U Bruxellesu traže i jačanje sustava civilne zaštite, kao i bolju usklađenost i komunikaciju nadležnih tijela za pružanje pomoću u uvjetima prirodnih katastrofa.
Europska komisija donijela je preporuke kojima nastoji povećati pripravnost EU i njenih članica na prirodne katastrofe te ojačati njihovu otpornost, priopćili su u četvrtak iz Europske komisije.
Preporuke, ističe se u priopćenju, uključuju načine za povećanje pripravnosti europskih zemalja na prirodne katastrofe poput potresa, poplava i šumskih požara.
Europska komisija donosi preporuke nakon katastrofalnog potresa u Turskoj i Siriji
"U kontekstu stalnog javljanja novih rizika, europski ciljevi otpornosti na katastrofe utvrđeni su kako bi se poboljšao kapacitet EU, njenih država članica i zemalja sudionica Mehanizma EU za civilnu zaštitu da predviđaju i nose se s učincima budućih katastrofa i hitnih situacija, ističu u Bruxellesu.
Europska komisija donosi preporuke nakon katastrofalnog potresa koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju, a koji je, prema trenutno dostupnim podacima, odnio više od 15.000 života i nanio ogromnu materijalnu štetu. Turska nije članica Unije, ali je od 1999. godine kandidat za članstvo.
No, prirodne katastrofe događaju se i u samoj EU. Hrvatsku su, primjerice, 2020. godine pogodila dva razorna potresa – zagrebački i petrinjski, čije posljedice još nisu sanirane. Također, i u Hrvatskoj i u drugim članicama EU često se događaju poplave, kao i požari.
Utvrdili pet ključnih ciljeva
U Europskoj su komisiji stoga u novim preporukama utvrdili pet ciljeva na kojima EU i članice trebaju zajednički raditi.
Prvi cilj se odnosi na predviđanje, odnosno na poboljšanje procjene i planiranja rizika od katastrofa. U Bruxellesu pritom navode kako je važno utvrditi slabe točke u ključnim sektorima i moći predvidjeti opasnosti i prijetnje.
Drugi cilj odnosi se na pripremu, kako u Bruxellesu nazivaju potrebu povećanja informiranosti i pripravnosti stanovništva u pogledu rizika. U tom dijelu traži se povećanje informiranosti i pripravnosti stanovništva, što bi trebalo pomoći u ublažavanju posljedica katastrofa.
Treći je cilj uzbuna, odnosno poboljšanje ranoga upozoravanja. Time se, ističu u Europskoj komisiji, osigurava da poruke upozorenja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na vrijeme dopru do ljudi.
U Europskoj komisiji žele ojačati i odgovor na prirodne katastrofe, odnosno kapacitet za odgovor na njih kroz Mehanizam EU za civilnu zaštitu. Time će se još bolje pomagati u uklanjanju ključnih nedostataka i u sprečavanju pogoršanja stanja u slučajevima u kojima je zemlja koja se suočava s prirodnim katastrofama preopterećena, stoji u objašnjenju četvrtog cilja.
Peti je cilj sigurnost, odnosno osiguravanje kvalitetnog sustava civilne zaštite. Ti sustavi, napominju u Europskoj komisiji, moraju ostati operativni tijekom i nakon prirodne katastrofe, kada su i najpotrebniji. Stoga u Bruxellesu traže ažuriranje planova i postupaka za osiguranje kontinuiteta poslovanja i međusektorsku komunikaciju i koordinaciju.
"Kako bi pokrenula provedbu tih ciljeva, Europska komisija pokreće pet vodećih inicijativa, po jednu za svaki cilj. Na primjer, jedna od tih inicijativa bit će pokretanje programa PreparEU, paneuropskog programa za informiranje u svrhu otpornosti na katastrofe, usmjerenog na europske građane", zaključuje se u priopćenju Europske komisije.