Francuska će 10 posto svog teritorija staviti pod "snažnu zaštitu" kako bi se zaustavilo postupno uništavanje biljnog i životinjskog svijeta, stoji u novoj vladinoj strategiji bioraznolikosti do 2030 predstavljenoj u ponedjeljak.
Strategija, na kojoj se radi već dvije godine, donosi niz mjera za zaštitu i obnovu prirodnih kopnenih i morskih staništa.
"Kolaps živih bića predstavlja egzistencijalnu prijetnju našim društvima. Kako bismo zaustavili taj trend i obrnuli ga, usvajamo nacionalnu strategiju za biološku raznolikost do 2030. Naša ambicija je jasna: ekološku tranziciju usidriti u svakodnevnom životu," rekla je premijerka Elisabeth Borne.
Strategija se temelji na Sporazumu Kunming-Montreal postignutom na konferenciji COP15 Biodiversity u prosincu prošle godine i Strategiji EU za bioraznolikost do 2030., u kojoj se poziva na učinkovitu zaštitu 30 posto zemljišta i oceana, obnovu 30 posto već narušenih ekosustava, i smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto.
Prema UN-ovoj međuvladinoj znanstveno-političkoj platformi za bioraznolikost i ekosustave IPBES, oko milijun vrsta životinja i biljaka širom svijeta u opasnosti je od nestanka, dok se smatra da je čak tri četvrtine kopnenih ekosustava već ozbiljno narušeno. Francuska je na šestom mjestu na svijetu po broju ugroženih vrsta.
Obnova prirode
Francuska strategija predlaže 40 mjera za borbu protiv propadanja biosfere, što uključuje i povećanje područja koja su trenutačno pod "snažnom zaštitom," s današnjih manje od 5 posto teritorija na 10 posto, do 2030.
Plan također predviđa potpunu zaštitu morskih staništa u francuskim prekomorskim teritorijima i ledenjaka u samoj Francuskoj. Danas je pod zaštitom tek 60 posto tih područja.
Ostale mjere uključuju rješavanje problema melioracije zemljišta, zagađenja plastikom, i podvodne buke; zatim zabranu uvoza proizvoda koji u proizvodnji pridonose prekomjernom uništavanju šumskog pokrova, rezanje svjetlosnog zagađenja na pola, i smanjenje učinka pesticida.
Obnova prirode također je u središtu strategije, jer je Europska unija nedavno donijela zakon o obnovi prirode kojim se namjerava obnoviti 30 posto degradiranih kopnenih i morskih područja do 2030.
Francuska s tim ciljem planira posaditi 50.000 kilometara živice i stvoriti novih 50.000 hektara močvarnog područja. Ukupno bi se svake godine trebalo obnoviti 120.000 hektara prirodnih površina, što bi trebalo prepoloviti stopu kojom se uništavaju prirodna staništa.
Za provedbu tih mjera vlada obećava da će izdvojiti "dosad nezabilježena" sredstva u iznosu od milijardu eura u 2024. godini, što je četverostruko povećanje u odnosu na 250 milijuna prethodne godine. Uz to, vlada također planira zaposliti 141 osobu u vladinim stručnim službama, i povećati ovlasti za ekološki nadzor već za već postojećih 1.700 državnih inspektora.
Kritike ekologa
Strategiju su ekološke udruge su već kritizirale kao "djelomičnu i nepotpunu" zbog "nedovoljnih ambicija" - posebice od strane Nacionalnog odbora za bioraznolikost koji okuplja znanstvenike, lokalne vlasti i nevladine udruge.
Predsjednik francuskog Saveza za zaštitu ptica (LPO) Allain Bougrain-Dubourg prošli tjedan je postavio pitanja ministru za ekološku tranziciju Christopheu Béchuu o administrativnim "sivim područjima" koja i dalje dopuštaju "lov, ribolov, i izgradnju vjetroelektrana i solarnih instalacija" u visoko zaštićenim područjima.
"Nemoguće je zadovoljiti sve," rekao je Béchu nakon razgovora s udrugama, naglasivši kako je - kao već treća francuska strategija za očuvanje okoliša - ova ipak "najambicioznija" što se tiče izdvojenih ljudskih i financijskih resursa.
"Više nego ikad, danas moramo očuvati prirodu i ne stavljati sve pod stakleno zvono," inzistirao je Béchu, pritom kritizirajući "one koji stalno traže više, i one koji stalno traže manje."
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: France wants to set aside 10% of its territory to protect biodiversity)