Ukrajina će biti 'prednost, a ne teret' kada postane članica Europske unije, rekao je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba u razgovoru za Euractiv uoči pozitivne preporuke Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Kijevom
"Ukrajina nije teret, Ukrajina je prednost. Kad bismo bili teret, nitko ne bi ozbiljno govorio o članstvu Ukrajine u EU - ne zaboravite da smo mi nacija od 44 milijuna ljudi, mi smo vrlo veliko tržište", kaže Kuleba, karijerni diplomat koji je imao ključnu ulogu u oživljavanju kandidature Ukrajine za članstvo u EU.
"I ekonomski, izvor prosperiteta EU u njenom sadašnjem stanju je zajedničko tržište. Članstvom Ukrajine, to zajedničko tržište značajno će se proširiti, od čega će imati velike koristi".
'Ukrajinci frustrirani kao i stanovnici Zapadnog Balkana'
"Ukrajinci su godinama frustrirani zbog nemogućnoti EU da Ukrajini jasno obeća moguće članstvo. Godinama su već i stanovnici Zapadnog Balkana frustrirani" da učini to isto, kaže Kuleba.
"Bilo bi neodgovorno da EU propusti ovu povijesnu priliku i napravi korak prema proširenju, ne samo s Ukrajinom, već i sa svim ostalim uključenim zemljama", dodao je.
Čeka se odluka Europskog vijeća u prosincu
Kada je Ukrajina pokrenula svoje napore da postane dio EU u tjednima nakon početka ruske invazije u veljači 2022. godine, rijetki su u Bruxellesu očekivali da će pomalo zakržljali proces proširenja napraviti velike korake koji su otad napravljeni.
Nakon što Europska komisija uputi svoje mišljenje o tome je li Kijev zasad uspio ispuniti zadane reforme, na čelnicima EU bit će da na summitu u prosincu odluče hoće li započeti službene pregovore. No, čak i diplomati iz postojećih članica EU koji inače snažno podržavaju Kijev priznaju kako će ti pregovori biti teški.
Očekuju i tešku borbu oko predloženog rebalansa zajedničkog europskog proračuna, koja bi trebala uključiti i novih 50 milijardi eura pomoći za Kijev, između ostalog i zato što Mađarska i Slovačka šalju signale da su oko toga suzdržane.
Kuleba kaže kako se "uvijek mogu očekivati prepreke, ali smo postali prilično vješti u prevladavanju zapreka" i naglasio kako bi bilo ohrabrujuće "vidjeti da sadašnji čelnici EU to razumiju i žele iskoristiti ovu priliku".
"Ukrajinsko članstvo je u najboljem interesu Mađarske i Slovačke... Međutim, također je istina kako će na putu prema članstvu u EU razne članice pokušati iz pregovora izvući najviše što mogu [za sebe], jer rse adi o diplomatskim pregovorima", dodaje Kuleba.
Reforma EU
No, postoji jasno uvjerenje kako će Ukrajina, ako dobije zeleno svjetlo, i dalje biti tek na početku mukotrpnih reformi i procesa priključenja koji bi mogao potrajati godinama.
Članice EU smatraju kako se cijeli blok prvo mora reformirati prije no što uopće počne razmišljati o primanju većeg broja novih članica, što povećava bojazan kako bi se to moglo iskoristiti za odgodu bilo kakvog napretka u približavanju Ukrajine i drugih država.
"Sada kad je Ukrajina dovela do toga da EU izađe iz komatoznog stanja proširenja, u najboljem je interesu Unije izbjeći drugu vrstu frustracije, a to bi bile beskonačne reforme. Reforme nisu razlog za odgađanje proširenja... Ukrajina i druge zemlje kandidati uvele su puno reformi u skladu s preporukama EU. Znamo koliko je to teško, ali bit će znatno teže reformirati EU i svi to razumijemo".
'Pregovori o poljoprivredi će posebno biti teški'
U internoj noti, koju je Euractiv dobio na uvid ove godine, istaknuto je kako bi proširenje moglo imati vrlo konkretne efekte na dva najveća područja za koja se izdvajaju sredstva iz europskog proračuna - na zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) i na kohezijsku politiku.
Kuleba odbacuje te zabrinutosti, ali priznaje kako je vrlo vjerojatno da će razgovori o poljoprivredi - području u kojem je Ukrajina europska velesila - biti teški.
"Međutim, ako se i Ukrajina i EU budu vodili vizijom zajedničkog prosperiteta i sigurnosti, onda ćemo pronaći odgovore na ta pitanja i postići pravu ravnotežu".
Kuleba se u razgovoru stalno prebacivao na prvo lice množine, što može služiti kao indikator koliko snažno Ukrajina sebe već vidi kao dio europskog bloka. A kada je razgovor prešao na vojnu pomoć koju EU šalje Ukrajini, to je postalo posebno očito.
EU mora pojačati obrambenu industriju
Prema planovima koji su napravljeni ranije ove godine, EU je obećala osigurati milijun komada topničkog streljiva za slanje Ukrajini, u narednih 12 mjeseci. To bi se trebalo ostvariti prvo slanjem materijala iz postojećih zaliha država članica, a potom kroz zajedničke ugovore o nabavi i povećanjem europskih industrijskih kapaciteta.
Međutim, Bruxelles zaostaje u ispunjavanju svog obećanja, što povećava opasnost da ruske snage ostvare prevagu na bojištu, zbog velikih pošiljki streljiva koje Moskva od nedavno dobiva iz Sjeverne Koreje.
"Trebamo si postaviti pitanje - a to govorim ne kao ukrajinski ministar vanjskih poslova nego kao Europljanin - kako ćemo pobijediti u svijetu u kojem su oni koji se bore protiv nas jednostavno učinkovitiji u vojnim pitanjima? Ne sudim niti dovodim u pitanje predanost i političku volju EU da pomogne i duboko smo zahvalni na toj volji... Međutim, nešto nije u redu s načinom na koji funkcionira europska obrambena industrija".
Europskoj uniji je potrebno "snažno tržište vojne industrije, kao jedan od ključnih stupova zajedničke sigurnosne i obrambene politike... Jedini način za povećanje proizvodnje jest stvaranje tržišta koje će neometano funkcionirati, a Ukrajinu i ostale zemlje kandidate trebalo bi već smatrati integralnim dijelom tog tržišta", kazao je Kuleba.
"I to je zato što će, na žalost, sigurnosni zahtjevi ili zahtjevi vezani za obranu, u Europi nastaviti rasti, i to zbog nestabilnog svijeta u kojem živimo".
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Ukraine’s Kuleba pitches his country as ‘asset’ for the EU)