Očekuje se da će čelnici EU zatražiti u četvrtak 'humanitarnu stanku' borbi između Izraela i Hamasa, iako je Unija i dalje podijeljena oko točne formulacije i teksta dokumenta
Nakon višednevnih pregovora, u najnovijem nacrtu priopćenja sa summita očekuje se da čelnici EU pozovu na "kontinuiran, brz, siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći" kako bi onda došla do onih kojima je potrebna "putem svih potrebnih mjera, uključujući humanitarnu stanku".
Formulacija bi se još uvijek mogla izmijeniti kada se čelnici sastanu u Bruxellesu u četvrtak, a nejasno je hiće li se u konačnici tražiti "humanitarna stanka" ili "stanke" u množini. Međutim, neće se ići korak dalje, kao što su išli Ujedinjeni narodi u pozivu na "primirje".
Manje jedinstva u EU oko poziva da Izrael prestane bombardirati Gazu
Iako je u proteklih nekoliko tjedana bilo snažnih osuda napada Hamasa na Izrael, bilo je manje jedinstva oko poziva na prestanak izraelskog bombardiranja Gaze.
Ministri vanjskih poslova EU su u ponedjeljak podržali poziv na "humanitarnu stanku", iako su neke zemlje članice oko toga bile suzdržane. Ipak, to su podržale Francuska, Španjolska, Nizozemska, Irska, Slovenija i Luksemburg.
Premijer Španjolske Pedro Sanchez pozvao je u srijedu na vrlo izravan način na "zaustavljanje [borbi] i humanitarno primirje", kako bi se omogućilo "hitno dovođenje humanitarne pomoći u Gazu na način koji bi bio sustavan, trajan i razmjeran izvanrednim potrebama palestinskog naroda".
S druge strane, suzdržane članice smatraju da bi pozivi na zaustavljanje borbi mogli biti u suprotnosti s podržavanjem prava Izraela na samoobranu.
Traži se formula
"Moramo pronaći formulu koja će biti kompromis između onih koji se zalažu za humanitarno primirje, što znači zaustavljanje borbenih aktivnosti, i onih drugih koji misle kako Izrael još uvijek ima pravo braniti se od napada i da je stoga prerano govoriti o primirju", rekao je za Euractiv jedan diplomat EU koji je želio ostati anoniman.
Druga skupina zemalja na čelu s Njemačkom, koja uključuje i Austriju i Češku, oprezna je glede zazivanja potpune obustave borbi koja bi mogla vezati ruke Izraelu i želi da se formulacija promijeni u "humanitarne prozore" ili "stanke" u množini.
"Ako pozovemo na primirje i Hamas nastavi lansirati rakete, onda nećemo moći poručiti Izraelu da se ne može braniti", što znači da su Europljani zapleteni u moralnu dilemu, izjavio je drugi neimenovani diplomat EU.
Na taj način, Izraelci bi u odgovoru na napad automatski prekinuli primirje, a onda bi ga prekršili i sami Europljani u podržavanju prava Izraela na samoobranu.
Kopnena invazija
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu priopćio je u srijedu navečer kako priprema kopnenu invaziju u pojasa Gaze, što bi moglo otežati ostvarenje "stanke" u borbama.
Osim prijepora oko zajedničkog stajališta EU o zaustavljanju borbi, neki diplomati EU počeli su upozoravati kako natezanje oko formulacije teksta dok svakim danom raste broj poginulih šteti kredibilitetu EU kao vanjskopolitičkog aktera. Ova rasprava i dolazi u trenutku kada EU pokušava nadvladati zbrku u svojim prvim reakcijama na sukob.
Za razliku od odgovora EU rat u Ukrajini, oko Izraela i Hamasa ima puno manje jedinstva, pri čemu su države tradicionalno podijeljene na neke više propalestinske, poput Irske i Španjolske, te nepokolebljivih pristaša Izraela, u koje spadaju Njemačka i Austrija.
"Ne bismo trebali pretpostavljati da će biti ujednačene percepcije o ovom pitanju: svi imamo različite povijesti i odnose s tom regijom, tako da imamo različite percepcije, kulture, reakcije... Međutim, to ne znači da mi [kao zemlje članice] ne možemo djelovati zajednički i imati korisnu ulogu", dodaju izbori iz diplomatskih krugova.
Nestabilnost na Bliskom istoku 'ruši' i diplomatske sastanke u New Yorku i Bruxellesu
Također ostaje za vidjeti kakav će utjecaj na terenu imati poziv čelnika EU, nakon godina europske nezainteresiranosti za tu regiju i složenih odnosa koji su smanjili glas i utjecaj Europe u regiji.
Prije nedavne eskalacije, do koje je došlo 30 godina nakon potpisivanja mirovnog sporazuma 1993. godine u Oslu, koji je bio zamišljen kao privremena mjera za izgradnju povjerenja i stvaranje prostora za trajni mirovni sporazum, situacija je zamrznuta i pretvorena u sustav kojemu je jedina funkcija obuzdavanje sukoba kojemu nigdje na vidiku nema kraja.
Neku nadu dalo je gotovo 50 predstavnika Europe i Bliskog istoka koji su se okupili na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu u New Yorku kako bi predstavili novu inicijativu pod nazivom "Mirovni dan", pod pokroviteljstvom EU, čiji je cilj oživjeti paralizirani mirovni proces između Izraela i Palestine.
Međutim, već sljedeći sastanak, prvotno planiran da se održi u studenom u Belgiji, odgođen je zbog nestabilne situacije u regiji.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU member states divided over calls for ‘humanitarian pause’ in Gaza)