Rusija bi se u ovoj godini mogla suočiti s produljenom recesijom i daljnjim opadanjem značaja na svjetskoj političkoj i ekonomskoj sceni, ocjenjuju analitičari londonskog EIU-a.
Iako se mnogi nadaju da bi rusko-ukrajinski rat mogao završiti u ovoj godini, to se, kako sada stvari stoje, neće dogoditi.
Zaključak je to analitičara The Economist Intelligence Unita (EIU), skupine stručnjaka vezane uz poznati londonski tjednik The Economist.
Tranzicija prema dugotrajnom sukobu niskog intenziteta
U svojoj novoj analizi o rusko-ukrajinskom ratu i njegovu utjecaju na svijet u ovoj godini, nazvanoj "Rat u Ukrajini: Prekinuti ruski odnosi sa Zapadom", koja se nalazi u posjedu Euractiva, stručnjaci EIU-a kažu da je u 2023. godini znatno realniji scenarij od prestanka rata njegova postupna preobrazba u dugotrajni sukob niskog intenziteta.
To, naravno, ne znači da u ovoj godini neće biti pokušaja većih vojnih operacija na ukrajinskom ratištu, no analitičari EIU-a upozoravaju kako su obje strane u prvih godinu dana rata pretrpjele velike gubitke i iscrpljene su dosadašnjim operacijama.
Pojednostavljeno rečeno, Ukrajinci će u ovoj godini vjerojatno uspjeti i dalje zadržavati ruske prodore prema zapadu, no teško da će uspjeti ruske snage gurnuti na početne pozicije na kojima su bile 24. veljače prošle godine, kada su držale trećinu Donbasa i Krim, a kamoli da će uspjeti izbiti na istočne međunarodno priznate granice Ukrajine. U ostvarenju zaustavljanja ruskog prodora prema zapadu, Ukrajincima će pomoći oružje i municija koje im daje Zapad, ističe se u analizi EIU-a.
Moguća nova mobilizacija u Rusiji
S druge strane, Rusija bi u ovoj godini mogla krenuti u novu mobilizaciju. Ipak, uzimajući u obzir kako je protekla prva mobilizacija u rujnu prošle godine, kada su iz Rusije pobjegle stotine tisuća vojnih obveznika, ništa ne ukazuje na to da bi ruski predsjednik Vladimir Putin sada mogao imati više sreće u novačenju za borbu sposobnih Rusa, kažu u EIU-u.
Štoviše, dodaju, Rusija u ovoj godini neće biti osobito uspješna ni u učvršćivanju svojih pozicija u okupiranim ukrajinskim područjima, a još manje će joj za rukom poći osvajanje cijelih regija na istoku i jugu Ukrajine – Luhanske, Donjecke, Zaporiške i Hersonske, koje je Kremlj na jesen anektirao, iako nijednu od njih ruske snage nisu u cijelosti nadzirale. U međuvremenu su ruske snage izgubile i neka od okupiranih i anektiranih područja, poput grada Hersona na jugu Ukrajine.
U EIU-u ističu kako Moskva neće uspjeti ni razbiti jedinstvo Zapada kada je u pitanju pomoć Ukrajini.
Naime, najveći dio javnoga mnijenja u zapadnim zemljama podržava ukrajinski otpor ruskoj agresiji. Svi dosadašnji ruski propagandni napori, kao ni kibernetički napadi, nisu uspjeli pokolebati podršku zapadne javnosti Ukrajini.
Ništa od pregovora o sklapanju mira
U EIU-u ne očekuju ni da bi se u ovoj godini ruski i ukrajinski pregovarači mogli vratiti za pregovarački stol. Naravno, pregovori o nekim konkretnim, tehničkim pitanjima nisu isključeni, no pregovori o sklapanju mira teško će se dogoditi.
Razlog je jednostavan: obje strane kao preduvjet za pregovore postavljaju maksimalističke ciljeve pa tako Kijev traži da ruske snage prije pregovora u potpunosti napuste ukrajinski teritorij, dok Moskva traži da Kijev prije pregovora prizna rusku aneksiju istoka i juga Ukrajine. Kako je jako malo vjerojatno da bi se išta od toga moglo dogoditi, tako su i šanse za obnovu pregovora jako male.
Podsjetimo, ruska i ukrajinska strana pregovarale su na početku ruske invazije na Ukrajinu. Nakon nekoliko krugova tehničkih pregovora na jugu vjerne ruske saveznice Bjelorusije, ruski i ukrajinski pregovarači sastali su se, uz posredstvo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, krajem ožujka prošle godine u Istanbulu. Tada je dogovoren i nastavak pregovora, no nakon što se saznalo za masakr nad ukrajinskim civilima u Buči, dvije se zaraćene strane više nisu vratile za pregovarački stol.
Štoviše, ukrajinski je predsjednik Volodimir Zelenski Rusiju optužio za genocid nad Ukrajincima.
Ukrajina je krajem veljače prošle godine podnijela kandidaturu za članstvo u EU, a u lipnju je i dobila status kandidata. U rujnu je Kijev zatražio i ulazak u NATO po ubrzanoj proceduri, ali odgovor još nije dobio. Kako god, Ukrajina se od početka rata rapidno odmakla od ruske sfere utjecaja i u cijelosti okrenula Zapadu i članstvu u euroatlantskim integracijama.
Rusija i ove godine u recesiji
Rusko-ukrajinski rat i ove će godine biti u fokusu svjetske politike i ekonomije. Rusko gospodarstvo i u ovoj će godini biti u recesiji, a ruske će se kompanije izlaz s recesijskog dna pokušati naći okretanjem tržištima Kine, Indije, Irana i ostalih zemalja u razvoju. Tim više što će Zapad gotovo sigurno i u ovoj godini nastaviti s uvođenjem sankcija Rusiji.
U EIU-u očekuju i da će se Rusija sve više suočavati s nestašicama brojnih proizvoda, što bi moglo dovesti i do društvenih nemira u najvećoj zemlji svijeta. Nedostatak sofisticirane tehnike, poput poluvodiča, teško će naštetiti ruskom vojnom kompleksu. Stoga se može reći, ističu u EIU-u, da sankcije protiv Rusije djeluju, iako sporije nego što se to u početku očekivalo.
Kina sve veći konkurent Rusiji
Inače, Rusija će samo dijelom uspjeti u svojoj politici sve većeg oslanjanja na Kinu. Kina, naime, ne želi biti ovisna o ruskim energentima i ostalim sirovinama, što su, uostalom, lani poručile i vlasti u Pekingu.
Dodatni, a možda i veći i izazovniji problem za Moskvu bit će slabljenje ruskog utjecaja u bivšim sovjetskim republikama. Tu bi se kao konkurenti Rusiji mogle pojaviti zemlje na koje Moskva sada računa kao na potencijalne prijatelje i saveznike, poput Kine i Turske. I Zapad će pokušati ojačati svoj utjecaj u bivšim sovjetskim republikama.
Ono u čemu bi Rusija mogla imati uspjeha je jačanje odnosa sa zemljama Afrike i Latinske Amerike, napominju u EIU-u.
U tom smislu, valja podsjetiti da je Moskva još prošle godine počela obnavljati i jačati odnose s Kubom. Ipak, pitanje je hoće li suradnja s globalnim jugom Rusiji moći zamijeniti zemlje i tržišta s kojima je do sada surađivala.
Raste značaj Turske, Saudijske Arabije, Indije i Brazila
I Europa će nastaviti trpjeti posljedice rusko-ukrajinskog rata. To će se najviše vidjeti u visokim cijenama energenata kojima će se Stari kontinent opskrbljivati, a što će uzeti danak i u padu konkurentnosti europske industrije. Ipak, napominju u EIU-u, EU će se tako uspjeti odmaknuti od Rusije, i to na dulje staze.
"Rat će nastaviti oblikovati svjetsku geopolitiku", zaključuje se u izvješću EIU-a.
Dodaje se kako će u novom multipolarnom svijetu rasti značaj velikih neutralnih zemalja koje se brzo razvijaju, poput Turske, Saudijske Arabije, Indije i Brazila.