Politika

PRIJETNJA EUROPSKIM DEMOKRACIJAMA: Francuski izvještaj navodi Rusiju, Kinu, Tursku i Iran kao glavne izvore uplitanja

Autor Euractiv/Davide Basso

Francusko parlamentarno izaslanstvo za obavještajnu djelatnost DPR identificiralo je Rusiju, Kinu, Tursku i Iran kao predvodnika vanjskog uplitanja u Francusku i Europu

Izvor: Pixabay

Po njihovom izvještaju, Moskva je zasad još uvijek na prvom mjestu, no očekuje se da bi je Peking mogao prestići jer navodno ima "250.000 agenata na terenu".

U godišnjem izvješću DPR-a analizira se trenutačna situacija u pogledu obavještajnih službi i vanjskog uplitanja, te se predlažu neke mjere za suzbijanje prijetnji, koje uključuju uvođenje obvezujućih pravila, kampanje za podizanje svijesti o tom problemu, kao i sankcija na razini EU.

'Visoka prijetnja od inozemnog uplitanja'

"Prijetnja od inozemnog uplitanja je u napetom međunarodnom kontekstu visoka," stoji u DPR-ovom izvješću objavljenom u četvrtak.

DPR je tijelo odgovorno za nadzor francuskih obavještajnih službi i u njemu sjedi manji broj zastupnika iz svih parlamentarnih stranaka. Budući da je rad DPR-a uglavnom označen kao državna tajna, brojni dijelovi izvješća objavljenog za javnost su cenzurirani.

'Cyber prostor postao arena za sukobe među državama'

Međutim, jedna stvar je jasna: visoka razina prijetnje od stranog uplitanja povezana je s "radikalnom promjenom geopolitičkog konteksta" i "digitalnom i tehnološkom revolucijom".

U izvješću se objašnjava kako je to učinilo cyber prostor "poželjnom arenom za sukobe" između država i proširilo njihove kapacitete za utjecaj, uplitanje i špijunažu.

'Rusija jedina država koja je kao službenu doktrinu usvojila manipuliranje informacijama'

Prema DPR-u, države čije aktivnosti izazivaju najveću zabrinutost su Rusija, Kina, Turska i Iran.

Objašnjava se da je Rusija jedina država koja je kao službenu doktrinu postavila manipuliranje informacijama, s ciljem "slabljenja Zapada". To se vidjelo po uplitanju u izbore, posebno kod američkih predsjedničkih izbora 2016., i francuskih predsjedničkih izbora 2017, kroz aferu Macron Leaks.

'Kina ima 250.000 agenata'

U izvješću se također ističe i poseban slučaj Kine i iznimna veličina kineske inozemne obavještajne službe, koja broji 250.000 agenata.

Štoviše, kinesko zakonodavstvo "čini svakog Kineza potencijalnim špijunom, a za opstrukciju obavještajnog rada propisane su sankcije".

Kineska dijaspora važna je karika u kineskoj strategiji uplitanja u strane države. Strategija, nazvana Ujedinjena fronta, koristi mrežu institucija pod izravnom kontrolom Kineske komunističke partije i kontroliranjem medija na kineskom jeziku u mnogim stranim zemljama.

U izvješću se objašnjava da posebnost Kine leži i u ekonomskom i akademskom uplitanju i špijunaži. To se događa u obliku ulaganja u strateške sektore - energetiku, promet, poduzeća s dvojnom namjenom, disruptivne tehnologije, kao i financiranje sveučilišta diljem Europe.

Taj problem postoji i kod francuskih savezničkih zemalja: izaslanstvo je zabrinuto zbog činjenice da su kompanije svih veličina i francuski startupovi prisiljeni okretati se inozemnom financiranju.

"Procjenjuje se da velike američke grupacije preuzimaju oko 80 posto francuskih startupova", navodi se u izvješću.

Stoga se zaključuje kako je "ruska prijetnja značajno najveća," ali u srednjoročnom razdoblju, "za približno deset godina, kineska prijetnja - koja je globalna i sustavna - nesumnjivo će biti najveća."

Nema više 'naivnosti'

"Prva ranjiva točka je naivnost, koja proizlazi iz nedostatka osviještenosti o opasnosti. To se odnosi na one koji odlučuju o javnom sektoru (izabrane predstavnike i više državne službenike), kao i na kompanije i akademske krugove".

Stoga se poziva na uvođenje sustavnih kampanja podizanja osviještenosti usmjerenih na nacionalne i lokalne političke predstavnike, kompanije i akademsku zajednicu.

"Te strane sile također iskorištavaju naivnost i poricanje koji su dugo prevladavali u Europi", nastavlja DPR, prema kojem je "povratak rata na naš kontinent doveo do kolektivnog shvaćanja da postoji potreba za zaštitom našeg suvereniteta".

Protumjere

Stoga autori izvješća smatraju kako je potrebno obraniti se od takvog uplitanja i "razviti protuobavještajne alate koji bi bili kompatibilni s poštivanjem naših demokratskih vrijednosti".

Članovi DPR-a u svojim preporukama preporučuju da se uvede "obveza registracije subjekata koji utječu na francuski javni život u ime stranih vlasti i da podliježu nizu etičkih obveza", po uzoru na američki zakon o registraciji stranih agenata FARA.

"Uvođenje takvog ad hoc sustava u Francuskoj također bi moglo poslužiti kao podloga za stvaranje europske varijante takvog zakona", nada se DPR.

'Europski odgovor'

Oslanjajući se djelomično na zaključke Odbora Europskog parlamenta za strano uplitanje, DPR poziva i na "odgovarajući europski odgovor" kako bi se suzbili strani akteri na razini cijele EU.

Prvo, izaslanstvo želi "uvođenje obvezujućih pravnih instrumenata uz koje bi išao i sustav sankcija... kako bi se zaustavila nekažnjivost” za kampanje kojima su cilj destabilizacija i širenje dezinformacija iz inozemstva.

Primjerice, kodeks dobre prakse Europske unije za borbu protiv dezinformacija na internetu trebao bi biti obvezujući za sve.

Općenito, zastupnici pozivaju na poboljšanja "europskog mehanizma kibernetičke sigurnosti, pri čemu bi ljudski i financijski resursi bili prilagođeni izazovima i jamčili da sigurnost strateške infrastrukture ne ovisi o stranim tehnologijama". Također predlažu ideju "međunarodnog sporazuma o kibernetičkoj sigurnosti" kojeg bi mogla promicati EU.

Naposljetku, preporučuje se i definiranje "strateškog partnerstva između različitih aktera i struktura EU i država članica" kako bi se osigurala učinkovita koordinacija među saveznicima.

Problem s civilnim udrugama

Iako Europska komisija poziva na zakonodavni i regulatorni paket za "zaštitu europske demokracije", kako bi se uveli standardi transparentnosti i odgovornosti za predstavnike koji zastupaju strane interese, organizacije civilnog društva kritizirale su ovu inicijativu.

Stoga je više nego ikada "potrebna javna rasprava o demokratskom odgovoru na uplitanja iz inozemstva", zaključuje se u izvješću, u kojem se francuska vlada poziva na uvođenje zakona za borbu protiv tog fenomena, dok se i dalje čeka na europsku reakciju.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: End ‘denial’ on foreign interference, French report says)