavno ocijenili u središnjoj banci, "žilavost inflacije“, izglednije je da će cijene u Hrvatskoj u sljedećoj godini rasti po stopi između tri i četiri posto, nego po sporijoj dinamici, kakvu nam navješćuje Europska komisija.

Rast plaća se nastavlja, ali bit će sporiji nego do sada

Kao i do sada, inflacija će se i u sljedećoj godini odraziti na dubinu džepa građana. Plaće će, procjenjuju ekonomisti, nastaviti rasti, ali sporijom dinamikom nego u ovoj godini. To znači da bi, ako budemo imali stopu inflacije između 3,5 i četiri posto, realno mogle čak i stagnirati, odnosno da će rast cijena "pojesti“ povišice.

Ono što barem dijelu zaposlenih jamči nastavak rasta primanja je nedostatak radne snage u nizu sektora - od turizma i ugostiteljstva, preko trgovine, pa do građevine i IT sektora. No, nedostatak radne snage u tim djelatnostima znači i nastavak masovnog uvoza radne snage, i to ponajviše iz udaljenih zemalja, poput Indije, Nepala i Filipina.

S druge strane, stručnjaci su već upozorili da je rast plaća u pojedinim sektorima, poput uredskih poslova, do sada bio mal. Razlog tome je što u tim djelatnostima ne manjka radne snage, a eventualni nedostatak radnika puno je teže zamijeniti strancima nego u nizu drugih djelatnosti.

Kakva je kvaliteta ekonomskog rasta u Hrvatskoj?

Na kraju, otvorenim ostaje pitanje kvalitete ekonomskog rasta u Hrvatskoj. Naime, plaće su dosad rasle znatno brže od produktivnosti, što već sada predstavlja veliki uteg u poslovanju brojnih tvrtki.

Osim toga, Hrvatskoj nedostaju veća strana ulaganja koja bi otvorila i kvalitetnija radna mjesta od ovih koje sada imamo. Problem je i što je najveći dio hrvatskih tvrtki okrenut domaćem tržištu, iz čega se može izvući zaključak da nemaju proizvode i usluge za visoko konkurentno svjetsko tržište.

Hrvatska, uz to, za drugima u EU jako zaostaje i po inovacijama, kao i po digitalizaciji.

S druge strane, previše se oslanjamo na ulaganja u infrastrukturne projekte i usluge te sve izraženije rentijerstvo. Sve nas to čini i slabije konkurentnima na globalnom tržištu. Na duge staze, predstavlja nam sve veću prepreku daljnjem razvoju.