Mađarski premijer Viktor Orban na kraju ipak nije uložio veto na otvaranje pregovora o ulasku Ukrajine u EU, ali je zato napustio sastanak
Europska unija otvara pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, a Gruzija je postala kandidat za članstvo u EU, odlučili su čelnici članica Unije u četvrtak na summitu u Bruxellesu.
Za razliku od Ukrajine i Moldavije, Bosna i Hercegovina nije dobila zeleno svjetlo za početak pregovora, što znači da će Sarajevo morati pričekati neki povoljniji termin. Pretpostavlja se da bi se to moglo dogoditi u ožujku sljedeće godine, naravno, pod pretpostavkom da tijela BiH usvoje zakone koje od njih traži Bruxelles.
'Signal nade za kontinent'
"Europsko vijeće je odlučilo otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom i Moldavijom te je dalo kandidatski status Gruziji. EU će otvoriti pregovore s BiH kada ona postigne neophodan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo i pozvalo je Komisiju da ga do ožujka izvijesti o stavu oko donošenja takve odluke“, napisao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru.
Dodao je kako je odluka Europskog vijeća "jasan signal nade za narode u tim zemljama i za naš kontinent“.
Orban napustio sastanak
Odluku o otvaranju pregovora Europsko je vijeće, objavili su svjetski mediji, donijelo bez blagoslova mađarskog premijera Viktora Orbana.
Naime, otvaranje pregovora s Kijevom i Kišinjevom donijeli su šefovi država ili vlada 26 članica Unije, dok je Orban napustio sastanak, čime se Mađarska službeno vodi kao suzdržana. No, iako je odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom nazvao "lošom“, Orban nije uložio veto, kako su se europski čelnici pribojavali.
'Mađarska nije htjela sudjelovati u lošoj odluci'
Podsjetimo, za otvaranje pristupnih pregovora potrebna je suglasnost svih 27 članica Unije.
Orban je proteklih tjedana prijetio da će uložiti veto na otvaranje pregovora s Ukrajinom. Kao razloge protivljenja početku pregovora s Kijevom, u Budimpešti su navodili nastavak rata između Rusije i Ukrajine, nespremnost Ukrajine za članstvo i položaj mađarske nacionalne manjine u toj zemlji, kojeg u Budimpešti smatraju lošim.
Iako se kalkuliralo da bi Orban u otporu otvaranju pregovora s Ukrajinom mogao dobiti podršku još nekih članica Unije, to se na kraju nije dogodilo. U ovom se trenutku ne može reći je li i u kojoj mjeri na njegovu suzdržanost utjecalo to što je Bruxelles u srijedu Mađarskoj deblokirao više od 10 milijardi eura iz fondova EU.
"Članstvo Ukrajine u EU je loša odluka. Mađarska ne želi sudjelovati u ovoj lošoj odluci!“, napisao je Orban na Facebooku.
Dodao je, kako je objavio Reuters, da je odluku donijelo 26 članica Unije i da ih "treba pustiti da idu svojim putem“.
"Mađarska nije htjela sudjelovati u toj lošoj odluci i zato se držala podalje od odluke koja je danas donijeta“, poručio je Orban, a prenio Reuters.
'Pobjeda za Ukrajinu i Europu'
"Ovo je pobjeda za Ukrajinu i pobjeda za cijelu Europu. Pobjeda koja motivira, inspirira i jača“, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Na X-u je čestitao i predsjednici Moldavije Maii Sandu, čija je zemlja također dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora o ulasku u EU.
Presudio strah od Putina
Prema tvrdnjama svjetskih medija, za donošenje odluke o početku pregovora s Ukrajinom i Moldavijom ključan je bio strah da bi ruski predsjednik Vladimir Putin negativan odgovor Bruxellesa Kijevu i Kišinjevu mogao doživjeti kao vlastiti uspjeh.
Putina, naime, sljedeće godine čekaju izbori, a ruska je vojska posljednjih dana vrlo aktivna na ukrajinskom ratištu.
Ukrajina i Moldavija zatražile ulazak u EU prije manje od dvije godine
Podsjetimo, Ukrajina je zahtjev za ulazak u EU podnijela 28. veljače prošle godine, četiri dana nakon što je počela ruska invazija na tu zemlju.
Svega nekoliko dana kasnije, 3. ožujka 2022., zahtjev za ulazak u EU podnijele su i Moldavija i Gruzija.
EU je u lipnju prošle godine Ukrajini i Moldaviji dodijelila status kandidata, dok je Gruziji najavila da će joj isti status odobriti kada ispuni kriterije koje od nje traži Bruxelles.
U nedavno objavljenom izvješću o napretku kandidata, Europska komisija je preporučila da EU s Ukrajinom i Moldavijom otvori pristupne pregovore. Također, preporučila je da se Gruziji odobri kandidatski status.
Složen i spor proces usvajanja zakona usporio BiH na EU putu
Slučaj BiH donekle je drukčiji. Naime, Sarajevo je zahtjev za ulaskom u EU podnijelo još 2016. godine, no status kandidata BiH je dobila tek u prosincu prošle godine. Iako su se u Sarajevu nadali da bi i BiH do kraja ove godine mogla otvoriti pristupne pregovore, u Bruxellesu se već mjesecima kao realniji datum spominje ožujak sljedeće godine.
Problem je ponajprije u složenoj strukturi odlučivanja u BiH, u kojoj predstavnici svakog od dva entiteta i tri konstitutivna naroda imaju pravo veta, ali i u neprovođenju reformi. Pravo veta u BiH često se koristi kako bi se ostvarili pojedini politički ciljevi pa je način usvajanja zakona u toj zemlji vrlo složen i spor.
EU je nedavno od BiH zatražila da do summita Europskog vijeća usvoji barem četiri ključna zakona, no to se nije dogodilo. Stvari u BiH često zapinju na banalnim razlozima, poput pitanja hoće li sjedište žalbenog tijela Suda BiH biti u Banjoj Luci ili Istočnom Sarajevu. Srpski predstavnici u vlasti na razini BiH to koriste kao argument zbog kojeg još nije usvojen zakon o sudovima na kojem inzistira Bruxelles, iako se oba grada koji su kandidati za žalbeno tijelo Suda BiH nalaze u Republici Srpskoj.
BiH i Gruzija te Kosovo i dalje bez pregovora
Nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile početak pregovora, BiH ostaje, uz Gruziju, jedini kandidat za članstvo u EU koji još nije za pregovaračkim stolom.
Sličan je status i Kosova, no Priština, iako je krajem prošle godine podnijela zahtjev za ulazak u EU, još nije dobila status kandidata, već je Bruxelles i dalje smatra samo "potencijalnim kandidatom“. Problem je što Kosovo kao neovisnu državu ne priznaje pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar).
Ostali kandidati - Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija i Turska, otvorili su pristupne pregovore. U slučaju Turske, ti su pregovori zamrznuti i sve manje se govori o eventualnoj EU perspektivi te zemlje.
Za razliku od BiH, Ukrajina, Moldavija i Gruzija ne nadziru cijeli svoj teritorij
Stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao proteklih dana i tjedana upozorili su da bi odluka o otvaranju pregovora samo s Ukrajinom i Moldavijom, a ne i s BiH, bila pogrešna.
Naime, BiH barem nadzire cjelokupan svoj teritorij, dok kod Ukrajine i Moldavije to nije slučaj. Od početka agresije na Ukrajinu, Rusija je osvojila nešto manje od petine ukrajinskog teritorija, na jugu i istoku zemlje, kojeg je potom i anektirala.
Moldavija, pak, ne nadzire svoju istočnu regiju Pridnjestrovlje, u kojoj su također stacionirane ruske trupe.
Ni Gruzija, koja je sada i službeno kandidat, ne nadzire cjelokupan svoj teritorij. Pod nadzorom Tbilisija nisu dvije regije na sjeveru zemlje - Abhazija i Južna Osetija. I u njima je stacionirana ruska vojska, a Moskva ih od 2008. priznaje kao neovisne države.