Ulaskom Ukrajine EU bi znatno proširila svoje tržište i značaj u suvremenom svijetu, napominju u Tallinnu, no hrvatski stručnjaci upozoravaju da se o pristupanju Kijeva Uniji teško može govoriti dok traje rat
Ulazak Ukrajine u Europsku uniju, a možda i u NATO, stabilizirat će situaciju na istoku Europe, a samoj Uniji donijet će brojne prednosti i jačanje njene pozicije na svjetskoj sceni, ocjenjuju u Međunarodnom centru za obranu i sigurnost (ICDS), think tanku iz Tallinna.
U novoj analizi pod nazivom "Akcelerator geopolitičke Europe: Mogući učinci ukrajinskog članstva na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku EU“, koju je ICDS objavio u suradnji s Centrom za europske političke studije (CEPS) iz Bruxellesa i pojedinim ukrajinskim institutima, ocjenjuje se da je Ukrajina već u velikoj mjeri uključena u Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije, kao i da bi njeno pristupanje EU vratilo Uniju na velika vrata na svjetsku scenu.
'EU će se bolje pozicionirati prema drugim velikim igračima u svijetu'
Razlog tome nije samo veliko ukrajinsko tržište, čijim bi se uključivanjem EU proširila daleko na istok u odnosu na sadašnje granice, već i jačanje Unijinog kredibiliteta u svijetu i njeno bolje pozicioniranje kao geopolitičkog faktora koji će biti u stanju parirati Kini, Rusiji, SAD-u i drugim velikim igračima.
Uz to, dodaju autori analize - Kristi Raik iz ICDS-a i Steven Blockmans iz CEPS-a, ukrajinsko (sada već skoro dvogodišnje) ratno iskustvo s Rusijom, ne samo na bojnom polju, nego i u cyber prostoru, EU i NATO-u bi donijelo mnoga nova saznanja i spoznaje te bi ojačalo njihovu obranu na istočnim granicama.
"Proširenje će od EU napraviti snažnijeg igrača u borbi velikih sila u svijetu, i to ne samo zbog povećanja njene veličine. Dovršetak takvog geopolitičkog proširenja ojačat će kredibilnost EU kao sigurnosnog čimbenika. S druge strane, neuspjeh u tome pokazao bi slabost EU i njenu nesposobnost da utječe čak i na regionalnu sigurnost“, ističe se u analizi
Dodaje se i kako će značaj proširene EU posebno rasti među zemljama istočne Europe, koje Rusija tradicionalno smatra svojom interesnom sferom.
Odnosi EU i Rusije još dugo će biti zategnuti
Ocjena je stručnjaka ICDS-a da će odnosi EU i Rusije još dugo biti vrlo zategnuti.
Štoviše, napominje se u analizi, dio članica Unije, posebno baltičke zemlje i Poljska, te Ukrajina, nakon što uđe u EU, vrlo vjerojatno će se opirati normalizaciji odnosa s Moskvom, pa čak i ukidanju sankcija. Najvjerojatnije će inzistirati i na kažnjavanju optuženih za ratne zločine počinjene tijekom rata u Ukrajini.
"S točke gledišta istočnih članica EU, Rusija će se morati temeljito preobraziti u postimperijalnu i demokratsku državu prije nego s njom bude moguće graditi dobrosusjedske odnose. Takva korjenita promjena sigurno se neće dogoditi brzo, ako se uopće i dogodi, neovisno o tome tko će biti ruski lideri. Moguće je i da će Rusija nakon rata protiv Ukrajine ući u razdoblje unutarnje nestabilnosti, što će predstavljati rizik za EU, poput napetosti na granici i migrantskog pritiska“, upozorava se u analizi.
Natjecanje EU s Kinom
Kada je, pak, riječ o druga dva velika igrača na svjetskoj sceni - SAD-u i Kini, u analizi se ističe kako se očekuje daljnje jačanje partnerstva EU i SAD-a.
S druge strane, proširenje EU na Ukrajinu moglo bi pojačati geopolitičke napetosti s Kinom. Naime, interes je Pekinga da kineske kompanije sudjeluju u poslijeratnoj obnovi Ukrajine pa će tu trebati paziti da se kineske tvrtke ne zauzmu pozicije u strateški važnim ukrajinskim sektorima.
U Bruxellesu žele EU do Dona, ali pred Ukrajinom je još dug i trnovit put do članstva
Podsjetimo, Rusija je napala Ukrajinu 24. veljače prošle godine. Ruska je vojska do sada zauzela otprilike petinu ukrajinskog teritorija, kojeg je Moskva na jesen prošle godine i anektirala, a što nije priznala čak ni najvjernija ruska saveznica Bjelorusija.
Ukrajina je 28. veljače prošle godine, samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije, zatražila ulazak u EU. Kijev je u lipnju prošle godine dobio status kandidata. Prije nekoliko dana Europsko vijeće je donijelo odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom, o čemu je Euractiv pisao.
Iako je Ukrajina sada i službeno na putu ulaska u EU, brojni su analitičari upozorili kako Kijev do članstva u Uniji čeka još jako dug i trnovit put. Osim što je riječ o zemlji koja je u ratu i koja ne nadzire dobar dio svog teritorija, problem je i sadašnja nespremnost Ukrajine da se nosi s izazovima punopravnog članstva u Uniji, ali i njena veličina, koja bi mogla predstavljati izazov za pojedine sadašnje članice EU.
Stoga je opća procjena da će ukrajinski pregovori o pristupanju EU trajati dugo - godinama, a možda i desetljećima. Istodobno, dok u Bruxellesu razmišljaju o širenju Unije do Dona, sama EU morat će reformirati svoje institucije i način odlučivanja u njima, koji svakoj članici daje pravo veta u nizu područja.
'Besmisleno je govoriti o članstvu Ukrajine u EU dok traje rat'
I hrvatski stručnjaci s kojima je Euractiv ranije razgovarao prilično su skeptični oko mogućnosti da se Ukrajina u doglednoj budućnosti priključi Uniji. Na isti način razmišljaju i sada, nakon što je Kijev dobio zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora.
"U ovom je trenutku još besmisleno govoriti o bilo kakvom priključivanju Ukrajine EU jer je ta zemlja u ratu. Najprije treba završiti rat, a onda će se vidjeti što i kako dalje“, upozorava za Euractiv vojni i sigurnosni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica Marinko Ogorec.
Dodaje kako o ishodu rata koji se vodi u Ukrajini ovisi i perspektiva članstva te zemlje u EU. Kaže i da je upitno kakve bi koristi Unija imala od članstva zemlje koja će, kada prestane rat, biti razrušena i prilično oslabljena.
Članstvo Ukrajine u NATO-u još i dalje od onog u EU
Na naše pitanje kako će Rusija reagirati na potencijalni ulazak Ukrajine u EU, Ogorec ističe kako se Moskva ni ranije nije protivila pristupanju Ukrajine Uniji. Kremlju, međutim, smeta mogućnost ulaska Ukrajine u NATO.
Ipak, čini se da je eventualno članstvo Kijeva u NATO-u u ovom trenutku još i dalje od onog u EU.
Naime, čelnici NATO-a na summitu u Vilniusu u srpnju ove godine poručili su kako Ukrajina može računati na članstvo u Sjevernoatlantskom savezu tek nakon što završi rat s Rusijom i ako se oko ukrajinskog članstva usuglase sve postojeće članice.