INTERVJU: VALTER FLEGO, hrvatski eurozastupnik: Način odlučivanja u EU treba mijenjati, male članice imat će 'osigurače'

Izjašnjavanje u Europskom parlamentu o reformi načina odlučivanja u Europskoj uniji podijelilo je hrvatske eurozastupnike.

Dok su zastupnici iz redova Europske pučke stranke (EPP), koji su u hrvatskom slučaju zastupnici HDZ-a, uz nekoliko drugih, glasali protiv prijedloga, tvrdeći da on ugrožava hrvatske nacionalne interese i poziciju Hrvatske kao male članice u Uniji, zastupnici iz redova Socijalista i demokrata, koji u našem slučaju podrazumijevaju zastupnike SDP-a, te IDS-ovca Valtera Flegu, podržali su prijedlog ističući kako je on nužan za nastavak funkcioniranja EU i daljnja proširenja.

O tome, kao i o drugim aktualnim temama, razgovarali smo s Flegom. Naš sugovornik je dugo u hrvatskoj, a sada već i u europskoj politici.

Bio je gradonačelnik Buzeta, potom istarski župan, a od 2019. godine je zastupnik u Europskom parlamentu. Član je IDS-a, najjače stranke u Istri, a ujedno i jedini njen zastupnik u Europskom parlamentu. U Europskom parlamentu djeluje u sklopu Kluba zastupnika Renew Europe, koji okuplja zastupnike iz liberalnih europskih stranaka.

EURACTIV: U Europskom parlamentu ste glasali o prijedlogu reforme načina funkcioniranja EU, u što ulazi i ukidanje veta pri donošenju ključnih odluka. To je glasanje podijelilo hrvatske zastupnike. Zašto ste glasali za izmjene?

FLEGO: Prije svega, treba reći da nas je i ova rezolucija konačno trebala naučiti da je krajnje vrijeme da se nama eurozastupnicima iz Hrvatske povremeno - recimo, jednom mjesečno - netko od hrvatskih dužnosnika obrati i pozove nas, primjerice, na kavu, kako bismo razgovarali oko važnih stvari koje se tiču Hrvatske. Već godinama pozivam na to, ali rezultata nema. To može biti hrvatski veleposlanik pri EU, ministar vanjskih poslova ili netko drugi.

Ja sam jedini koji je do sada tri puta objedinio naše eurozastupnike i drago mi je zbog toga, ali valjda je jasno da je to ipak posao institucija države, a ne mene kao samo jednog od europarlamentaraca. Tako bismo možda saznali i što je za vlast strateški važno za Hrvatsku. Imamo valjda neke državne institucije?

Što se tiče glasanja o rezoluciji, podržao sam je iz više razloga. Da smo sada, recimo, 12 godina mlađi, o čemu bismo razgovarali? O ulasku Hrvatske u EU i o blokadi i ucjenama od strane Slovenije. Da živimo u Sjevernoj Makedoniji, o čemu bismo danas vodili razgovor? Također, o ulasku u EU i o ucjenama i blokadi Bugarske na tom putu.

Znači, jasno je da EU ne može funkcionirati po načelu ucjena i blokada, te Viktora Orbana i njemu sličnih koji pokazuju svoje mišiće prijeteći vetom u različitim područjima odlučivanja.

Kako ste i sami napisali u jednom svom tekstu, Europa je gospodarski div i politički patuljak.

Podsjetit ću vas i da smo imali konferenciju o budućnosti Europe, na kojoj su tisuće i tisuće ljudi, pa i iz Hrvatske, rekli da neke stvari treba promijeniti jer svi u EU, zbog načina odlučivanja, nazadujemo i ekonomski i politički.

Elementarno je neznanje sada govoriti da je to "izdaja nacionalnih interesa“. Mjesecima smo razgovarali o "osiguračima“, o načinima kako zaštititi male članice da ne budu preglasane. Zato se i predlaže da dvije trećine članica i više od 50 posto stanovništva mora biti za neku odluku.

Također, preporučujem svima da pogledaju amandman 38., kojim se zadržava pravo na veto, i kako je tko iz Hrvatske glasao o njemu. Većina HDZ-ovaca nije podržala taj amandman. I onda oni govore da mi rušimo nacionalne interese, a sami sebi skaču u usta.

Nažalost, ovakva EU ne može se dogovoriti o brojnim stvarima, pa čak ni o tome hoćemo li ukinuti promjenu vremena i hoćemo li koristiti zimsko ili ljetno računanje vremena. To su banalne stvari, ali takvih stvari ima jako puno. To je ono što želimo promijeniti, a ne ići nauštrb malih članica, već nauštrb trećih zemalja koje profitiraju od takvog načina funkcioniranja Unije. Želimo da svima nama bude bolje, a da male nacije ne pate i zato smo stavili brojne "osigurače“.

Iza takve rezolucije je jako puno rada. Zakonodavni prijedlog o izmjeni Ugovora s kojim će Komisija izaći trebat će potvrditi svaka država članica. Naravno da Orban ili novi slovački premijer Robert Fico na izmjene neće pristati. Koliko vidim, i Hrvatska je na istom tragu.

EURACTIV: U Zagrebu, međutim, kažu da ne žele da Hrvatska ostane bez svog povjerenika u Europskoj komisiji. Nitko to otvoreno ne govori, ali jasno je i da Hrvatska želi imati mogućnost utjecanja na odluke o budućim proširenjima, posebno s obzirom na loše odnose sa Srbijom?

FLEGO: Ja sam glasao protiv toga da se smanji broj povjerenika u Europskoj komisiji na 15, i o tome je bio amandman. Smatram da svaka država mora imati svog povjerenika.

Kada je riječ o proširenjima, mislim da je interes svih nas da sve zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU. Postoje kriteriji, zna se koje reforme te zemlje moraju provesti i, kada ih provedu, treba ih primiti u EU. Tako da je kod tog pitanja potreban malo dublji pristup od onog dnevnopolitičkog.

EURACTIV: Koliko je realno da će se EU proširiti 2030.? I treba li u pristupnom procesu razdvojiti zemlje Zapadnog Balkana od Ukrajine i Moldavije, koje su ipak - posebno Ukrajina zbog rata i okupacije dijela teritorija - drukčija priča? Treba li u paketu u EU primiti sve zemlje Zapadnog Balkana, budući da se svaka od njih nalazi na različitom stupnju eurointegracijskog puta?

FLEGO: U pravu ste. Nakon 10 godina, otkako je Hrvatska pristupila EU, nismo ništa napravili po pitanju proširenja. To smo shvatili i to treba mijenjati jer kod proširenja tapkamo na mjestu.

Okolnosti u Europi i svijetu se mijenjaju, dolaze i prodiru novi igrači. EU kakva je danas je kao američka krafna, s rupom u sredini, a ta rupa je Zapadni Balkan. Tu rupu konačno treba popuniti. Zapadni Balkan ne treba stavljati u isti koš sa zemljama istočne Europe - Moldavijom, Ukrajinom ili nekom trećom. Iz iskustva znamo da je proširenje najveći jamac mira u Europi.

Osobno bih volio da pričamo o proširenju 2030. godine, podržavam to. No, loptica je ponajprije na zemljama Zapadnog Balkana, na tome žele li stvarno ući u EU jer za to moraju pokazati rezultate.

U svakom slučaju, već sada je izgledno da će proširenje EU biti velika tema za novi saziv Europskog parlamenta i novu Europsku komisiju. I to je već dobra vijest jer se o proširenju posljednjih godina malo pričalo i na tome se malo radilo.

Nažalost, oči su nam otvorili neki drugi, odnosno ratovi oko nas. To je uvjerilo Europsku komisiju da krene u pravcu nastavka proširenja.

EURACTIV: Kako ocjenjujete trenutno stanje u regiji i sposobnost zemalja Zapadnog Balkana da u dogledno vrijeme postanu članice EU sa svim prednostima i manama koje to nosi? Kako, recimo, ocjenjujete novi diplomatski rat između Hrvatske i Srbije?

FLEGO: To što se događa između Zagreba i Beograda je predizborni folklor, to je valjda svakome jasno. Nešto slično smo svojedobno i mi imali sa Slovenijom i incidentima na granici u Istri.

Nažalost, takve stvari odgovaraju desnici i u Srbiji i u Hrvatskoj. Da ste me to pitali prije 15 dana, kladio bih se da će se nešto takvo dogoditi. Prvo su u prosincu izbori u Srbiji, a onda sljedeće godine u Hrvatskoj. No, izbori će proći, a s njima i takvi incidenti.

Važno je reći da ne možemo sve države stavljati u isti koš. Nedavno sam bio u Sjevernoj Makedoniji, koja je puno napravila na približavanju EU, a onda je na tom putu blokira Bugarska. Toga je mnogima u EU dosta.

Činjenica je da nisu sve zemlje regije u istoj brzini na putu u EU. Svaka od njih treba donijeti neke važne odluke i moraju biti konzistentne, a ne, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, jedno pričati u Bruxellesu, a drugo kad se vrate u Beograd. Slično je i u nekim drugim državama. Naravno da se sve to prati i promatra.

Pitanje članstva u EU nije i ne može biti poligon za obračune na unutarnjoj političkoj sceni bilo koje zemlje i teren za bildanje mišića.

No, bez obzira na sve to, smatram da je krajnje vrijeme da se ta "američka krafna“ popuni i da zemlje regije uđu u EU. Ponajprije zbog geostrateške važnosti i zbog mira. A da zemlje regije i EU na tom putu čeka još jako puno posla, u to nema dvojbe.

EURACTIV: Na Zapadnom Balkanu su dvije kritične točke. Jedna se tiče odnosa Beograda i Prištine, koji su na rubu rata, a druga je Bosna i Hercegovina, koja i dalje očekuje početak pregovora do kraja ove godine, iako i sama funkcionira po sistemu EU, s pravom veta. Kako riješiti te dvije neuralgične točke?

FLEGO: Mogao bih nabrojiti još neuralgičnih točaka u regiji, ali u pravu ste, ove dvije su najkritičnije.

Ako postoji iskrena želja neke države da uredi pitanja reformi, vladavine prava i svega ostalog što EU traži, dogovor se može postići. I dalje vjerujem da će nakon što završe izbori u Srbiji prevladati zdrav razum, da će sjesti za stol i da će se smiriti situacija.

Što se BiH tiče, volio bih da otvori pristupne pregovore u prosincu, ali mislim da je izgledniji ožujak sljedeće godine. BiH bi tih pet mjeseci mogla iskoristiti na pametan način, dobila bi dodatno vrijeme za provedbu onoga što od nje traži EU.

EURACTIV: Imamo i mi ovdje problema. I sami vidite da je Slovenija suspendirala Schengen na granici s Hrvatskom. To je problem i za Istru…

FLEGO: Schengen nije suspendiran, samo su uvedene malo jače kontrole na granicama. To je puno širi problem - problem migranata na vanjskim granicama EU i to što svaka država gleda sebe, dok nedostaje zajednička europska politika migracija. Zato je to što se dogodilo bilo očekivano, nije me iznenadilo.

Svaki tjedan prolazim kroz te kontrole i nije to ništa strašno. Od ranije, recimo, postoje kontrole na granici Austrije i Njemačke. Zato ne mislim da se radi o suspenziji Schengena.

Potrebno je malo bolje nadzirati vanjske granice EU. Zato je moja sugestija Vladi da ne treba bježati od Frontexa. Prihvatimo Frontex, neka nam on pomogne. Time ćemo ponovno doći do toga da više nema granica među članicama Schengena.

A EU mora konačno reći kakva joj je migracijska politika. Tko, koliko i kada može ući u EU. Još to nije rekla. Sada je krajnje vrijeme da formuliramo jednu konzistentnu politiku migracija.

EURACTIV: Uskoro nas čekaju izbori za Europski parlament. Hoćete li se ponovno kandidirati?

FLEGO: Nisam još donio odluku o tome. Čelnici nekih stranaka su me već pozvali da nastavim raditi ovaj posao. Cilj je oformiti modernu, građansko-liberalnu i proeuropsku koaliciju koja će imati konkretan program. Odluku ću donijeti za mjesec ili dva. Naravno, razgovarat ću i sa svojim IDS-om.

Ono što vam mogu reći je da i u Bruxellesu i Strasbourgu vidim da je svaki eurozastupnik kvalitetniji u drugom mandatu jer zna kako sustav funkcionira.

No, kažem, odlučit ću za mjesec ili dva. Ovisit će i o tome hoće li mi trebati još vremena za dovršetak nekih projekata na kojima radim, poput prometnih koridora i luka, ili ću ih uspjeti dovršiti još u ovom mandatu.