Na temelju postojećih mjera, čini se da će Europska unija ostvariti smanjenje emisija za tek 51 posto do 2030., što je manje od zacrtanih 55 posto, navodi se u analizi nacionalnih energetskih i klimatskih planova Europska komisije.
Konačni planovi 27 država članica EU moraju se dostaviti do lipnja 2024., a zasad ih je dostavljeno samo 21. Njih je Komisija detaljnije analizirala - no po toj slici stanje je prilično loše.
"Jasno je kako nam je potrebna čvršća predanost u konačnim planovima, kako bismo došli na pravi put prema klimatskoj neutralnosti," izjavio je povjerenik za klimatske promjene Wopke Hoekstra u priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 18. prosinca.
Prema analizi Komisije, cilj smanjenja od 40 posto u poljoprivredi, grijanju i cestovnom prometu, promašit će se za velikih 6,2 postotna boda.
Isto tako, cilj EU za postizanje 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. godine mogao bi se promašiti za čak 4 posto. A zartani ciljevi za izvlačenje ugljika, primjerice u šumama i tresetištima, od 310 milijuna tona CO2 propustit će se za 40 do 50 milijuna tona.
Najveći propust je u postizanju cilja za povećanje energetske učinkovitosti od 11,7 posto. Komisija predviđa poboljšanje od tek mršavih 5,8 posto, i to samo nekoliko dana nakon što je EU na summitu COP28 u Dubaiju pozvao na trostruko povećanje obnovljivih izvora energije i udvostručenje energetske učinkovitosti.
"Demonstrirali smo vodeću ulogu na COP28, i ovo je prilika da pokažemo ako smo spremni ostvariti rezultate na terenu, i odlučno se boriti protiv klimatskih promjena," izjavio je novoimenovani šef Europske unije za Green Deal Maroš Šefčovič.
Nalazi komisije podudaraju se s onima Europske agencije za zaštitu životnog okoliša (EEA), koja je također u ponedjeljak uputila hitno upozorenje. Akivističke organizacije također su uznemirene zbog ovakvih pesimističnih procjena.
"Današnja projekcija pokazuje da trenutačni planovi nisu dovoljni za postizanje klimatskih ciljeva EU," rekli su iz neprofitne udruge Clean Air Task Force (CATF).
Sve oči usmjerene na srednju i istočnu Europu
Komisija je analizirala ukupno 21 nacrt planova koji su dostavljeni prije izrade analize, do zadanog roka od 14. prosinca. Još tri su dostavljena nakon što je analiza napravljena, pa nisu uključeni u procjenu.
Razlozi kašnjenja često su povezani s nacionalnom politikom. Primjerice, nacrt plana Austrije povučen je zbog unutarnjopolitičkog spora u koaliciji desnog centra i zelenih.
Bugarska, Latvija i Poljska nisu podnijele svoj nacrt plana do 14. prosinca. Nevladina udruga CEE Bankwatch ih je zbog toga kritizirala, i rekla da te tri zemlje odugovlače s ukidanjem fosilnih goriva.
Općenito se čini da zemlje srednje i istočne Europe zaostaju glede klimatskih ciljeva. Mađarska je sama sebi dala rok do 2029. godine za postupno ukidanje ugljena - kasnije nego što je ranije bilo predviđeno - dok je stav Slovačka po tom pitanju i dalje nejasan.
Poljska tek treba ponovno procijeniti svoj kontroverzni postavljeni datum za napuštanje ugljena 2049. godine, dok Bugarska razmišlja o povlačenju ranije najavljenog datuma 2038. godine. A po pitanjima koja nisu vezana za ugljen, u tim je zemljama još manje konkretnih mjera.
"Samo nekoliko njih ima datum za ukidanje opskrbe plinom, kao što je slučaj u Češkoj, ali detalji o konkretnom pristupu i dalje su ograničeni," dodao je CEE Bankwatch.
I Europski revizorski sud (ECA) je u lipnju upozorio na opasnost da bi zemlje EU mogle propustiti svoje klimatske ciljeve za 2030.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU significantly off-track from 2030 climate goal, Commission warns)