U stranci Možemo od premijera Andreja Plenkovića traže i da se u Bruxellesu založi za kažnjavanje ratnih zločina nad civilima Gaze i Izraela, kao i da se na prostoru povijesne Palestine formiraju dvije zasebne države
Stranka Možemo je od Vlade Andreja Plenkovića u utorak zatražila da na Europskom vijeću traži postizanje hitnog dogovora među članicama Europske unije o trenutačnom prekidu vatre na području Gaze.
Uz to, Možemo traži da se Hrvatska među čelnicima članica Unije založi za otvaranje istrage o ratnim zločinima na području Izraela i Gaze. Traže i prekid izraelske okupacije Gaze, kao i dostavu humanitarne pomoći.
Traže da se Izrael povuče i sa Zapadne obale, ali i iz istočnog dijela Jeruzalema
Iako se i službena hrvatska politika zalaže za prekid rata Izraela i Hamasa, ono što zahtjeve stranke Možemo odvaja od drugih je traženje da se Izraelci povuku ne samo iz dijelova Gaze koje su proteklih dana zauzeli, nego i sa Zapadne obale i iz Istočnog Jeruzalema, odnosno područja koje Palestinci smatraju dijelom svoje države.
Štoviše, palestinske vlasti, čije je privremeno sjedište u Ramallahu, tvrde da je istočni dio Jeruzalema, koji je od 1948. do 1967. pripadao Jordanu, a većina međunarodne zajednice ga tretira kao dio okupirane Zapadne obale, glavni grad Palestine. Izrael to odbacuje, tvrdeći da je cijeli Jeruzalem, koji je ujedinjen nakon Šestodnevnog rata 1967. godine, glavni grad Izraela.
U Možemo traže, kako su naveli, "hitnu diplomatsku akciju koja će voditi rješenju s vije međunarodno priznate države".
Zahtjevi Možemo u saborskoj proceduri
Možemo je svojih pet zahtjeva Plenkovićevoj vladi u utorak uputio u saborsku proceduru. Saborski bi zastupnici o tim zahtjevima trebali glasati u četvrtak, priopćili su u utorak iz Možemo.
Saborske zastupnice stranke Možemo Sandra Benčić i Jelena Miloš pozvale su Plenkovića i vladajuću većinu u Saboru da se jasno odrede oko humanitarne katastrofe u Gazi. Poručile su kako je Možemo osudio "brutalan teroristički napad Hamasa“, no smatraju da odgovor na to ne može biti "ubijanje civila i kolektivno kažnjavanje stanovnika Gaze“.
"Vlada mora tražiti prekid vatre, a ne samo humanitarne stanke, i jasno reći da brutalno nasilje i krvoproliće nad civilima i djecom moraju odmah stati“, kazala je Miloš.
Dodala je kako je upravo četvrtak, kada u posjet Hrvatskoj dolazi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, "prva prilika da premijer traži prekid vatre“, ističe se u priopćenju Možemo.
"Pozivam sve saborske zastupnike i zastupnice, sve klubove zastupnika, da u četvrtak pokažu da Hrvatska čvrsto stoji iza vrijednosti koje su navedene u članku 3. Ustava, od kojih je jedna mirotvorstvo“, poručila je Benčić.
Glasanje u Općoj skupštini UN-a podijelilo Hrvatsku
Podsjetimo, Hrvatska je jedna od 14 država koje su u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda nedavno glasale protiv rezolucije koju je predložio Jordan, a kojom se traži trenutni prekid vatre na području Gaze. Među članicama EU, osim Hrvatske, protiv rezolucije glasale su i Austrija, Mađarska i Češka.
Ostale članice EU većinom su bile suzdržane, uključujući tu i Njemačku, Italiju i Poljsku. Dio članica Unije, među kojima su Francuska, Belgija, Španjolska, Portugal i Irska te susjedna Slovenija, podržale su jordansku rezoluciju.
Glasanje Hrvatske u Općoj skupštini UN-a izazvalo je žestoke rasprave na političkoj sceni. Dok su premijer Plenković i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman tvrdili kako Hrvatska nije mogla podržati rezoluciju u kojoj se jasno ne osuđuju zločini koje je Hamas 7. listopada i narednih nekoliko dana počinio na izraelskom teritoriju, predsjednik Zoran Milanović kazao je kako smatra da je Hrvatska trebala biti suzdržana na glasanju u Općoj skupštini. Štoviše, Milanović je optužio Plenkovića i njegovu Vladu da mu "rade iza leđa" jer se s njim nisu uskladili oko stava službenog Zagreba u UN-u, iako je on, po Ustavu, sukreator vanjske politike zemlje.
Problem priznanja palestinske države
Osjetljivo pitanje palestinske države također dijeli hrvatsku javnost. Hrvatska se, doduše, službeno zalaže za dvije države na prostoru povijesne Palestine - židovsku i arapsku, kako je i bilo predviđeno UN-ovim planom podjele tada britanske Palestine iz 1947. godine. Ipak, Zagreb je do sada priznao samo židovsku državu, odnosno Izrael, dok je priznanje arapske države, odnosno Palestine, i dalje "na čekanju", o čemu je Euractiv pisao.
Zagovornici priznanja palestinske države pozivaju se upravo na plan podjele UN-a iz 1947. te ističu da Palestinci imaju pravo na vlastitu državu.
S druge strane, protivnici priznavanja Palestine kažu da palestinske vlasti nadziru samo manji dio teritorija na koji polažu pravo, a i on je razbijen na brojne enklave. Također, upozoravaju na neriješen status Jeruzalema, koji je od 1948. do 1967. bio podijeljen na dva grada - većinski židovski Zapadni Jeruzalem i većinski arapski Istočni Jeruzalem.
Hrvatske stranke uglavnom neutralne u novom ratu na Bliskom istoku
Od početka novog rata na Bliskom istoku 7. listopada, kada je Hamas iz Pojasa Gaze iznenada napao Izrael, počinivši masovne zločine nad izraelskim civilima, nakon čega su uslijedili neprekidni izraelski napadi na Gazu s ogromnim brojem civilnih žrtava i velikim razaranjima, hrvatske su se stranke prilično neutralno izjašnjavale o ratu.
S jedne strane, naime, osudile su napad Hamasa na Izrael, dok su, s druge strane, tražile da Izrael prekine s napadima na Pojas Gaze. Iako ne osporavaju pravo Palestinaca na formiranje vlastite države, uglavnom nisu pozvale na priznavanje Palestine od strane Hrvatske, a još manje su se izjašnjavale o tome koja područja vide u njenom sastavu.
U dosadašnjem ratu više od 12.000 poginulih
Od početka rata Izraela i Hamasa 7. listopada, do sada je život izgubilo više od 1200 Izraelaca i preko 11.000 Palestinaca u Pojasu Gaze, pokazuju dostupni podaci od ponedjeljka. Velik broj poginulih su djeca.
Hamas i dalje u zatočeništvu drži preko 200 talaca koje je zarobio tijekom napada na Izrael na samom početku sukoba.
I u Zagrebu nedavno propalestinski prosvjed
Upravo je velik broj poginulih palestinskih civila u Pojasu Gaze izazvao brojne apele međunarodne zajednice da Izrael obustavi napade na tu palestinsku enklavu, u kojoj na samo oko 360 četvornih kilometara živi preko 2,3 milijuna Palestinaca. Velik broj stradalih civila u Gazi, kojima je Izrael zaustavio dotok vode, struje i ostalih potrepština, jedan je od glavnih razloga masovnih prosvjeda podrške Palestincima diljem Europe i svijeta.
Prosvjed je nedavno održan i u središtu Zagreba, a okupio je nekoliko stotina ljudi.
Izrael kaže da ne želi okupirati Gazu, ali ne iznosi planove koje ima prema toj palestinskoj enklavi
S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbija prekinuti napade na Pojas Gaze dok Hamas ne oslobodi sve taoce i dok se ne obračuna s tom militantnom skupinom koju podržava Iran.
Netanyahu je nedavno kazao da Izrael ne namjerava držati Gazu pod okupacijom, ali nije pojasnio kakvi su izraelski planovi s tom palestinskom enklavom nakon što rat završi.