Čak osam država članica EU zahtijeva radikalniju reformu europskog sustava azila i strože mjere za "neregularnu migraciju" uoči ovotjednog summita u Bruxellesu, koji će uglavnom biti posvećen pitanju migracija.
Zahtjevi su navedeni u pismu namijenjenom čelnicima Europske komisije i Europskog vijeća, Ursuli von der Leyen i Charlesu Michelu, kojeg potpisuju vlade Danske, Litve, Latvije, Estonije, Slovačke, Grčke, Malte i Austrije.
Slične prijedloge spomenula je Von der Leyen u pismu poslanom članicama EU 26. siječnja, u kojem je naglasak bio na borbi protiv krijumčara ljudima kroz pojačano vraćanje migranata, sporazume s trećim državama, i ubrzanje pregovora o novom Sporazumu EU o migracijama i azilu (EU Pact on Migration and Asylum)
U pismu tih osam članica EU, koje je na uvid dobio Euractiv, kaže se kako je sad vrijeme "da se napravi harmonizirani okvir na razini EU za upravljanje svim relevantnim migracijskim rutama." Također se poziva i na stroži i učinkovitiji nadzor granica, uz "jače mjere" za repatrijaciju migranata i sporazume s trećim zemljama.
To što države trenutno migrante u većoj mjeri ne vraćaju nazad služi kao "faktor privlačenja" koji potiče daljnju neregularnu migraciju, kažu vlade potpisnice pisma.
Nagli porast migranata
Migracija se ponovno našla na vrhu tema o kojima raspravlja EU, nakon što je uočen nagli porast migranata koji prelaze granice EU. Kao što je već izvijestio Euractiv, prema posljednjim podacima Frontexa, agencije EU za zaštitu vanjskih granica, u 2022. godini detektirano je oko 330.000 neregularnih prelazaka vanjske granice, "što predstavlja porast od 64 posto u odnosu na prethodnu godinu."
Razgovor na temu treba li europskim fondovima financirati izgradnju ograde na granicama EU - i kako bi se to točno napravilo - opet je postalo tekuće pitanje za kojeg se očekuje da će izazvati prijepore na predstojećem okupljanju čelnika EU, i to ponajprije zato što je Europska komisija već izrazila protivljenje takvim prijedlozima.
U isto vrijeme, neke države EU, poput Austrije i Nizozemske, kao i konzervativni klubovi zastupnika u Europskom parlamentu, čvrsto se za to zauzimaju.
"Želimo pomoći Bugarskoj da učinkovitije štiti vlastitu granicu. Bugarska ne može sama svojim snagama upravljati pojačanim nadzorom granice," rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer prilikom službenog posjeta Bugarskoj u siječnju. Prema njemu, Bugarska bi trebala primiti barem 2 milijarde eura pomoći kako bi, između ostalog, postavila ogradu na granici s Turskom.
Jesu li ograde tabu tema?
Nizozemski premijer Mark Rutte upozorio je krajem siječnja da Schengenski prostor EU u kojem nema graničnih kontrola "ne može opstati" ako se EU ne vrati nazad na provedbu Dublinskih pravila, koja određuju koja zemlja EU je odgovorna za obradu zahtjeva za azil.
Povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johansson rekla je da želi iznaći "pragmatično" rješenje za ograde na granicama, koje je Nehammer prošli tjedan opisao kao "korak u pravom smjeru."
Predsjednik Europske pučke stranke (EPP) Manfred Weber u utorak je komentirao na Twitteru da "ograde, osim u iznimnim slučajevima, za nas nisu tabu tema. Moramo ponovno uspostaviti red na vanjskim granicama Europe. Kao što smo vidjeli u Španjolskoj, Grčkoj i Bugarskoj, tehničke mjere uz [policijsku] provedbu zakona mogu biti nužni."
(Originalan članak pročitajte ovdje: Eight EU states demand tougher migration curbs ahead of summit)