Ako je suditi po izjavama izraelske vojske i Hamasa, čini se da je krenula izraelska kopnena invazija na Gazu
Tjednima najavljivana izraelska kopnena invazija na Pojas Gaze čini se da je krenula.
Naime, glasnogovornik izraelske vojske Daniel Hagari kazao je u subotu ujutro da je izraelska vojska, koja je u Pojas Gaze krenula u petak navečer, "i dalje na terenu“.
'Izraelske snage su na terenu i nastavljaju s ratnim operacijama'
Hagari medijima nije otkrio nikakve pojedinosti.
"Snage su i dalje na terenu i nastavljaju s ratnim operacijama“, kazao je Hagari novinarima, a prenio je Reuters.
Snažno bombardiranje Gaze
Izrael je u petak počeo sa snažnim zračnim napadom na Gazu, po mnogima i najtežim do sada. Palestinska je enklava u potpunosti odsječena od svijeta, nema struje, ali ni interneta, izvijestile su svjetske agencije.
U petak se, međutim, nije znalo jesu li u akciju krenule i izraelske kopnene snage. Sada je, ako je suditi po oskudnim dostupnim informacijama, izgledno da jesu.
Izrael će dopustiti kamionima s humanitarnom pomoći ulazak u Pojas Gaze
Hagari je u subotu kazao i kako će Izrael dopustiti kamionima koji prevoze hranu, vodu i lijekove da uđu u Gazu.
To implicira, tvrde svjetski mediji, da bi izraelski napadi na Pojas Gaze bar nakratko mogli stati, ako ne u samom gradu Gazi, onda barem na jugu Pojasa Gaze, u blizini graničnog prijelaza Rafaha, jedinog prijelaza Pojasa Gaze prema Egiptu i jedinog kojem s druge strane granice nije Izrael.
Kritična humanitarna situacija
Svjetske organizacije humanitarnu situaciju u Gazi ocjenjuju kritičnom. Pojas Gaze u potpunoj je blokadi, nedostaje mu struje, vode, goriva, hrane i lijekova.
Izrael je nedavno zatražio od stanovnika Pojasa Gaze sjeverno od potoka Wadi Gaza, koja enklavu dijeli na sjeverni i južni dio, da napuste svoje domove i sklone se u južni dio Pojasa Gaze, u pustinju. To se odnosilo i na stanovnike samoga grada Gaze koji je u sjevernom dijelu enklave.
Velik broj ljudi - po nekim procjenama i milijun - poslušao je izraelski ultimatum, no puno ih je i ostalo, posebno u samom gradu Gazi. Osim toga, mediji su proteklih dana javljali da se dio stanovnika Gaze koji se prethodnih dana sklonio na jug enklave počeo vraćati na sjever, nadajući se kako do izraelske invazije ipak neće doći, posebno nakon što su svjetski mediji objavili da je američki predsjednik Joe Biden uspio uvjeriti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da odgodi invaziju.
I Hamas potvrdio da se vode borbe na terenu
Iz Hamasa, koji od 2007. godine vlada Pojasom Gaze, u subotu su potvrdili da vode borbe s izraelskim kopnenim snagama.
Prema njihovim informacijama, koje je objavio Reuters, borbe se vode oko grada Beit Hanoun na sjeveroistoku Pojasa Gaze, te u središnjem dijelu enklave, oko izbjegličkog kampa Al-Bureij.
Izraelci kažu da napadaju mrežu Hamasovih tunela
Izraelska vojska kaže da u sjevernom dijelu Pojasa Gaze napada vojne ciljeve.
U fokusu joj je navodno mreža tunela koje je ranijih godina iskopao Hamas i koje je koristio za napade na Izrael.
Nepoznata sudbina talaca
Hamas je 7. listopada iznenada napao Izrael. Njegovi su militanti tog dana rano ujutro prodrli na izraelski teritorij, zauzeli nekoliko gradova i kibuca na jugu zemlje i izvršili stravične pokolje nad izraelskim građanima.
U napadu Hamasa na jug Izraela ubijeno je više od 1400 Izraelaca, što je, tvrde u Jeruzalemu, najviše još od Drugog svjetskgo rata i Holokausta. Velik je i broj ranjenih.
Hamas i ostale ekstremističke skupine iz Gaze, među kojima je i Palestinski islamski džihad, otele su preko 200 talaca, među kojima je i velik broj stranaca, i odvele ih u Pojas Gaze. Njihova je sudbina i dalje nepoznata.
Velike civilne žrtve u Pojasu Gaze
Izrael je na napad Hamasa uzvratio snažnim bombardiranjem Gaze koje traje već tri tjedna. Nakon što su izraelske snage otjerale Hamasove militante s izraelskog teritorija i ponovno uspostavile nadzor nad granicom s Pojasom Gaze, Izrael se počeo pripremati za kopnenu invaziju na tu palestinsku enklavu.
U izraelskim je bombardiranjima Gaze, prema palestinskim podacima, život dosad izgubilo više od 7300 stanovnika te enklave. Izraelski zračni udari na Gazu s velikim brojem civilnih žrtava izazvali su val prosvjeda diljem svijeta, dok Iran i ostale muslimanske države sve češće govore o "izraelskom genocidu nad Palestincima“
U Izraelu, pak, odgovaraju da Hamas ima zapovjedne centre i skladišta oružja i municije u civilnim objektima na području Pojasa Gaze. Podjsećaju i da Hamas iz Pojasa Gaze nastavlja bombardirati izraelske gradove.
Utjecaj Irana u Pojasu Gaze
Izrael se iz Pojasa Gaze, kojeg je držao pod okupacijom od 1967., povukao 2005. godine. Po sporazumima iz Osla iz 1993. i 1995. godine, Pojas Gaze dio je Palestinske samouprave. No, od Zapadne obale, gdje je smještena većina palestinskog stanovništva, dijeli ga izraelski teritorij.
Inače, dok je na Zapadnoj obali na vlasti znatno umjereniji Fatah, u Gazi od 2007. vlada ekstremistički Hamas, koji ne Izraelu ne priznaje pravo na postojanje. Hamas podržava Iran, koji također ne priznaje Izrael.
U blokadi na malom prostoru 2,4 milijuna Palestinaca
Pojas Gaze jedno je od najgušće naseljenih područja u svijetu. Na samo 365 četvornih kilometara, u toj maloj regiji, dugoj 40-ak kilometara, ali širokoj samo šest do 12 kilometara, živi gotovo 2,4 milijuna ljudi.
Na sjeveru i istoku Pojasa Gaze je Izrael, a enklava na jugu ima kratku, 11 kilometara dugu granicu s Egiptom. Na zapadu Pojasa Gaze je Sredozemno more, no Gaza je blokirana i s te strane jer morski pojas nadzire Izrael.
Izrael je još ranijih godina zatvorio većinu graničnih prijelaza prema Gazi. I Egipat granicu s Pojasom Gaze uglavnom drži zatvorenu, a granični prijelaz Rafah otvara samo povremeno.
Egipat ne želi izbjeglice iz Gaze
Iako se nalazi pod pritiskom međunarodne zajednice da otvori granicu s Gazom i primi izbjeglice iz te enklave, egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi tome se protivi.
U Kairu, naime, strahuju da bi na Sinaj, koji ima 600.000 stanovnika, mogli doći milijuni palestinskih izbjeglica, među kojima je i velik broj radikalnih islamista koje Egipat ne želi na svom području.
Ni druge arapske zemlje dosad nisu pokazale volju za primanjem palestinskih izbjeglica iz Gaze. Tvrde da Palestinci moraju ostati na tom prostoru i izboriti se za opstanak na svojoj zemlji.
Strah od 'šijitskog polumjeseca'
Rat Izraela i Hamasa u svijetu je već ocijenjen kao velika prijetnja miru ne samo na Bliskom istoku, nego i znatno šire.
Nakon što je Izrael uzvratio na napade Hamasa masovnim bombardiranjem Gaze, Hezbollah, šijitska militantna skupina iz Libanona, koja je također pod utjecajem Irana, počela je bombardirati sjever Izraela. Sukobi povremeno izbijaju i između izraelskih i sirijskih snaga.
Svijet strahuje da bi izraelska kopnena invazija na Gazu u rat mogla uvući i Iran. U tom slučaju, sukob bi dobio znatno šire konotacije, budući da vlasti u Teheranu nadziru "šijitski polumjesec“, pojas zemalja koji obuhvaća Iran, Irak, Siriju i Libanon, a u kojem su šijiti ili većinsko stanovništvo (Iran i Irak), ili vladajuća elita (Sirija), ili važna karika u vlasti (Libanon).
Ulazak Irana u rat otvorio bi Pandorinu kutiju
Brojni su stručnjaci već upozorili da bi izravno uključenje Irana u rat dovelo do poremećaja u opskrbi naftom i plinom na svjetskom tržištu te do njihova velikog rasta cijena.
Također, upozorili su da se ne zna kakvim sve oružjem raspolaže Iran, budući da ta zemlja ima i nuklearni program i nalazi se, prema tvrdnjama dijela stručnjaka, na korak do samostalne proizvodnje nuklearne bombe.
Drugim riječima, izravan ulazak Irana u rat otvorio bi Pandorinu kutiju, budući da je teško reći do čega bi sve moglo doći.
Dolijevanje ulja na vatru u ionako zategnutim međunarodnim odnosima
Na kraju, eventualni ulazak Irana u rat dodatno bi opteretio ionako zategnute međunarodne odnose.
Iran razvija snažno partnerstvo s Rusijom i Kinom. Glavnog neprijatelja, osim u Izraelu i SAD-u, vidi u Saudijskoj Arabiji, zemlji s kojom se bori za prevlast na Bliskom istoku i od koje ga dijele vjerske razlike. Naime, Saudijska je Arabija kolijevka sunitskog islama, dok je Iran domovina šijitskog islama.
S druge strane, Izrael ima jake odnose sa SAD-om i Europom.