Politika

PLENKOVIĆ NAKON SUSRETA SA ZELENSKIM: Europa jasno vidi što je zlo u Ukrajini, za razliku od nekih u Hrvatskoj

Autor Hina

Velika potpora EU i europske javnosti Ukrajini pokazuje da ogromna većina Europljana dobro vidi što je zlo, a to je ruska agresija i bilo bi dobro da svi to tako jasno vide i u Hrvatskoj, izjavio je premijer Plenković u Bruxellesu

Susret premijera Plenkovića i predsjednika Ukrajine Zelenskog tijekom njegovog boravka u Bruxellesu
Izvor: Hollandse Hoogte / Shutterstock Editorial / Profimedia

“Podrška Europske unije i dalje je čvrsta i ovakva solidarnost i ovako velika podrška pokazuju da ogromna većina Europljana jako dobro vidi što je zlo, a to je ruska agresija na Ukrajinu i što je dobro, a to je obrana ukrajinskog naroda od agresije”, rekao je Plenković, dodajući da bi bilo “sjajno da i u Hrvatskoj svi to tako jasno vide".

Plenković je aludirao na zastupnike Hrvatskog sabora koji su bili protiv toga da Hrvatska sudjeluje u obučavanju ukrajinskih vojnika.

Na pitanje novinara je li se hrvatska potpora Ukrajini “ispuhala” nakon što u Saboru nije bilo dvotrećinske većine kojom bi se zaobišao veto predsjednika Zorana Milanovića o obučavanju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, Plenković je rekao da se ona “ispuhala samo kod onih koji cijelo vrijeme nastoje ugoditi ruskim stajalištima" kao i kod "pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru koji se iz čiste mržnje prema vladi, HDZ-u ili meni osobno nisu uključili ili su glasali protiv”.

Plenković je u četvrtak sudjelovao na izvanrednom sastanku na vrhu koji je u potpunosti u znaku posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a koji je prvi put u Bruxellesu od početka ruske agresije na njegovu zemlju.

Plenković je istaknuo kako je uvjeren da golema većina hrvatskog naroda ne dijeli stajališta onih koji su protiv obučavanja ukrajinskih vojnika.

“Što se tiče hrvatskog naroda, uvjeren sam da je ogromna većina hrvatskog naroda, s obzirom na naše iskustvo, itekako solidarna s Ukrajinom i želi da se pomogne”.

Sudjelujemo sukladno mogućnostima

“Vlada je ta koja donosi odluke o vojnoj pomoći. Mi to radimo kontinuirano, to ćemo nastaviti i dalje i tu nema nikakve dileme da će se nešto promijeniti. Dapače, kao što smo to radili do sada tako ćemo raditi i dalje, sukladno mogućnostima koje Hrvatska ima”, rekao je Plenković.

Dodao je da će Hrvatska pomoći Ukrajini u razminiranju kada prestane sukob.

Zelenskij se u četvrtak obratio zastupnicima Europskog parlamenta, zatim je došao u Europsko vijeće na samit čelnika država članica. Nakon toga održao je niz bilateralnih sastanaka s europskim čelnicima.

Europski čelnici su za sastanke s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim tijekom njegovog boravka u Bruxellesu i četvrtak, 9. veljače, bili podijeljeni u četiri skupine. Plenković je bio u skupini s čelnicima Austrije, Bugarske, Cipra, Grčke, Mađarske i Slovenije.

Hrvatski je premijer također razgovarao i s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, u prvom redu o dijalogu između Kosova i Srbije i situaciji u Bosni i Hercegovini.

Rekao je da je izvijestio Borrella o svojim dojmovima nakon posjeta Mostaru i sudjelovanju na Hrvatskom narodnom saboru.

“Tu je iskazano jedinstvo svih političkih stranka hrvatskog naroda u BiH i poslana poruka da je Bosna i Hercegovina domovina i hrvatskog naroda”, rekao je Plenković.

Dodao je da se zahvaljujući njegovim i naporima hrvatske vlade o BiH, o ravnopravnosti hrvatskog naroda i konstitutivnosti razgovaralo na najvišim razinama u EU.

“Učinili smo sve što smo mogli i u konačnici je zbog toga ta tema postala političkom temom koja je dovela do intervencije Visokog predstavnika Christina Schmidta, nakon završetka izbora u BiH. Ta je intervencija omogućila komforan položaj Hrvata u BiH”, rekao je Plenković.

Najavio da će u sljedeći četvrtak u posjet Zagrebu doći predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, što će biti njezin prvi službeni posjet izvan Sarajeva.

“To je ujedno strašno važan signal i prilika za sagledavanje odnosa na jednom novom nivou. Ja sam rekao vrlo jasno i u Mostaru da hrvatska vlada ima i ustavnu obvezu i političku volju da pomaže Hrvatima, ali da želi graditi odnose s cijelom Bosnom i Hercegovinom, što uključuje i druge narode i sve građane koji tamo žive, a to se vidi iz investicija, infrastrukture, mostova, cestovnih prijelaza”, rekao je Plenković.

Kazao je da Hrvatska nakon ulaska u Schengenski prostor ne želi biti “tvrđava prema građanima BiH”, nego da će učiniti sve da olakša protok ljudi i komunikaciju.

Što se tiče hrvatskog zahtjeva da sudjeluje u misiji EU-a Althea u BiH, koju je Borrell odbio pozivajući se na odredbe Daytonskog mirovnog sporazuma, Plenković kaže da su ti razlozi danas prevladani, da više nema nikakvih prepreka za to, ali da je od toga puno važnije to da Hrvati mogu birati svoje predstavnike i da su potpuno ravnopravni.

Plenković je, komentirajući prijedlog za normalizaciju između Kosova i Srbije iza kojeg stoje EU i SAD, rekao da je to dobar prijedlog i da ga treba podržati.

“Nama treba stabilnost na jugoistoku Europe i treba nam dugoročno održivo rješenje”, rekao je Plenković, dodajući da se i zaključcima sa samita pozivaju Srbija i Kosovo da prihvate taj prijedlog.