Iz ZND-a, labavog saveza dijela država nastalih raspadom SSSR-a, već su izašle Gruzija i Ukrajina, koje također teže članstvu u EU, ali i u NATO-u
Moldavija će do kraja sljedeće godine napustiti Zajednicu neovisnih država (ZND), labavi savez država nastalih raspadom SSSR-a u kojem glavnu riječ ima Rusija.
Najavu izlaska Moldavije iz ZND-a ovih je dana dala zastupnica u moldavskom parlamentu Doina Gherman.
'Moguća manja kašnjenja'
"Postavili smo cilj da sve završimo do kraja 2024. godine“, kazala je Gherman u razgovoru za moldavsku televiziju Exclusiv TV u srijedu, a prenijeli su svjetski mediji.
Ipak, dodala je, to ne znači da u realizaciji tog plana "neće biti manjih kašnjenja". Međutim, Moldavija se od kraja 2024. više neće smatrati dijelom ZND-a.
Gherman je, inače, na čelu odbora za vanjsku politiku moldavskog parlamenta. Članica je Stranke akcije i solidarnosti (PAS), koja ima većinu zastupnika u parlamentu te bivše sovjetske republike i čiji je osnivač aktualna moldavska predsjednica Maia Sandu. PAS je proeuropska liberalna stranka.
ZND jedan do razloga zbog kojih se SSSR raspao mirnim putem
ZND je osnovan krajem 1991. godine, u vrijeme raspada SSSR-a. Osnovale su ga tri najznačajnije sovjetske republike - Rusija, Bjelorusija i Ukrajina, kojima su se nedugo zatim priključile i ostale republike nastale na razvalinama SSSR-a.
Izuzetak su bile baltičke države (Litva, Latvija i Estonija), koje su još u vrijeme raspada SSSR-a poručile da je cilj članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, što su narednih godina i ostvarile.
Osnivanje ZND-a analitičari smatraju jednim od ključnih razloga zbog kojih se SSSR raspao mirnim putem, iako je tijekom raspada te državne zajednice bilo manjih, lokalnih sukoba, mahom zbog neriješenih graničnih pitanja.
ZND je zamišljen kao labavi savez 12 nekadašnjih sovjetskih republika (dakle, bez baltičkih republika). U okviru te organizacije trebalo je stvoriti zonu slobodne trgovine, kao i suradnju u nizu drugih područja.
Međutim, politički i ekonomski razvitak u bivšim sovjetskim republikama, koje su krajem 1991. postale neovisne države, išao je u različitim smjerovima. Posljedica toga je i slabljenje ZND-a. Iako su neki ciljevi u okviru ZND-a ostvareni, stupanj integracije među članicama smanjivao se iz godine u godinu i danas je gotovo neznatan, pa je članstvo u ZND-u danas više simbolično, nego što ima stvarnu težinu.
Turkmenistan samo pridruženi član, iako sudjeluje u radu tijela ZND-a
Dodatan problem za ZND je napuštanje te organizacije od strane pojedinih članica.
Turkmenistan, jedna od pet bivših srednjoazijskih sovjetskih republika, nikada nije ratificirao članstvo u ZND-u. Kako je u međuvremenu proglasio neutralnost, Turkmenistan se od 2005. godine smatra samo pridruženom članicom ZND-a.
Ipak, sudjeluje u radu tijela ZND-a. Stoga ga u toj organizaciji tretiraju kao da je punopravni član.
Gruzija nakon rata s Rusijom izašla iz ZND-a
Još je zanimljiviji slučaj Gruzije, koja u početku nije ni htjela pristupiti ZND-u. Ipak, Tbilisi je 1993. ušao u taj blok.
No, nakon rata s Rusijom 2008. godine, u kojem je Tbilisi izgubio nadzor nad svojim dvjema regijama na sjeveru - Abhazijom i Južnom Osetijom, koje su jednostrano proglasile neovisnost i vezale se uz Rusiju, Gruzija je 2009. izašla iz ZND. Umjesto povezivanja s Rusijom, Gruzija je kao ciljeve svoje vanjske politike proklamirala ulazak u EU i NATO.
I Ukrajina napustila ZND
Slično je prošle godine, nakon početka ruske invazije, napravila i Ukrajina. Dosad je Ukrajina izgubila nadzor nad otprilike petinom svog teritorija na istoku i jugu zemlje. Pritom valja reći da je Rusija još 2014. zauzela i anektirala Krim. Na jesen prošle godine Moskva je anektirala i ostala okupirana ukrajinska područja, no taj potez nije priznala čak ni njena najvjernija saveznica Bjelorusija.
Vlasti u Kijevu lani su donijele odluku o istupanju iz ZND-a. No, valja reći kako ni ukrajinski parlament nikada nije ratificirao članstvo u ZND-u, pa odluka vlasti u Kijevu u praksi znači prestanak sudjelovanja ukrajinskih predstavnika u radu tijela ZND-a i prestanak primjene propisa koji su dogovoreni u okviru te postsovjetske organizacije.
Moldavija se već počela povlačiti iz ZND-a
Iz ZND-a sada namjerava istupiti i Moldavija. Vlasti u Kišinjevu već su se ranije počele povlačiti iz sporazuma potpisanih u okviru te postsovjetske organizacije.
Sve tri zemlje - Ukrajina, Moldavija i Gruzija, teže članstvu u EU, a Ukrajina i Gruzija i u NATO-u. Ukrajina je 28. veljače prošle godine podnijela zahtjev za pristupanjem EU, a isto su 3. ožujka 2022., samo nekoliko dana nakon Ukrajine, napravile i Moldavija i Gruzija.
Ukrajina, Moldavija i Gruzija postale kandidati za EU
Europsko vijeće je u lipnju prošle godine Ukrajini i Moldaviji dodijelilo status kandidata za EU, dok je Gruziji isporučilo uvjete koje mora ispuniti kako dobila kandidatski status.
Europska komisija je u nedavnom izvješću o napretku kandidata predložila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, dok je za Gruziju preporučila dobivanje statusa kandidata.
Na nedavnom sastanku Europskog vijeća, održanom 14. prosinca, Ukrajina i Moldavija su dobile zeleno svjetlo za početak pregovora. Gruziji je priznat kandidatski status, no još se ne zna kada bi mogli početi pristupni pregovori.
Ukrajina i Gruzija žele i u NATO, Moldavija zasad ne
Puno manje uspjeha Ukrajina i Gruzija imaju na svom putu prema članstvu u NATO-u. U ovom je trenutku neizvjesno hoće li i kada Ukrajina i Gruzija pristupiti NATO-u, no teško da se to može dogoditi dok ne kontroliraju cijeli svoj teritorij, odnosno dok su dijelovi njihova teritorija pod okupacijom. Uz to, Ukrajina je i u ratu s Rusijom.
Stoga NATO Ukrajinu i Gruziju i dalje smatra samo "partnerskim državama“, prema kojima, međutim, nema nikakvih pravnih obveza.
Za razliku od Ukrajine i Gruzije, Moldavija je svojim Ustavom definirana kao neutralna država. Stoga se u ovom trenutku ne može govoriti o njenom eventualnom pristupanju NATO-u.
Problem Pridnjestrovlja
Uz to, ni Moldavija ne nadzire cjelokupan svoj teritorij. Naime, njena istočna regija Pridnjestrovlje još je od vremena raspada SSSR-a izvan dohvata vlasti u Kišinjevu.
Iako su proruski separatisti na području Pridnjestrovlja još početkom 90-ih godina prošlog stoljeća proglasili "Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku“, njenu jednostrano proglašenu neovisnost do sada nitko nije priznao, pa čak ni Rusija.
Unatoč tome, Rusija drži značajne vojne snage u Pridnjestrovlju. Čelnici Pridnjestrovlja čak su u više navrata kazali kako se žele priključiti Ruskoj Federaciji.
ZND sve manji
Nakon što i Moldavija izađe iz ZND-a, taj će se postsovjetski blok svesti na osam, odnosno devet država, ovisno o tome kako se gleda na članstvo Turkmenistana. U ZND-u će, naime, ostati samo Rusija, Bjelorusija, Armenija, Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Tadžikistan, uz sudjelovanje Turkmenistana kao pridružene članice.
Iako ima sve manje članica na europskom kontinentu, a odnosi među nekima od njih, poput Armenije i Azerbajdžana, su vrlo napeti, u sastavu ZND-a i dalje će ostati najveći dio istočne Europe i Zakavkazja, kao i sjeverne i središnje Azije. No, slab stupanj integracije među članicama ostaje problem.
Alternative ZND-u
Ne čudi stoga što je dio članica izlaz iz takve situacije potražio u stvaranju čvršćih političkih, ekonomskih i vojnih saveza mimo ZND-a.
Najznačajniji među njima su Euroazijska ekonomska unija (EAEU), koja obuhvaća Rusiju, Bjelorusiju, Armeniju, Kazahstan i Kirgistan, kao i ODKB, vojni blok u kojem je, osim spomenutih pet članica EAEU-a, još i Tadžikistan.
U oba saveza ključnu riječ ima Rusija, a u Moskvi je sjedište i EAEU-a i ODKB-a
Moskva ne gleda blagonaklono na napuštanje ZND-a
Unatoč tome, ZND i dalje nastavlja funkcionirati kao oblik labavog saveza većine postsovjetskih država. Kao i u ostalim blokovima nastalim na području bivšeg Sovjetskog Saveza, glavnu riječ i u ZND-u ima Rusija, koja je i najveća članica.
Inače, administrativno sjedište ZND-a je u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije.
U Moskvi ne gledaju blagonaklono na napuštanje ZND-a od strane država nastalih raspadom SSSR-a. U tome vide njihovo okretanje leđa Rusiji, kao i slabljenje ruskog utjecaja u njima.
.