U Bruxellesu su ocijenili da su Ukrajina i Moldavija napravile značajan napredak na putu prema članstvu u Europskoj uniji, dok je kod Bosne i Hercegovine taj napredak ograničen, iako su vidljivi pomaci
Europska komisija je u srijedu preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a Bosni i Hercegovini je poručila da će to učiniti kad zemlja dostigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Komisija je, uz to, preporučila da se Gruziji odobri kandidatski status.
Iduće izvješće o napretku te četiri zemlje bit će najkasnije u ožujku 2024.
Konačna odluka o početku pregovora na summitu čelnika EU sredinom prosinca
“Danas je povijesni dan jer Komisija preporučuje Vijeću (državama članicama) otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predstavljajući godišnje izvješće o napretku zemalja aspirantica za članstvo.
"Komisija također preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada postigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”, dodala je.
Odluku o tim preporukama donijet će čelnici država članica Europske unije na svom summitu sredinom prosinca. Za to je potrebna suglasnost svih članica.
'Širom smo otvorili vrata i pozivamo BiH da kroz njih prođe, ali za to treba pokazati rezultate'
Govoreći o Bosni i Hercegovini, von der Leyen je rekla da Komisija prepoznaje neke pozitivne političke i pravne korake, poput formiranja Vijeća ministara u siječnju ove godine, te da ima napretka u borbi protiv organiziranog kriminala i pranja novca.
S druge strane, “također bilježimo sa zabrinutošću razne neustavne zakone koje su usvojili predstavnici Republike Srpske”, rekla je von der Leyen.
“Otvorili smo širom vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe. Za to je, naravno, potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore”, rekla je von der Leyen.
I Ukrajina mora ispuniti preostale uvjete
Predsjednica Komisije za Ukrajinu kaže da se odluka o početku pregovora može donijeti čim ispuni preostale uvjete koji se odnose na jaču borbu protiv korupcije, usvajanje zakona o lobiranju u skladu sa standardima EU i jačanje prava nacionalnih manjina.
Usprkos ruskom agresivnom ratu, koji prijeti samom opstanku Ukrajine, zemlja je provela preko 90 koraka koje je Komisija postavila u prošlogodišnjem izvješću, rekla je.
“Također, preporučujemo Vijeću da usvoji pregovarački okvir kada Ukrajina provede reforme koje su u tijeku, o čemu ćemo podnijeti izvješće u ožujku 2024.”, rekla je von der Leyen.
'Moldavija poduzela značajne reforme'
Iako Moldavija nije izravno suočena s ratom, konstantno se pokušava destabilizirati njena demokracija i ona također snosi posljedice rata u Ukrajini.
“Ali, poput Ukrajine, Moldavija je poduzela značajne reformske napore, primjerice u području pravosuđa, ubrzala rad u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”, kaže predsjednica Komisije, dodajući da je toj zemlji preostalo donijeti još nekoliko mjera kako bi Vijeće moglo usvojiti pregovarački okvir.
Europska komisija preporučila da se Gruziji odobri status kandidata
U pogledu Gruzije, čija proeuropski usmjerena predsjednica Salome Zurabišvili optužuje vladu za proruske stavove, Komisija ističe da podupire “istinske težnje goleme većine njezinih građana da se pridruže EU”.
“Te težnje trebale bi se više oslikavati u radu vlasti koje bi morale više surađivati s oporbom i civilnim društvom u pitanjima nacionalnog interesa”, rekla je von der Leyen.
“Komisija preporučuje da se Gruziji dodijeli status kandidata pod uvjetom da vlada poduzme važne reformske korake”, rekla je von der Leyen.
Različite reakcije u BiH
Odluka Europske komisije da odgodi donošenje preporuke o otvaranju pregovora o članstvu s BiH dok ona ne ostvari napredak u dosezanju kriterija na kojima inzistira Unija dočekana je u BiH uz različite reakcije - od optimizma zbog minimalnog napretka do razočarenja zbog blokada.
"Ništa od pomaka za sada", piše portal Klix, prenoseći riječi predsjednice Europske komisije, koja je u Bruxellesu tijekom dana kazala kako vrata za pregovore s BiH "ostaju širom otvorena", no formalna odluka o tome može se očekivati tek nakon što BiH dosegne nužni stupanj usklađenosti s kriterijima EU.
Portal Dnevnog avaza također ističe kako je Komisija spremna preporučiti pregovore nakon što se ispune uvjeti, a nova procjena postignuća može se očekivati u ožujku 2024. godine.
Banjolučke Nezavisne novine na svojoj mrežnoj stranici pak ističu kako je von der Leyen krivicu za zastoj u otvaranju pregovora adresirala na vlasti Republike Srpske, koje u Bruxellesu smatraju odgovornima zbog donošenja niza protuustavnih odluka, uključujući restriktivne zakone kojima ograničavaju slobodu govora i medija, što je izravno protivno paketu reformskih prioriteta koji su definirani još 2019.
Dodik kaže da je za zastoj BiH u eurointegracijama kriva - EU
No čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je i potaknuo usvajanje takvih zakona, ne vidi svoju odgovornost. On je na društvenoj mreži X ustvrdio kako je za zastoj zapravo kriva EU koja je "propustila svoju šansu".
"Očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da, bez obzira na sve nesigurnosti u vezi s budućnosti EU i proširenjem, krenemo s pravim poslom organiziranja i vođenja pregovora. Ali razumijem i Europsku komisiju, koja se zadnjih tjedana našla pod takvim pritiskom i udarom od onih koji su protiv dejtonske BiH i svega što mi radimo", napisao je Dodik.
Po njegovu tumačenju, zalaganje za vladavinu prava na kojem inzistira EU zapravo znači potrebu da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) i stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.
"Ako je ovo cilj Europske komisije, onda smo na istom putu. Ako nije, onda su jasne spekulacije i tako visokog tijela i potvrda lažnog zalaganja za suverenitet BiH", zaključio je Dodik, koji je ranije blokirao usvajanje dodatnih reformskih zakona u parlamentu BiH ultimativno tražeći da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci, a ne u Istočnom Sarajevu, što podržava Delegacija EU u BiH.
U SDP-u BiH ocjenjuju da je vijest iz Bruxellesa zapravo dobra jer pokazuje da 'u EU može ući samo cijela BiH'
Za zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Sašu Magazinovića odgoda preporuke za početak pregovora zapravo predstavlja znak uspjeha.
"Uspjeli smo! Dobar znak za Bosnu i Hercegovinu! Radili smo i radimo s velikom energijom da se naša zemlja pozicionira tamo gdje pripada, gdje će biti sigurna i bolja za sve naše ljude", stoji u Magazinovićevoj reakciji objavljenoj na društvenoj mreži Facebook.
Njegova je poruka kako u EU može ući samo cijela BiH pa svi na tome trebaju raditi.
U zraku i dalje visi 14 prioriteta bez ispunjavanja kojih Sarajevo ne može otvoriti pregovore s EU
BiH je zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa podnijela 2016. ali joj je odobren tek u prosincu 2022. i to zbog procjene Europske unije da je zbog ruske agresije na Ukrajinu potrebno ubrzati i ojačati proces proširenja.
Europska je komisija još 2019. definirala 14 prioriteta u provedbi reformi za BiH, no vlasti u toj zemlji sve do ove godine na tom planu nisu učinile ništa. Tek je sredinom ove godine u parlamentu usvojeno pet zakona koji se mogu smatrati dijelom tog reformskog paketa, a zbog blokada iz Republike Srpske u listopadu je ponovno došlo do zastoja u usvajanju dodatnih reformskih zakona.