Politika

BURNA REAKCIJA CRNE GORE NA DODIKOVU 'VELIKU SRBIJU': 'Crna Gora je neovisna država, članica NATO-a i vidi se u EU'

Autor Adriano Milovan

U Ministarstvu vanjskih poslova u Podgorici odbacuju 'retrogradne ideje i nacionalističku retoriku' te pozivaju Dodika da se ponaša 'u duhu prijateljskih odnosa kakve imaju Crna Gora i BiH'

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović
Izvor: AA/ABACA / Abaca Press / Profimedia

Nakon što se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u razgovoru za beogradski Sputnjik založio za stvaranje "Velike Srbije“, u kojoj vidi Srbiju s Kosovom, zatim Republiku Srpsku i Crnu Goru, reagiralo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova.

U priopćenju koje je objavljeno u subotu navečer, Ministarstvo vanjskih poslova iz Podgorice podsjeća Dodika da je "Crna Gora neovisna i međunarodno priznata država, članica NATO-a, okrenuta europskoj budućnosti, a ne retrogradnim idejama, koje žive zahvaljujući nacionalističkoj retorici i stremljenjima pojedinih političara iz regije".

'Jedina unija u kojoj se Dodik može naći s Crnom Gorom je europska'

"Nije prvi puta da budućnost Crne Gore bude predmet neprimjerenih i nedopustivih komentara u svrhe lokalnih političkih prilika u regiji i/ili u cilju namjernog podrivanja dobrosusjedskih odnosa, europske perspektive i sigurnosti regije. Stoga pozivamo gospodina Dodika da se uzdrži od ekspanzionističke i nacionalističke retorike i ponaša politički i državnički odgovorno, u duhu prijateljskih odnosa kakve njeguju Crna Gora i Bosna i Hercegovina. U krajnjem, jedina unija u kojoj se gospodin Dodik može naći s Crnom Gorom u budućnosti je europska, iako u njegovom slučaju, zahvaljujući ovakvim nazadnim politikama, to izgleda kao teško dostižna budućnost“, navodi se u priopćenju crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.

U Podgorici zaključuju kako je od "krucijalne važnosti da se naša regija konačno oslobodi retrogradne političke zaostavštine iz mračnih 90-ih godina prošlog stoljeća, koju i dalje zagovara i predstavlja gospodin Dodik“.

Dodik bi u istoj državi želio vidjeti Srbiju, Crnu Goru i Repuibliku Srpsku

Podsjetimo, čelnik Srba u BiH je u razgovoru za Sputnjik ocijenio da se Srbi na Balkanu trebaju ujediniti političkim putem. U novoj srpskoj državi on želi vidjeti Srbiju, uključujući i Kosovo, zatim Crnu Goru i Republiku Srpsku, koja je dio BiH.

Dodik se u razgovoru za Sputnjik obrušio na Zapad, za kojeg tvrdi da radi protiv srpskih interesa. U aktualnoj situaciji u svijetu vidi priliku za uspostavu "novog svjetskog poretka“, koji bi Srbima u budućnosti omogućio ujedinjenje u jednu državu.

Već godinama prijeti odvajanjem Republike Srpske od BiH

Prema Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, Republika Srpska je entitet u okviru države BiH i nema pravo na odcjepljenje. Isto vrijedi i za drugi bosanskohercegovački entitet - Federaciju BiH, odnosno bošnjačko-hrvatsku federaciju. Dodik već godinama prijeti da će u Republici Srpskoj raspisati referendum o odcjepljenju od BiH.

Predsjednik Republike Srpske u studenom putuje u Moskvu, gdje bi se, kako se najavljuje, trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Dodik je nedavno predložio da BiH zatraži ulazak u BRICS.

Ne želi u NATO, a protivi se i sankcijama Rusiji

BiH je krajem prošle godine dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. U Sarajevu se nadaju da će do kraja ove godine otvoriti pregovore o ulasku u EU.

No, Delegacija EU u BiH u više je navrata optužila političare iz Republike Srpske za opstrukciju procesa približavanja BiH EU, iako Republika Srpska službeno podržava pristupanje BiH Uniji.

Osim nadležnosti središnjih državnih vlasti, za koje u Banjoj Luci tvrde da su u praksi znatno veće od onih koje propisuje Dayton, jedan od kamena spoticanja u odnosima između Federacije BiH i Republike Srpske je i pitanje članstva BiH u NATO-u. Dok se, naime, bošnjački i hrvatski političari u BiH zalažu za pristupanje BiH NATO-u, srpski političari u toj zemlji žele da BiH ostane neutralna i slijedi vanjsku politiku susjedne Srbije.

Među spornim pitanjima je i odnos službenog Sarajeva prema Rusiji. Bošnjački i hrvatski političari podupiru uvođenje sankcija Rusiji, dok se srpski političari tome protive.