O prijetnji Rusije u Ukrajini i situaciji na bojištu na istoku te zemlje piše Roman Rukomeda, ukrajinski politički analitičar, u novom nastavku svoje kolumne o ratu koji traje već gotovo godinu dana.
Sljedeći tjedan ćemo najvjerojatnije svjedočiti jačanju ruske vojne agresije u regijama Donjeck i Luhansk, kao i u ostatku Ukrajine, uz konstantne napade raketama, bespilotnim letjelicama i projektilima.
U subotu se priveo kraju 354. dan agresije na Ukrajinu. Čini se da su ruski agresori počeli - ili se pripremaju da počnu - najavljenu novu ofenzivu u istočnom dijelu Ukrajine. Njihov cilj je zauzimanje administrativnih teritorija u regijama Donjeck i Luhansk. Zbog sve većeg intenziteta borbi na istoku zemlje može se potvrditi početak ruske ofenzive.
Ruske žrtve i dalje rastu - njihovi gubici koje u dnevnim izvješćima priopćava ukrajinski glavni stožer povećali su se od 500-800 na 900-1.100 vojnika, a broj uništenih tenkova, oklopnih vozila, topova, i ostale mašinerije se više nego udvostručio.
Zasad vidimo da ruska ofenziva ostvaruje težak napredak, uz pozamašne gubitke.
Zona spaljene zemlje
Zbog toga je nastala zona spaljene zemlje u istočnoj Ukrajini, jer bojište se nalazi u području u kojem je trenutno nemoguće živjeti. Zato Ukrajina opisuje rusku agresiju kao genocid protiv ukrajinske nacije, jer ruski teroristi ili izravno ubijaju ukrajinske ljude, ili potpuno uništavaju njihove gradove i kuće - što bilo kakav nastavak života u ratnim područjima čini nemogućim.
U posljednjih nekoliko dana pojavile su se informacije da ruski teroristi planiraju koristiti privatne kompanije plaćenika, poput Wagner Grupe, za destabilizaciju drugih europskih država. Na primjer, ukrajinske obavještajne službe proslijedile su vladi Moldavije informacije o ruskim planovima za napada na njenu stabilnost. S druge strane, po nekim informacijama, ruski plaćenici iz tvrtke Wagner bit će korišteni kako bi se rasplamsao nov sukob na Balkanu.
Ruski nuklearni terorizam i dalje predstavlja značajnu prijetnju za Ukrajinu i cijelu Europu. Prema informacijama ukrajinskih vlasti, zbog nekontroliranog otpuštanja vode u hidroelektrani Kahovka, razina vode u njenom rezervoaru se velikom brzinom smanjuje, jer je volumen ispuštene vode veći od volumena vode koja u njega pristiže. Cilj pražnjenja rezervoara moglo bi biti djelomično poplavljivanje područje južno od brane Kahovka, kako bi se spriječilo da ukrajinske snag prijeđu preko Dnjepra.
Zbog toga je za stotine tisuća Ukrajinaca i gotovo 200.000 hektara poljoprivrednog zemljišta ugrožen dovod pitke vode. Međutim, ključno je što bez vode iz rezervoara Kahovka sustav za hlađenje nuklearne elektrane Zaporižje neće moći raditi - što povećava opasnost od nuklearne havarije. Prošlog tjedna Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency, IAEA) objavila je da je svjesna tih rizika - no današnja situacija, i prijetnja za nuklernu elektranu Zaporižje, zahtijevaju aktivnije djelovanje.
Ukrajina mora provesti reforme
Nakon summita EU i Ukrajine postavljen je jasan popis ciljeva koje Ukrajina mora ostvariti kako bi napredovala u svojoj europskoj integraciji. Očito je da će bez provedbe reformi ukrajinska vlada ubuduće dobivati manje financijske pomoći od EU i drugih stranih partnera. Zbog toga ukrajinski političari nemaju drugog izbora nego krenuti u izmjene javne uprave i glavnih problematičnih područja (poput, primjerice, pravosuđa) - čak i usred ratnog stanja - unatoč svim teškoćama koje transformacija nosi sa sobom.
Ukrajinsko društvo i dalje je vrlo angažirano, ali i praktično. Većina Ukrajinaca razumije nužnost da se trči taj maraton, kako bi se opstalo i kako bi Ukrajina našla novo mjesto i novu ulogu za sebe nakon što se rat završi. Već je jasno da će proces obnove trajati jako dugo vremena i da će za njega biti potrebno jako mnogo truda, jer gotovo trećina ukrajinskog teritorija sad je prepuna mina i drugih eksploziva.
Barem četvrtina Ukrajinaca - ili gotovo 10 milijuna ljudi - morat će svoje živote graditi ispočetka, kao migranti u inozemstvu ili unutar zemlje, i pritom izgraditi nove domove i naći nove poslove. To će biti ogroman izazov za ukrajinsko društvo.
Ali prije svega, Ukrajina mora ostvariti svoju povijesnu misiju u 21. stoljeću - poraz Putinove Rusije, koja je postala prijetnja svim demokratskim državama Zapada. A Ukrajina će to postići, uz pomoć svih svojih partnera i prijatelja.
(NAPOMENA: Sva stavovi izneseni u ovoj kolumni za Euractiv predstavljaju isključivo gledište autora i ne odražavaju stavove Euractivove medijske mreže. Originalan članak pročitajte ovdje: ‘Unless Ukraine defeats Russia soon, there will be massive war in Europe’)