Za detekciju nepravilnosti nadležna su odgovarajuća nacionalna tijela, koje bi u svojem radu mogla biti efikasnija i o utvrđenim nepravilnostima u trošenju sredstava EU obavještavati EPPO, kaže u razgovoru za Euractiv Tamara Laptoš
Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) već dugo je noćna mora za hrvatske političare, ali i ostale korisnike novca Europske unije koji taj novac troše nenamjenski. Od 2020. godine u EPPO-u je za Hrvatsku zadužena Tamara Laptoš, iza koje je duga karijera u DORH-u i Uskoku.
EPPO je neovisno tijelo koje je osnovala EU kako bi nadzirala potrošnju svog novca. U fokusu rada EPPO-a, kojeg vodi glavna europska tužiteljica Laura Kövesi, su zlouporabe u potrošnji europskoga novca, s posebnim naglaskom na prijevare u trošenju novca iz fondova EU i kod plaćanja PDV-a, te pranje novca i korupcija.
Pod kišobranom EPPO-a su 22 članice Unije. Budući da sudjelovanje u tom mehanizmu Unije nije obvezno, izvan njega su ostale Danska, Švedska, Irska, Poljska i Mađarska.
Hrvatska je proteklih godina znatno povećala korištenje novca iz fondova EU. Međutim, usporedo s većim povlačenjem europskih sredstava, porasle su i zlouporabe. O tim i drugim temama prošlog smo tjedna razgovarali s Laptoš, a dotakli smo se i slučaja Geodezije. Iako je naša sugovornica uglavnom bila suzdržana u odgovorima, iz njih jasno proizlazi da je zlouporaba europskog novca u Hrvatskoj postala prilično raširena.
EURACTIV: Koliko predmeta EPPO trenutno ima otvorenih u Hrvatskoj? Što je u najvećoj mjeri predmet Vaših istraga?
LAPTOŠ: U 2022. godini pokrenuli smo 23 istrage, u 2021. bilo ih je osam, s tim da je na kraju 2022. godine u radu ostalo 26 istraga, a šteta u tim predmetima se procjenjuje na iznos od 324 milijuna eura.
Što se tiče trenutnog broja predmeta, u godišnjem izvješću za 2023. godinu bit će objavljeni novi podaci.
Potrebno je istaći i da smo lani blokirali imovinu vrijednu 400.000 eura, a ono što je također posebno važno istaći, u izvješću je brojka od osam optužnica koje smo podigli prošle godine od kojih je doneseno šest osuđujućih presuda. Tim osuđujućim presudama spriječena je šteta od 60-ak milijuna eura za proračun EU jer su EPPO i druga nadležna tijela pravovremeno reagirali. Podsjećam da je godišnji budžet EPPO-a 51,1 milijun eura, znači da ga je samo u Hrvatskoj EPPO opravdao.
EURACTIV: Ima li među osumnjičenima za pronevjeru europskih sredstava političara, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini? Možete li iznijeti neka imena?
LAPTOŠ: O konkretnim imenima, posebno u fazi istrage, ne možemo govoriti. Međutim, javni je podatak da je EPPO u Hrvatskoj proveo istragu i podigao optužnicu protiv bivše ministrice u Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova, te je u tijeku postupak pred Županijskim sudom u Zagrebu. Isto tako, u tijeku je istraga protiv bivšeg ministra u Ministarstvu poljoprivrede.
EURACTIV: Koje su najčešće pronevjere kada je riječ o korištenju europskog novca, kako u Hrvatskoj, tako i općenito, u drugim članicama EU?
LAPTOŠ: U Republici Hrvatskoj imamo najviše koruptivnih kaznenih djela i subvencijskih prevara.
Podatak iz godišnjeg izvješća EPPO-a za 2022. godinu pokazuje nam da je fokus na složenim prekograničnim istragama koje se odnose na ekonomska kaznena djela povezana s organiziranim kriminalom, prije svega na kružne prijevare s PDV-om.
No, kad pogledamo podatke za Hrvatsku, ne možemo biti zadovoljni podatkom o nula istraga za takva kaznena djela. To su kaznena djela na kojima EU gubi najviše novca i mislim da je EPPO najbolji alat za istrage i kazneni progon koji je trenutačno dostupan u EU kada je u pitanju prekogranični financijski kriminal.
EURACTIV: O kojim se iznosima najčešće radi?
LAPTOŠ: Nadležnost EPPO uređena je Uredbom o EPPO-u, pa tako Uredba određuje da moraju biti ispunjena dva uvjeta da bi EPPO bio nadležan za kružne prijevare s PDV-om. Prvi je da je iznos utajenog PDV-a viši od 10 milijuna eura, a drugi je da su uključeno najmanje dvije države članice koje sudjeluju u EPPO-u.
Što se tiče drugih kaznenih djela, Uredba i u tom dijelu određuje iznos štete kada je EPPO nadležan za postupanje. Međutim, nekog pravila nema, imamo predmeta sa štetom manjom od 100.000 eura, ali i s više milijunskim iznosima štete.
EURACTIV: Je li problem kod korištenja novca iz fondova Unije loše pripremljen projekt, bez prethodne namjere zlouporabe novca, ili se u većini slučajeva radi o namjernoj zlouporabi novca EU?
LAPTOŠ: Da bi se radilo o određenom kaznenom djelu, primjerice o zlouporabi položaja i ovlasti, potrebno je dokazati namjerno postupanje s ciljem pribavljanja nepripadne koristi.
Osim toga, agencije koje su zadužene za kontrolu korištenja novca EU utvrđuju određene nepravilnosti u svezi čega donose odgovarajuće odluke i određuju korekcije. Dakle, nije nužno da je svaka utvrđena nepravilnost u trošenju novca EU ujedno i kazneno djelo.
EURACTIV: Slučaj Geodezija jako je odjeknuo u hrvatskoj javnosti. Ipak, opći je dojam da je sličnih slučajeva daleko više?
LAPTOŠ: Ured europskog javnog tužitelja je, kao što mu i ime govori, ured tužitelja. Dakle, EPPO nije još jedna agencija EU, već je odgovoran za istragu, kazneni progon i podizanje optužnice za kaznena djela protiv financijskih interesa EU.
Za detekciju nepravilnosti, odnosno detekciju kaznenih djela, nadležna su odgovarajuća administrativna nacionalna tijela i agencije, koje bi u svojem radu mogle biti efikasnije i o utvrđenim nepravilnostima u trošenju sredstava EU obavještavati EPPO.
Međutim, u gotovo dvije i pol godine operativnog rada EPPO-a, tijela nadležna za administrativnu kontrolu trošenja sredstava EU nisu EPPO-u u Hrvatskoj direktno dostavile niti jednu obavijest ili prijavu o utvrđenim nepravilnostima.
S druge strane, EPPO je u Hrvatskoj u više navrata predmete registrirao po službenoj dužnosti, nakon što je do nas "dopro glas“ o sumnji na počinjenje kaznenog djela.
Dakle, pitanje je li slučajeva poput Geodezije u Hrvatskoj više, nije pitanje za EPPO već za nacionalna tijela nadležna za kontrolu trošenja EU sredstava.
EURACTIV: U kojoj mjeri se vaš rad u EPPO razlikuje od onoga u DORH-u?
LAPTOŠ: Dakle, naravno da ima puno sličnosti, budući da se radi o tužiteljskom poslu u kojem primjenjujemo hrvatske zakone, te da europski delegirani tužitelji u radu na predmetima rade s hrvatskom policijskom i hrvatskom poreznom upravom i drugim hrvatskim institucijama.
S druge strane ima dosta razlika. Naime, EPPO je prvi nadnacionalni tužiteljski ured koji djeluje na području 22 članice EU. A to znači da treba uskladiti 22 različita pravna sustava kako bi svi europski delegirani tužitelji postupali na isti način, uz istovremeno poštivanje nacionalnih zakonodavstva koja su poprilično različita i drugačija.
Osim toga, Uredba o EPPO-u uvela je jednu novinu u tužiteljskom radu, a to su stalna vijeća. Stalna vijeća donose odluke u predmetima, prate i usmjeravaju istrage koje vode europski delegirani tužitelji.
Svako stalno vijeće sastoji se od tri europska tužitelja, ja sam tako član tri stalna vijeća, time da niti jedno od ta tri stalna vijeća ne može donositi odluke u hrvatskim predmetima.
Osim što sam član tri stalna vijeća, ja sam ujedno i nadzorni tužitelj u hrvatskim predmetima u odnosu s europskim delegiranim tužiteljima iz Hrvatske. Kao nadzorni tužitelj ja zastupam hrvatske predmete i odluke delegiranih europskih tužitelja iz Hrvatske, i u tom svojstvu prisustvujem sjednicama stalnih vijeća i sudjelujem u donošenju odluka. I doista mi je užitak slušati europske tužitelje, članove stalnih vijeća, kada komentiraju kako u našoj zemlji dobro rade europski delegirani tužitelji, kako su im odluke jasne, precizne.