U analizi Zaklade Konrad Adenauer i Wilfried Martens Centra za europske studije ističe se kako interesi Kine u regiji nisu u skladu s pravnom stečevinom EU, no dio stručnjaka napominje kako je utjecaj Kine jak i u samoj Uniji
Jačanje utjecaja Kine u zemljama Zapadnog Balkana zadaje sve veće glavobolje Europskoj uniji.
U nedavno objavljenoj analizi utjecaja Kine u regiji, Zaklada Konrad Adenauer i Wilfried Martnes Centar za europske studije upozoravaju da sve jači kineski utjecaj u državama Zapadnog Balkana te zemlje zapravo udaljava od članstva u EU.
Brine ih sprega Pekinga i Moskve
Razlog za to je taj što je snažan kineski utjecaj koji nije u skladu s pravnom stečevinom EU u nizu područja, a posebno u segmentu vladavine prava, slobode kretanja roba, javnih nabava, trgovačkog prava i slobode medija. Također, kineski utjecaj negativno se odražava na pripremljenost tih zemalja za članstvo u EU u brojnim standardima, poput sigurnosti hrane i fitosanitarne politike, zatim u zaštiti okoliša i u oporezivanju.
Stručnjake iz spomenuta dva think-tanka, bliska Europskoj pučkoj stranci (EPP), kao i samu EU, brine i sigurnosni aspekt širenja kineskog utjecaja u regiji. To je do izražaja posebno došlo nakon ruske agresije na Ukrajinu, tijekom koje je Peking nastavio jačati odnose s Moskvom.
Sporan vizni režim
U analizi se ocjenjuje i da se jačanje odnosa zemalja regije s Kinom negativno odražava na usklađivanje njihove politike sa zajedničkom vanjskom politikom Unije.
Naime, kineskim je državljanima (s izuzetkom onih u Hong Kongu i Macau) potrebna viza za posjet članicama EU, dok im, s druge strane, Albanija, Bosna i Hercegovina i Srbija ne traže vize. Ipak, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, te Kosovo, kojeg Kina ne priznaje, traže vize za kineske državljane.
Kineska vizna politika razlikuje se od jedne do druge članice EU, pa državljanima nekih zemalja nije potrebna kineska viza za kratkotrajni posjet toj zemlji, a drugima je. Hrvatskim je državljanima, primjerice, potrebna viza za ulazak u Kinu.
S druge strane, Kina za državljane Albanije, BiH i Srbije ne traži vize. No, vodeći se načelom reciprociteta, državljanima Albanije i Sjeverne Makedonije, potrebna je viza za ulazak u Kinu. Vizu za ulazak u Kinu moraju tražiti i nositelji kosovskih putovnica.
Kineski utjecaj u regiji posebno porastao u posljednjih desetak godina
U analizi se upozorava kako je kineski utjecaj u regiji snažno porastao u posljednjih desetak godina i kako prijeti "podrivanjem pristupnog procesa“, posebno zato što se kineska pravila igre u brojnim područjima pravne stečevine EU razlikuju od onih koja su na snazi u Uniji.
"Općenito gledano, kineska prisutnost na Zapadnom Balkanu predstavlja izazov naporima regije da se drži vrijednosti i standarda EU“, ocjenjuje se u analizi.
Dodaje se kako je kineski utjecaj posebno jak u Srbiji i u BiH, posebno u Republici Srpskoj. U drugim je zemljama regije manji, no to ne znači da ne postoji.
"Suradnja s Kinom u trgovini, investicijama i infrastrukturnim projektima svakako ima svojih prednosti, poput nižih cijena za potrošače i prilika za lokalne kompanije. Međutim, predstavlja razlog za zabrinutost zbog kvalitete i sigurnosti kineskog uvoza, moguće eksploatacije radnika, narušavanja konkurencije i zaobilaženja pravila o državnim potporama. Neke zemlje, poput Srbije, nude posebne koristi kineskim kompanijama, ali takve prakse moraju biti usklađene sa standardima EU ako se zemlja želi priključiti Uniji", upozorava se u analizi.
Ukazuje se i na kredite koje daju kineske državne banke, a koje prijete stvaranjem dužničke ovisnosti o Kini.
Kina za EU jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera
Jačanje kineskog utjecaja u Europi, a posebno u zemljama Zapadnog Balkana, već dugo brine čelnike EU. U Bruxellesu, međutim, često zaboravljaju da je upravo Kina jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Unije.
Tako je, prema podacima Eurostata, više od petine, ili 20,8 posto, svih roba u prošloj godini u EU uvezeno iz Kine. Kina je po tome bila zemlja iz koje je EU najviše uvozila, znatno više nego iz SAD-a (11,9 posto), Ujedinjenog Kraljevstva (7,3 posto) ili Rusije (6,8 posto), te Norveške (5,4 posto).
Kina je lani bila treće po važnosti izvozno tržište za EU, s udjelom u ukupnom izvozu iz Unije od devet posto. Više nego u Kinu kompanije iz Unije izvozile su samo u SAD (19,8 posto ukupnog izvoza iz EU) i Veliku Britaniju (12,8 posto).
Kompanije iz EU su veću vrijednost roba u 2022. godini plasirale na tržište Kine, nego u Švicarsku (7,3 posto u ukupnom EU izvozu) i Tursku (3,9 posto), pokazuju podaci eurostatističara.
Novi Put svile
Značaj Kine za trgovinu zemalja Zapadnog Balkana nije toliko velik jer je svima njima ipak glavno tržište za plasman roba EU. Unija je ujedno i tržište s kojeg zemlje Zapadnog Balkana najviše uvoze.
No, raste i utjecaj Kine, posebno otkako je prije 10 godina pokrenuta inicijativa Pojas i put, popularno nazvana "novim Putom svile". Kina je, naime, sve prisutnija u regiji kako kroz robnu razmjenu i sve veću razmjenu usluga (turizam), tako i kroz investicijske projekte i ulaganja.
Kinesko gospodarstvo postalo drugo najveće u svijetu
Prema podacima Svjetske banke, Kina ima drugo po veličini gospodarstvo u svijetu. Kineski je bruto domaći proizvod (BDP) lani iznosio nešto manje od 18 bilijuna američkih dolara, što znači da je veću ekonomiju imao samo SAD, čiji je BDP u 2022. iznosio oko 25,5 bilijuna dolara.
Sama Kina daje gotovo 18 posto svjetskoga BDP-a, proizlazi iz podataka Svjetske banke.
Naravno, stupanj razvitka Kine i SAD-a ne može se uspoređivati, budući da je kineski BDP po stanovniku, također prema podacima Svjetske banke, čak šest puta manji od onog u SAD-u. Naime, BDP po stanovniku u Kini je, pokazuju isti podaci, lani iznosio 12.720 dolara, dok je u SAD-u dosegao gotovo 76.400 dolara.
Kina pretekla i EU
Ipak, snažan gospodarski uzlet Kine posljednjih desetljeća velik je razlog za brigu kako u SAD-u, tako i u EU.
Kina je, naime, EU pretekla po veličini ekonomije, o čemu govori i podatak da je BDP Unije lani iznosio, prema podacima Svjetske banke, oko 16,6 bilijuna dolara.
Snažnu Kinu izgradio zapadni kapital
Za uspon Kine, upozorava politolog i sociolog Anđelko Milardović, najzaslužniji su upravo američki i europski, a posebno njemački kapital. Naime, brojne su američke i europske kompanije posljednjih desetljeća proizvodnju preselile upravo u Kinu, privučene ogromnim tržištem i jeftinom radnom snagom.
Ekonomski uzlet Kine ojačao je i kinesku poziciju na međunarodnoj sceni, budući da je riječ o velikoj zemlji koja je, uz to, i stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s pravom veta i nuklearnim oružjem.
"Jačanje Kine dovelo je do toga da ona širi svoj utjecaj po svijetu, pa tako i na Zapadom Balkanu, ali i u EU. Pa tko je izgradio Pelješki most u Hrvatskoj, i to novcem iz fondova EU?“, ističe Milardović za Euractiv.
Malo je vjerojatno da bi Kina mogla odvratiti zemlje regije od članstva u EU
Ipak, slaže se da je utjecaj Kine na Zapadnom Balkanu sve jači i da to potencijalno može predstavljati problem u integraciji zemalja regije u EU. To se, kaže, posebno odnosi na Srbiju i BiH, odnosno Republiku Srpsku, gdje su Kinezi i značajni ulagači.
No, dodaje, da bi se nešto tako dogodilo, potrebno je da kineski utjecaj u regiji prevagne, što ne izgleda realnim. Također, potrebno je da se političke elite okrenu od Bruxellesa i okrenu Pekingu, što također ne izgleda vjerojatnim. U cijeloj priči ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da je Kina ipak daleko od Zapadnog Balkana, dok je sam Zapadni Balkan okružen Unijom.
"U globalnom svijetu u kojem padaju nacionalne barijere svi veliki igrači nastoje proširiti svoj utjecaj. I Kina je veliki igrač. Zato je ne treba kriviti što pokušava proširiti svoj utjecaj, jednostavno se vodi svojim interesima“, zaključuje Milardović.
Utjecaj Rusije veći problem od utjecaja Kine
Kada se podvuče crta, može se reći da za EU veći problem ostaje utjecaj Rusije, a možda i nekih drugih zemalja u regiji, nego što je to utjecaj Kine. Ipak, ni kineski utjecaj ne treba zanemarivati, posebno u Srbiji i BiH, a onda i u drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Pritom valja reći kako interesi Moskve i Pekinga nisu nužno na istoj trasi. Štoviše, unatoč proklamiranom partnerstvu, Rusija i Kina na svjetskoj sceni nastupaju samostalno, često i s pozicija koje ne idu ruku pod ruku.