U analizi koju je objavio Bečki institut upozorava se i da prijedlog 'Europe u više brzina', kojeg su napravili stručnjaci za francusku i njemačku vladu, otežava priključenje kandidata Uniji i jača euroskepticizam diljem Europe
Bude li prihvaćen prijedlog stvaranja "Europe u više brzina“, koji su nedavno sastavili stručnjaci vezani uz francusku i njemačku vladu, povećat će se antagonizmi između starih i novih članica Europske unije, kao i između članica Unije i zemalja koje teže članstvu u njoj.
Ocjena je to neovisnog analitičara Jana Muśa koju je iznio u novom mjesečnom izvješću Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW).
'Put u katastrofu'
U analizi pod nazivom "Europa u više brzina: Francusko-njemački put u katastrofu“, Muś upozorava da bi rezultat primjene tog prijedloga bilo jačanje značaja i dominacije zemalja "jezgre EU“ nad ostalim članicama Unije. To se posebno odnosi na dvije najveće i najjače članice - Francusku i Njemačku, koje bi dominirale i u novoj europskoj arhitekturi. Rezultat toga bili bi brojni problemi za manje i slabije članice, posebno u financijskoj sferi.
"Povećani proračun EU vjerojatno bi se trošio ovisno o planovima koje bi usvojio 'unutarnji krug'. Također, zemlje iz tog kruga odlučivale bi jesu li 'mlađi partneri' ispunili uvjete“, upozorava Muś u analizi.
Dodaje kako bi tako nešto bilo politički prilično osjetljivo te bi vodilo prevelikim ovlastima zemalja iz "jezgre EU“, koje bi tako dobile mogućnost kažnjavanja zemalja koje nisu u "jezgri“, posebno onih "neposlušnih“.
Problematično ukidanje veta
Osim toga, prijedlogom stručnjaka vezanih uz francusku i njemačku vladu iz temelja bi se promijenio način donošenja odluka unutar EU, i to tako što bi se ukinuo veto u donošenju ključnih odluka u Uniji. To znači da bi se ključne odluke mogle donositi bez konsenzusa svih članica Unije, ako većina članica EU stoji iza nekog prijedloga. U praksi, ocjenjuje Muś, zemlje "jezgre EU“ na taj bi način natjerale ostale članice da plešu kako one sviraju.
"Prijedlog bi mogao dovesti do još većih podjela i daljnjeg udaljavanja zemalja iz 'vanjskog kruga'“, upozorava Muś.
Rast euroskepticizma
Napominje i kako prijedlog stručnjaka okupljenih oko vlada u Parizu i Berlinu nosi brojne zamke za zemlje kandidate, posebno za države Zapadnog Balkana koje već desetljećima pokušavaju pristupiti Uniji, a s vremenom i za nove kandidate, odnosno za Ukrajinu i Moldaviju te Gruziju.
Rezultat toga bi mogao biti dodatni rast euroskepticizma ne samo u zemljama kandidatima, nego i u zemljama EU, pa čak i u državama same "jezgre EU“. U nekima od njih, to se već i događa.
"Francusko-njemački prijedlog nosi niz rizika udaljavanja 'poluperiferije', odnosno Srednje Europe, i 'periferije', odnosno zemalja kandidata, od EU. One su, međutim, ključne za 'jezgru EU', kako zbog tržišta, tako i zbog jeftine radne snage. Ako su osnivači EU sanjali o ujedinjenoj Europi, čini se da će francusko-njemački prijedlog razbiti taj san“, naglašava Muś u analizi.
Utjecaj 'francusko-njemačkog tandema' slabi na istoku Staroga kontinenta
Ističe i da "francusko-njemački tandem“ u zemljama Srednje Europe više nema značaj kakav je imao prije 20 ili 30 godina.
"Današnja Europa, potresena ruskom invazijom na Ukrajinu, pandemijom Covida, povećanjem cijena energenata i općenito inflacijom, traži nove ideje i liderstvo. U tom smislu, ovo vrijeme više podsjeća na antiliberalne 1930-e, nego na liberalne ideje iz 1950-ih. Stoga bi se pretpostavka zapadnih lidera da će se Srednja Europa i ostale regije želje po svaku cijenu priključiti elitnom klubu (što podrazumijeva da će morati ispuniti uvjete koje postavlja Zapad) mogla pokazati iluzornom. Istraživanja javnog mnijenja, uključujući i ona u osnivačima EU, kao što su Nizozemska i Italija, pokazuju jačanje euroskepticizma. Nastavak u smislu gradnje 'unutarnjeg kruga' mogao bi potkopati već načete temelje Pax Europeae“, zaključuje Muś u analizi koju je objavio Bečki institut.
'Europa u četiri brzine'
Podsjetimo, plan koji su izradili stručnjaci vezani uz francusku i njemačku vladu, a o kojem je Euractiv već pisao, govori o "Europi u četiri brzine“.
U prvoj brzini bila bi "jezgra EU“, odnosno članice EU koje su čvrsto integrirane i koje su članice Schengena i eurozone. Među njima je i Hrvatska.
U drugoj brzini ili krugu bile bi ostale članice EU. U tu kategoriju spadaju članice koje nisu u Schengenu ili u eurozoni.
Riječ je o Danskoj, Švedskoj, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, koje nisu uvele euro, kao i o Irskoj i Cipru, zemljama koje, kao ni Rumunjska i Bugarska, nisu u Schengenu.
Treću skupinu čine europske države koje nisu u EU, ali su s njom usko povezane. To su članice EFTA-e (Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island) i Zapadnog Balkana (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, te Kosovo), kao i Ukrajina, Moldavija i Gruzija koje su dobile status kandidata za članstvo.
Četvrtu skupinu čine države koje nisu u EU niti joj žele pristupiti. One su s EU povezane ponajprije politički, u okviru Europske političke zajednice.
U tu skupinu ulaze Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i Armenija, Azerbajdžan i još neke zemlje.
U cijeloj je priči prilično nejasan status Turske koja je još od 1999. kandidat za članstvo i koja je 2005. otvorila pristupne pregovore. Turska je i u carinskoj uniji s EU.
Međutim, pregovori Ankare i Bruxellesa su od 2019. godine zamrznuti.
Reforma institucija EU i načina odlučivanja u njima
Dio francusko-njemačkog plana je i reforma institucija Unije i načina odlučivanja u njima.
Među ostalim, predlaže se ukidanje veta, kako bi se odluke unutar EU lakše i brže donosile. Hrvatska je, inače, jedna od članica koje su se već usprotivile ukidanju veta.
Kovač: Prijedlog dobar, ali treba ga doraditi, veto se ne može ukidati
I hrvatski stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao pokazuju određenu skepsu prema spomenutom planu. Posebno im je sporno pitanje ukidanja veta.
Tako, primjerice, bivši šef hrvatske diplomacije Miro Kovač podsjeća da je tu riječ tek o neslužbenom dokumentu - jednom u nizu - iza kojeg stoje stručnjaci, a ne francuska i njemačka vlada, a koji je iznesen kako bi se opipao puls javnosti u članicama EU.
"Naravno da je iz perspektive Njemačke i Francuske, koje dobivaju konkurenciju na istoku, taj prijedlog dobar i logičan, pa se njemu ne treba čuditi. Nitko ne može zabraniti Francuskoj i Njemačkoj da tješnje surađuju, one na to imaju pravo i po dokumentima EU, a njihova je tijesna suradnja u samoj osnovi EU. Može se postaviti i pitanje zašto bi Francuska i Njemačka nekome drugom prepustile lidersku poziciju u EU“, kaže Kovač za Euractiv.
Dodaje kako prijedlog "Europe s više brzina“ u osnovi smatra dobrim, ali misli da ga treba "doraditi“.
"Osobno sam protiv ukidanja prava veta jer je on oblik zaštite manjih članica, pa tako i Hrvatske. Drago mi je da u Hrvatskoj i kod premijera i kod predsjednika postoji suglasnost oko toga. Oko prava veta trebat će naći kompromis u EU“, napominje Kovač.
Caratan: Europi nedostaju lideri
Poznati hrvatski politolog i nekadašnji diplomat u Švedskoj Branko Caratan smatra da su male šanse da bi taj plan uopće mogao biti usvojen.
"Taj prijedlog teško da može proći jer je za to potreban konsenzus svih članica, a njega nema“, upozorava Caratan za Euractiv.
Slaže se s ocjenom iz analize da prijedlog u praksi daje glavnu riječ u Uniji Francuskoj i Njemačkoj. Prihvaća i tezu o padu utjecaja te dvije velike države na istoku Staroga kontinenta.
"Utjecaj Francuske i Njemačke pada vjerojatno i zato što je broj europskih lidera s političkim autoritetom sve manji. U ovom trenutku ostao je jedino francuski predsjednik Emmanuel Macron, dok je Njemačka odlaskom bivše kancelarke Angele Merkel izgubila lidera takve kategorije“, ocjenjuje Caratan.
Napominje kako EU općenito ima problem s liderima. Nekada ih je imala, ali danas ih više nema, zaključuje Caratan.
Sve se to odražava i na njeno funkcioniranje, ali i popularnost, kako u samoj EU, tako i izvan nje.