Švedska mora dokazati kako "zaslužuje" članstvo u NATO savezu, izjavila je u srijedu predsjednica Mađarske Katalin Novák, u obraćanju u kojem je pozivala parlamentarce na izglasavanje švedskog članstva
Stockholm je podnio zahtjev za priključenje NATO savezu ubrzo nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Međutim, Turska i Mađarska su otezale s odobrenjem švedskog priključenja, dok su sve ostale članice to učinile još prošle godine.
Protokol o ulasku Švedske u NATO još moraju potvrditi Turska i Mađarska
Odluku sad trebaju još potvrditi zastupnici u turskom i mađarskom parlamenata, što je posljednji korak potreban za formalno priključenja. No, kako ni Mađarska ni Turska nisu još odredile datum za glasanje, budućnost švedskog članstva još uvijek je neizvjesna.
"Mađarski parlament trebao bi glasati za ratifikaciju bez daljnjeg odgađanja", izjavio je novinarima glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg nakon sastanka s Novák u srijedu.
Novák, koja je formalno glavna zapovjednica mađarskih oružanih snaga, odbija dati jasan vremenski okvir i pritom ne pokazuje spremnost na davanje zelenog svjetla Švedskoj, osim što poziva parlamentarce da donesu odluku o tome.
"Želim pozvati [mađarske] parlamentarce da donesu brzu i mudru odluku... Ima više razloga za priključenje Švedske nego protiv", rekla je novinarima nakon sastanka u sjedištu NATO saveza.
Međutim, dodala je kako su parlamentarci "zanemareni" u odlučivanju, budući da Švedska "nije pokazala nikakav interes da uvjeri zastupnike u svoje stajalište".
"Ne znam bi li pomoglo kada bi se švedska vlada obratila mađarskoj vladi, ili kad bi se švedski političari obratili mađarskim političarima, da ih uvjere u nužnost takve odluke... Učinit ću sve što je u mojoj moći kako bi se donijela brza odluka u Mađarskoj, ali to možda neće biti dovoljno".
NATO se dosad više fokusirao na Ankaru, nego na Budimpeštu
NATO zasad nije poduzeo nikakve korake za posredovanje u tom pitanju, a briselski diplomati su u više navrata odbacili problem Mađara koji ometaju proces ratifikacije.
Zasad su se više fokusirali na Ankaru, koja je odgađala ratifikaciju švedskog članstva zbog tvrdnji kako Stockholm nije dovoljno aktivno suzbijao terorizam kurdskih aktivista i dopuštao da Švedska služi kao utočište za njih, iako ih službena Ankara smatra teroristima.
Osim toga, mađarska vlada je u rujnu optužila Stockholma za "miješanje i kritiziranje demokracije i vladavine zakona" u toj zemlji, iskoristila tu tvrdnju kako bi opravdala odgađanje parlamentarne odluke.
Novák je rekla da razumije da to još uvijek uzrokuje prijepore.
"Čujem kako mnogi ili neki [parlamentarci] tvrde kako Švedska jest ili je bila prilično glasna u osudi funkcioniranja parlamenta ili ukazivanja na nedostatak demokracije u Mađarskoj".
Stoltenberg sada apelira na Mađare
"Mađarska vlada u više je navrata poručila da neće biti posljednji saveznik NATO saveza koji će ratificirati pristupanje Švedske; Računam na Mađarsku da ispuni tu obvezu", rekao je Stoltenberg.
Novák je sa svoje strane podija rekao da će proces ratifikacije biti "suverena odluka članova mađarskog parlamenta".
Odnosi Orbana i Putina
Budimpešta je dosad često stvarala probleme NATO savezu glede podrške Ukrajini, osim kad se radi o pomoći koja nije ubojita. Mađarski premijer Viktor Orban prošlog se mjeseca sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, što je izazvalo oštre reakcije članica NATO saveza i Europske unije.
Na pitanje novinara o utjecaju tog sastanka na odnose Budimpešte sa zapadnim partnerima, Novák je rekla: "Mogu sa sigurnošću reći da ne može i ne treba biti bilo kakvih odnosa između Mađarske i Rusije koji bi potkopali našu predanost NATO savezu ili EU".
Budimpešta je od početka rata u Ukrajini bila na meti kritika zbog proširenja svojih energetskih veza s Moskvom dok je rat još u tijeku, zbog poziva na okončanje sukoba, zbog inzistiranja da Kijev osigura visoku razinu zaštite etničkih manjina u zamjenu za uspostavu zajedničkog Vijeća NATO saveza i Ukrajine, kao i zbog blokiranja isplata europske financijske pomoći Ukrajini.
Novák (46) je kao kandidatkinja Orbanove stranke Fidesz pobijedila na izborima u ožujku 2022. s više od 72 posto glasova. Od 2001. do 2012. je radila u mađarskom ministarstvu vanjskih poslova, a od 2020. do 2021. bila je ministrica za obitelj u Orbanovoj vladi.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Hungary’s president says Swedish officials must make their case for NATO accession)