Unutarnji fiskalni prijepori u Njemačkoj trenutačno su najveća prepreka za dogovor o rebalansu sedmogodišnjeg proračuna EU, rekao je povjerenik Komisije za proračun Johannes Hahn u četvrtak.
"Sada je najveći problem to što je Njemačka toliko zauzeta svojim unutarnjim pitanjima da nemaju vremena da se bave s tim," rekao je Hahn novinarima.
Političari iz vladajuće koalicije u Njemačkoj užurbano traže načine za zatvaranje neočekivane rupe od 60 milijardi eura u proračunu, i to nakon presude najvišeg suda u toj zemlji kojom se odbacio vladin plan da se sredstva za oporavak od Covida iskoriste za financiranje projekata za borbu protiv klimatskih promjena.
"Osobito je što sada imamo mnogo vremenskih ograničenja, i zato je brzina dogovora važnija nego inače... Nadam se da će u Berlinu brzo shvatiti da je na njima posebna odgovornost, jer su najveća ekonomija u EU. Dakle, bez njihovog značajnog angažmana, neće biti dogovora," dodao je Hahn.
Čelnici EU odredili su kao krajnji rok za dogovor o povećanju sedmogodišnjeg proračuna njihov sljedeći sastanak u prosincu, a pregovori o oblikovanju proračuna bi se trebali završiti prije europskih izbora u lipnju, jer Europski parlament onda neće biti u funkciji najmanje četiri mjeseca.
Što ako se probiju rokovi?
"Naravno da imam pripremljene neke alternativne scenarije. Međutim, ne želim [prilanjem o tome] bilo kome davati bilo kakav manevarski prostor već u ovoj fazi... Stoga se moraju poduzeti svi koraci kako bi se zajednički postigao sporazum," dodaje Hahn, i kaže da "paket na stolu predstavlja najbolju ponudu za sve."
Europska komisija predložila je u lipnju povećanje proračuna EU za nekih 66 milijardi eura za financiranje bolje kontrole migracija, novih izdataka za pomoć Ukrajini, plaćanja rastućih kamatnih stopa, i ulaganja u veću konkurentnost europskog tržišta.
Međutim, na posljednjem summitu EU lideri nekoliko država - među kojima su Belgija, Njemačka i druge fiskalno "štedljive" zemlje - usprotivilo se prijedlogu Komisije, zatraživši umjesto povećanja izdvajanja da Bruxellesa prenamijeni već postojeća sredstva i novac koji nije dosad iskorišten za druge svrhe.
Hahn inzistira da se pregovori moraju završiti što je prije moguće, kako bi se Parlamentu ostavilo dovoljno vremena da se usuglasi i s Vijećem, i da se onda dogovor o višegodišnjem proračunu (MFF) ugradi i u jednogodišnji proračun za 2025. godinu.
Hahn je odbio komentirati što će se dogoditi ako države na Vijeću odbiju Komisijin prijedlog.
Plan B za Ukrajinu
Hahn je natuknuo da izdvajanje dogovora samo za paket pomoći Ukrajini, u smanjenom opsegu od 50 milijardi eura, nije vjerojatan.
"Neke zemlje članice su rekle kako dogovor samo o Ukrajini nije prihvatljiv... Neke zemlje jako su zainteresirane za financiranje pitanja migracija ili konkurentnosti," kaže Hahn, čime želi reći da bi dogovor samo o Ukrajini - uz odgodu svih ostalih pitanja - mogao ugroziti i postizanje dogovora o svim drugim prioritetima.
No, naglasio je kako zasad "nitko ne osporava podršku Ukrajini." Ipak, ako mađarski premijer Viktor Orban, ili njegov slovački kolega Robert Fico, namjeravaju blokirati sporazum o pomoći za Ukrajinu, ipak bi se mogle razmotriti i druge opcije.
"Jedna mogućnost je da se onda naprave bilateralni sporazumi s 26 zemalja članica EU [bez Mađarske] - ali to bi bio kompliciran proces," rekao je Hahn, i time ponovio ideju koju je prošlog mjeseca ponudio povjerenik za trgovinu Valdis Dombrovskis.
Preraspodjela sredstava
Komentirajući ideju koju su iznijele neke članice - uključujući i španjolsko predsjedništvo Vijećem - o "preraspodjeli" jednog dijela već postojećeg proračuna za financiranje novih prioriteta, Hahn je i dalje bio oprezan.
Ako zemlje žele zadržati izdvajanja za te svrhe od 66 milijardi eura - a da ga pokriju rebalansom sredstvima namijenjenima za druge stvari, onda će se morati i srezati svi programi EU, za 30 posto, u narednih nekoliko godina.
"Ali to politički nije realno... Nismo tvrdoglavi, i nijednu ideju ne odbacujemo. Ali iako to [preraspodjela] zvuči dobro, kad god nešto takvo predložimo, nekoliko članica - ako ne i većina - to odbija."
Hahn je ustrajao na tome da je predloženo povećanje od 66 milijardi eura rezultat razgovora koje je održao sa svim državama članicama, koje su od njega tražile da rebalans ne utječe na kohezijske fondove i na Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) - dvije stavke koje zajedno čine oko dvije trećine proračuna EU.
Kad se tome doda nemogućnost rezanja administrativnih izdvajanja, Hahn kaže kako je 75 posto proračuna "nedodirljivo." A za preostale četiri godine u sedmogodišnjem proračunu za period od 2021. do 2027. ostaje još samo 180 milijardi eura.
"I sad se neke članice javljaju s velikim idejama, da se nekako pronađe 66 milijardi u tih preostalih 180 milijardi eura... Pa, sretno s tim."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU budget deal held up by Berlin’s internal debate, bloc’s finance chief says)