Nakon što je osam zemalja EU uoči summita o migracijama uputilo pismo u kojem se traži stroži režim prema migrantima, pitali smo Vladu RH kakav će stav zauzeti prema gorućim pitanjima migracija
U četvrtak, 9. veljače, hrvatski premijer Andrej Plenković pridružio se summitu na kojem je sudjelovalo 27 čelnika Europske unije, a jedna od ključnih tema bila je problem migracija. S obzirom da je uoči summita objavljeno pismo osam zemalja EU koje su tražile stroži režim prema „neregularnim“ migracijama, uputili smo pitanje Uredu predsjednika Vlade je li i Hrvatska u bilo kojem trenutku razmatrala moguće priključivanje toj inicijativi, no, odgovoreno nam je da „Hrvatska nije sudjelovala u pripremi pisma“.
„Hrvatska će pozdraviti činjenicu da je naglasak rasprave na vanjskoj dimenziji migracija. Obzirom na naš geografski položaj i pojačani pritisak na tom migrantskom pravcu, za nas je ključna provedba akcijskog plana EU za Zapadni Balkan iz prosinca 2022. Riječ je o ukupno 20 mjera usmjerenih na upravljanje migracijskim tokovima, koje uključuju suzbijanje lanaca krijumčarenja i usklađivanje viznih politika zemalja Zapadnog Balkana s viznom politikom EU. Zalažemo se i za veći doprinos agencija EU u pomoći državama članicama u upravljanju migracijskim pritiscima.“, odgovoreno je na naše pitanje kakav će stav zauzeti Hrvatska u odnosu prema neregularnim migracijama.
Zalaganje za dogovor o Paktu o azilu i migracijama
Zanimao nas je i hrvatski stav o poruci mađarskog premijera Viktora Orbana koji se otvoreno zalaže za izgradnju ograda na granicama, te za to traži financijsku podršku iz EU budžeta.
„Hrvatska se prije svega zalaže za postizanje sveobuhvatnog EU dogovora o Paktu o azilu i migracijama. Kako bi EU bolje upravljala migracijama, nužno je postići suglasje oko jasnih pravila, koja uključuju registraciju i vraćanje svih osoba koje se upuštaju u nezakonita kretanja i prelaske granica, a da pritom nemaju pravo na međunarodnu zaštitu niti boravak na području EU-a. U odnosima s trećim zemljama na glavnim migracijskim pravcima, Hrvatska se zalaže za postizanje sveobuhvatnih i obostrano korisnih partnerstva, koja su posebno važna u borbi protiv nezakonitih migracija i organiziranog kriminala, ali i promicanju zakonitih putova u EU, kroz tzv. Partnerstva za talente.“, odgovoreno je na upit Euractiva iz Ureda predsjednika Vlade RH.
Na pitanje razmatra li se u ovom trenutku moguća izgradnja ograda na pojedinim punktovima tzv. balkanske rute na liniji Schengenske granice koju Hrvatska dijeli s BiH i Srbijom, odgovoreno nam je da „Hrvatska nikada nije razmatrala postavljanje fizičkih barijera niti na granicu sa Srbijom niti na granicu s Bosnom i Hercegovinom“.
„U pripremi za članstvo u Schengenu odlučili smo se za postavljanje mobilnih i stacionarnih sustava te uspostavu Nacionalnog koordinacijskog centra, regionalnih i lokalnih centara putem kojih nadziremo i imamo pregled nad cijelom vanjskom granicom. Jedna smo od najuspješnijih članica kada je riječ o korištenju i provjeri informacija u SIS-u u nadzoru granice. Svjesni važnosti i SIS-a i VIS-a za sigurnost naših granica, kontinuirano zagovaramo i radimo na nadogradnji postojećih informacijskih sustava, primjenu novih i uspostavu njihove interoperabilnosti između članica Schengena čim prije je moguće.“, pojasnili su iz Vlade RH za Euractiv.hr.