BRICS će se 1. siječnja 2024. proširiti, ali na manji broj zemalja nego što je bilo planirano, pa će i njegov značaj biti manji nego što su to očekivali u Pekingu i Moskvi
Premda je od najave proširenja BRICS-a prošlo tek nešto više od tri mjeseca, projekt jačanja krovne organizacije velikih ekonomija u razvoju na sve je klimavijim nogama.
Naime, udarac BRICS-u ovih je dana zadao novoizabrani predsjednik Argentine Javier Milei, koji se u izbornoj kampanji protivio jačanju veza svoje zemlje s Kinom.
"Neću poslovati s bilo kojim komunistom“, kazao je Milei u kampanji za predsjedničke izbore.
'Nećemo u BRICS'
Korak dalje prije nekoliko je dana otišla buduća ministrica vanjskih poslova Argentine, također iz njegova tabora, Diana Mondino. Ona je poručila da Argentinu ne vidi u sastavu BRICS-a.
"Nećemo se priključiti BRICS-u“, napisala je Mondino na društvenoj mreži X.
Njena je objava na bivšem Twitteru izazvala veliku pozornost diljem svijeta. Naime, Argentina je jedna od šest zemalja u razvoju koje su na summitu BRICS-a u Johannesburgu krajem kolovoza dobile pozivnicu za priključenje tom klubu.
Ostale zemlje koje su pozvane u BRICS su Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Saudijska Arabija, Egipat i Etiopija. Proširenje BRICS-a planirano je za 1. siječnja sljedeće godine, odnosno za manje od mjesec dana.
Pakistan, Alžir i Nigerija nezadovoljni što nisu pozvani u BRICS
Argentina, međutim, nije jedina zemlja u razvoju koja je nezadovoljna BRICS-om. No, dok u Buenos Airesu, kako sada stvari stoje, ne žele u BRICS, brojne su druge zemlje nezadovoljne time što u Johannesburgu nisu dobile pozivnicu za priključenje tom klubu.
Među njima, posebno se ističe Pakistan, država s preko 240 milijuna stanovnika, na čije potencijalno članstvo u BRICS-u ne gleda blagonaklono susjedna Indija, s kojom je Pakistan u stanju ni rata ni mira.
Međutim, proširenjem BRICS-a nisu zadovoljni ni u Nigeriji, najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji s oko 230 milijuna stanovnika, kao ni u, primjerice, Alžiru, teritorijalno najvećoj zemlji na afričkom kontinentu.
Nezadovoljnicima koji nisu dobili poziv za učlanjenje u BRICS zajedničko je to što postavljaju pitanja o kriterijima koje sadašnje članice BRICS-a koriste kada je riječ o proširenju tog kluba. Ti kriteriji, naime, nisu jasni i dojam je da se sve svodi na zajednički interes oko kojeg se mogu usuglasiti postojeće članice.
U BRICS-u živi 40 posto svjetskoga stanovništva
BRICS su 2006. godine osnovali Brazil, Rusija, Indija i Kina kao udruženje velikih ekonomija u razvoju koje se brzo razvijaju. Tri godine kasnije, udruženju pristupa i Južna Afrika kao prva i zasad još uvijek jedina afrička članica, a organizacija mijenja naziv iz BRIC u BRICS (početna slova svake od članica na engleskom jeziku).
Na području BRICS-a živi više od 3,2 milijarde ljudi ili oko 40 posto svjetske populacije. Najviše ih je u Kini i Indiji, u svakoj po 1,4 milijarde.
Brazil ima preko 200 milijuna stanovnika, a Rusija nešto više od 140 milijuna.
Najmanje stanovnika ima Južna Afrika, oko 60 milijuna, po čemu u velikoj mjeri odstupa od ostalih, velikih članica.
BRICS daje četvrtinu svjetskoga gospodarstva
Prema podacima Svjetske banke za 2022. godinu, zajednički bruto domaći proizvod (BDP) pet aktualnih članica BRICS-a iznosio je oko 25,9 bilijuna američkih dolara. To je nešto više od četvrtine ukupnog svjetskog BDP-a, koji je lani iznosio oko 101 bilijuna dolara.
Najveći BDP među članicama ima Kina, gotovo 18 bilijuna dolara u 2022. Kina je po tome drugo po veličini svjetsko gospodarstvo. Sama Kina daje oko 70 posto ukupnog BDP-a BRICS-a.
Na drugom je mjestu Indija, čiji je BDP lani iznosio oko 3,4 bilijuna dolara, što Indiju čini petom po veličini ekonomijom svijeta.
Treća po ekonomskoj snazi u BRICS-u je Rusija, s BDP koji je u 2022. iznosio nešto više od 2,2 bilijuna dolara. Rusija je po tome osma po veličini ekonomija u svijetu.
Na četvrtom mjestu je Brazil, čiji je BDP lani iznosio nešto više od 1,9 bilijuna dolara. Brazil je po tome 11. po veličini ekonomija u svijetu.
Na posljednjem mjestu u BRICS-u je Južna Afrika, čiji je BDP u 2022. iznosio oko 400 milijardi dolara. Južna Afrika je po veličini svog BDP-a lani bila tek na 38. mjestu u svijetu.
Interesi Moskve poklopili se s interesima Pekinga i New Delhija
Iako postoji već skoro dva desetljeća, BRICS je na značaju dobio nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine. Zapad je tada Moskvi uveo sankcije, pa se Rusija okrenula jačanju odnosa sa zemljama Trećeg svijeta koje je nisu kaznile zbog agresije na Ukrajinu.
Takva politika Moskve poklopila se interesima Pekinga, koji Kinu želi prezentirati kao predvodnicu "svijeta u nastajanju“, ali i New Delhija, koji u BRICS-u vidi priliku za afirmaciju vlastite liderske pozicije na Globalnom jugu.
BRICS-u nedostaje integracija i zajedničke institucije
Posljednjih su godina brojne zemlje u razvoju iskazale interes za priključenjem BRICS-u. Ipak, pozivnica sa "summita proširenja“ u Johannesburgu krajem kolovoza ove godine otišla je na samo šest adresa, o čemu je Euractiv već pisao. To je izazvalo dosta nezadovoljstva među zemljama koje nisu pozvane u taj klub, a koje smatraju da im je mjesto u njemu.
Analitičari su već upozorili da je osnovni problem BRICS-a to što je riječ o labavom udruženju zemalja "razbacanih“ diljem svijeta koje nemaju puno toga zajedničkog. Štoviše, odnosi među pojedinim članicama, poput Kine i Indije, vrlo su zategnuti i konkurentski te na rubu izbijanja rata.
Osim toga, unutar BRICS-a ne postoji čak ni slobodna trgovina pa se tu ne može govoriti ni o kakvoj integraciji. Udruženju kronično nedostaju i zajedničke institucije.
'Globalni jug nije tako monolitan'
Ipak, i s novim članicama BRICS pokazuje želju da postane alternativa zapadnom svijetu, u kojem je izražena dominacija SAD-a kao najveće političke, vojne i ekonomske sile. Upravo je ta percepcija alternative Zapadu i glavni razlog zbog kojeg mnoge zemlje žele u BRICS.
Sada, međutim, nakon što je Argentina najavila da neće u BRICS, i ta pozicija kluba velikih zemalja u razvoju dolazi u pitanje.
"Ne može se reći da je to veliki udarac za BRICS, ali svakako pokazuje da Globalni jug nije baš tako monolitan kako ga Kina želi predstaviti. Najava Argentine da neće pristupiti BRICS-u zapravo je voda na mlin SAD-u i Europi, odnosno zapadnom svijetu“, ocjenjuje za Euractiv profesor političke ekonomije i ekonomske politike za zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski.
'Proširena Kina'
Dodaje kako je BRICS u praksi "proširena Kina“, s obzirom na to da Kini nitko u BRICS-u ne može konkurirati po veličini ekonomije.
Sadašnje argentinsko odbijanje da uđe u BRICS naš sugovornik objašnjava velikim problemima s kojima se suočava argentinsko gospodarstvo i pokušajima dosadašnjih vlasti u Buenos Airesu da Argentinu ekonomski vežu uz Kinu i kinesku valutu, juan. Argentina, naime, iza sebe već ima sličan pokušaj vezivanja uz SAD i dolar, što se u praksi pokazalo lošim i svojedobno je dovelo do bankrota zemlje. Nove vlasti u Buenos Airesu, očito, ne vide budućnost u tome da neuspjelo čvrsto vezivanje uz Washington zamijene sličnim vezivanjem uz Peking.
"Argentina ima puno ekonomskih problema, od kojih je možda najznačajniji vrlo visoka inflacija. Upravo su te teme i dominirale nedavnim argentinskim izborima. Istodobno, Argentina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača litija, a ima i velika nalazišta plina i nafte. Sve to može biti mamac za ulagače i pokretač razvoja te južnoameričke zemlje“, ističe Kotarski.
Napominje kako je Argentini, nažalost, potrebna "šok terapija" kako bi pobijedila visoku inflaciju. No, za tako nešto nije joj potrebna pomoć i miješanje Kine.
Utrka za prevlast u svijetu se nastavlja
Pristupila na kraju Argentina BRICS-u ili ne, globalna utrka Zapada i zemalja u razvoju nastavlja se. Kako sada stvari stoje, BRICS-u bi za manje od mjesec dana trebali pristupiti Iran, UAE, Saudijska Arabija, Egipat i Etiopija.
S novih pet članica, ukupan broj stanovnika BRICS-a porast će za oko 340 milijuna, pokazuju podaci Ujedinjenih naroda. To znači da će na području proširenog BRICS-a živjeti oko preko 3,5 milijarde ljudi ili oko 43 posto ukupne svjetske populacije.
Porast će i zajednički BDP BRICS-a, i to za oko 2,6 bilijuna dolara, pa će, prema podacima Svjetske banke za 2022. godinu, ukupni BDP proširenog BRICS-a iznositi oko 28,5 bilijuna dolara, što je oko 28 posto svjetskoga BDP-a.
Drugim riječima, proširenjem BRICS-a njegova će snaga na svjetskoj sceni donekle porasti, ali ne pretjerano, budući da nijedna od novih članica ne može parirati divovima poput Kine, Indije, Rusije ili Brazila, o čemu je Euractiv također pisao.
Osim toga, odustajanjem Argentine, Brazil će i dalje ostati jedina zemlja Zapadne hemisfere u sastavu BRICS-a. Problem za BRICS ostat će i nepostojanje zajedničkih institucija i nepostojeća integracija među članicama.
S druge strane, većina novih članica BRICS-a su zemlje koje su veliki proizvođači i izvoznici nafte i plina. Kada se one pridodaju Rusiji, također velikom proizvođaču nafte i plina, jasno je da će BRICS, u čijem će sastavu biti i Iran, UAE i Saudijska Arabija, pa i Egipat, znatno ojačati svoju poziciju na svjetskom energetskom tržištu.
Nesudjelovanje Argentine u BRICS-u ide na ruku Zapadu
No, nesudjelovanje Argentine u BRICS-u itekako će se osjetiti. Osim što je riječ o drugoj po veličini zemlji Latinske Amerike i četvrtoj po broju stanovnika, radi se i o velikoj ekonomiji.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je Argentina, s BDP-om koji je lani bio veći od 630 milijardi dolara, treća po veličini ekonomija u Latinskoj Americi, iza Brazila i Meksika. Uz to, riječ je o zemlji koja je bogata rudama i koja je veliki proizvođač hrane.
Stoga će BRICS bez Argentine biti ne samo slabiji nego što bi bio s njom u svom sastavu, nego će i borba za prevlast u suvremenom svijetu između SAD-a i Europe, na jednoj strani, te Kine i Rusije, na drugoj strani, barem za određeno vrijeme prevagnuti na stranu Zapada.