Iako još ne znamo datume izbora u 'superizbornoj' 2024. godini, retorika na političkoj sceni već sada je jako užarena, a glavna pitanja, poput migrantske krize i zaštite granica, tek dolaze na dnevni red
Iako još ne znamo kada točno izlazimo na birališta, predizborna kampanja ne samo da je počela, nego je u punom jeku i intenzivira se iz dana u dan.
Pokazuju to i događaji koji su se u utorak dogodili u Saboru, a u kojima nije manjkalo međusobnih uvreda.
Oporbenjake nazvao 'lupetalima'
Naime, dok je premijer Andrej Plenković saborskim zastupnicima predstavljao Godišnje izvješće o radu Vlade, oporbeni su zastupnici počeli lupati po klupama, pa se jedva išta iz njegova izlaganja moglo čuti. Oporbene je zastupnike iz takta izbacilo uskraćivanje davanja riječi pojedinim zastupnicima kako bi šef Vlade mogao održati svoje izlaganje, što su u oporbenim klupama ocijenili kao kršenje Poslovnika.
Vidno iznerviran, premijer je održao svoje jednosatno izlaganje, iako ga je, zbog lupanja po klupama, malo tko mogao čuti. Oporbu je optužio za "primitivizam“, a oporbene zastupnike nazvao "lupetalima“.
'Sjeverna Koreja u Hrvatskom saboru'
Drugi čin saborske predstave uslijedio je nakon što je Plenković završio izlaganje, a oporba prestala "lupetati“. Zastupnici HDZ-a ustali su iz klupa i petominutnim frenetičnim pljeskom "pozdravili“ šefa stranke i Vlade i uspjehe koje je u svom izlaganju navodio.
Ta je scena mnoge u oporbi podsjetila na izlaganja "voljenih vođa“ u diktatorskim režimima pa su pojedini oporbenjaci ustvrdili kako smo dobili "Sjevernu Koreju u Hrvatskom saboru“.
Sukob nastavljen na društvenim mrežama
Naravno, rat vladajućih i oporbe istog je dana nastavljen na društvenim mrežama. Članovi i simpatizeri HDZ-a hvalili su Plenkovića i njegovu Vladu, ističući kako oporba građanima "ne nudi ništa“.
Oporbenjaci i njihovi simpatizeri su, pak, tvrdili da Plenković i HDZ "dijele Hrvatsku“, ljudima "nude iluzije" i grade kult ličnosti.
'Oporba pokazala kaos, anarhiju i očaj'
Sukob je nastavljen i u srijedu. U uvodnom govoru na sjednici Vlade, Plenković je ocijenio da je oporba lupanjem po klupama "pokazala da želi kaos i anarhiju“ te je poručio da je "pokazala očaj“.
"Naglasit ću da je riječ o manje od dvadesetak zastupnika, lončara, lupetala, koji su metode koje je Možemo primjenjivao u Gradskoj skupštini sada primijenili u Saboru. Poslali su poruku očaja", kazao je Plenković.
U Saboru tvrde da su zastupnici počinili štetu
U Saboru su, pak, pregledali oporbene klupe i zaključili da su zastupnici lupanjem po njima počinili materijalnu štetu.
"Pregledom saborskih klupa ustanovljena je razvidna šteta u vidu ogrebotina, manjih i većih udubljenja", proučili su iz Sabora.
Oporbeni su zastupnici, naime, po klupama lupali pločicama kojima se tijekom sjednice traži riječ.
Štoviše, iz Sabora su odmah otkrili i na čijim je mjestima u sabornici utvrđena šteta. Zanimljivo je je riječ o mjestima 16 zastupnika koji spadaju ili u čelnike oporbenih stranaka ili u njihove istaknutije članove.
Ipak, iz Sabora su naknadno pojasnili da to ne znači da su oni osobno lupali po klupama, već samo to da su oštećenja na njihovim mjestima.
U Mostu kažu da su i saborske klupe vladajućih oštećene
Iz Mosta, jedne od oporbenih stranaka, u srijedu su kazali da su i oni proveli svoju "inspekciju“ saborskih klupa vladajuće većine.
Mostov zastupnik Nikola Grmoja utvrdio je da su i one oštećene.
'U stranim parlamentima se i tuku'
Događaj koji se u utorak zbio u Saboru neuobičajen je u političkom životu Hrvatske. Unatoč tome, analitičari kažu da se u parlamentima u drugim zemljama mogu vidjeti i znatno gore scene od lupanja po klupama i masovnih izljeva podrške šefovima stranaka i vlasti.
"Takve, pa i puno gore stvari, događaju se i u drugim parlamentima u Europi i svijetu. Tamo nisu baš rijetke ni tuče, čega kod nas, srećom, ipak nema“, kaže za Euractiv politolog i sociolog Anđelko Milardović.
'Slika koja baš i nije uobičajena za europske parlamente'
Dodaje kako je očito da je predizborna kampanja za sljedeću godinu, u kojoj nas čekaju čak tri izborna ciklusa - za Europski parlament, Sabor i predsjednika Republike, počela, i to prilično žestoko. Smatra i da je oporba postupila na taj neuobičajen način kako bi ukazala na probleme.
"Oporba nema pristup medijima kakav imaju vladajući pa je morala nešto učiniti da skrene pozornost na sebe. Željeli su dekonstruirati Plenkovićevu samohvalu i meku diktaturu“, ocjenjuje Milardović.
Smatra i da su HDZ-ovi zastupnici fanatičnim pljeskom Plenkoviću poslali "sliku koja ne odgovara europskim parlamentima, već više nekim istočnim, orijentalnim oblicima vladavine".
'Oporba nije htjela da premijer iskoristi predstavljanje izvješća za svoju samohvalu i kampanju'
Politički analitičar Božo Kovačević smatra da je oporba tako postupila zbog kršenja Poslovnika o radu Sabora na štetu zastupnika, ali i da bi ukazala na probleme s kojima se suočava Hrvatska, a koje vladajući guraju pod tepih.
"Već i predstavljanje Godišnjeg izvješća o radu Vlade kao izvješća o stanju nacije, koje obično podnosi šef države, pokazala je da premijer predstavljanje tog izvješća želi iskoristiti za samohvalu i svoju kampanju. Oporba ga je pokušala onemogućiti u tome“, kaže Kovačević za Euractiv.
Dodaje kako nema sumnje da iza Plenkovića stoje određeni uspjesi, no da je problem što on ne dopušta raspravu o stvarima koje su podložne kritici.
"I sama činjenica da je na čelu Vlade sedam godina u Hrvatskoj je uspjeh. Nema dvojbe ni oko toga da se premijer može pohvaliti brojnim uspjesima za svog mandata. No, negativno odgovara na mogućnost rasprave o stvarima o kojima treba raspravljati i u kojima nije bio baš tako uspješan kako se predstavlja“, upozorava Kovačević, ukazujući na pitanje trošenja europskog novca za obnovu od potresa i na ponovno uvođenje graničnih kontrola na slovensko-hrvatskoj granici.
'Erozija demokratskih institucija i instituta'
Za frenetični pljesak HDZ-ovih zastupnika kaže da je to samo još jedan dokaz "postojanja autokratske svijesti" u vladajućoj stranci.
"Osim nesumnjivih uspjeha, u Hrvatskoj se događa i svjesna i namjerna erozija demokratskih instituta i institucija. Primjer za to je prisvajanje od strane premijera ovlasti koje nema, poput onih u vanjskoj politici, a koje, po Ustavu, mora dijeliti s predsjednikom, s kojim, inače, ne razgovara“, ocjenjuje Kovačević.
'Pretvaranje Sabora u cirkus'
No, politička analitičarka i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić kaže da u onom što smo u utorak vidjeli u Saboru treba gledati akciju i reakciju.
"Da nije bilo tog lupanja po klupama, ni HDZ-ovci vjerojatno ne bi tako dugo i ustrajno pljeskali Plenkoviću“, napominje Mamić za Euractiv.
Smatra i da se potpredsjednik Sabora Željko Reiner, koji je vodio sjednicu, nije snašao u predsjedanju tako osjetljivom sjednicom parlamenta kakva je bila u utorak, budući da nije uspio uspostaviti red u sabornici.
"Ovo što se u utorak dogodilo bilo je pretvaranje Sabora u cirkus“, ističe Mamić.
Ilegalne migracije i u Hrvatskoj postaju top tema
Kako god, saborska je epizoda od utorka samo jedna u nizu koje ćemo narednih mjeseci, po svemu sudeći, sve češće gledati te je treba, slažu se analitičari, promatrati u okviru još neobjavljene, ali itekako prisutne predizborne kampanje. Osim pitanja načina upravljanja zemljom i afera koje nisu dobile svoj epilog, u kampanji će u prvi plan, smatra Mamić, izbiti i neka druga pitanja, poput migrantske krize.
Uostalom, pitanje ilegalnih migracija u Hrvatskoj već dulje vrijeme "kuha“. To se vidi i po najavi Mostova zastupnika Mire Bulja da će u Cetinskoj krajini organizirati civilnu stražu duž granice s Bosnom i Hercegovinom.
Pritom valja podsjetiti da Most od Vlade već dulje vrijeme traži da rasporedi vojsku na kritičnim točkama na granici s BiH, misleći očito na granicu prema Unsko-sanskom kantonu, preko kojeg najviše ilegalnih migranata i dolazi u Hrvatsku, iz koje potom odlaze u razvijenije zapadne zemlje. I stranke koje su desnije od Mosta zagovaraju bolji nadzor granice s BiH, iako nisu nužno zagovornice raspoređivanja Hrvatske vojske na graničnoj liniji.
U Vladi izričito odbijaju takve zahtjeve, tvrdeći da bi to značilo gradnju zidova i prema Hrvatima u BiH. Umjesto toga, u Banskim se dvorima zalažu za što skoriji početak pregovora o ulasku BiH u Europsku uniju, kao i za raspoređivanje Frontexa na njenim granicama.
"Nema sumnje da su ilegalne migracije već sada tema, tema su u cijeloj EU i Hrvatska tu nije iznimka, posebno zato što je na rubu EU i Schengena. Postat će još i veća tema, jer nas sljedeće godine čekaju i europski i parlamentarni i predsjednički izbori", zaključuje Mamić.
Smatra da se može očekivati da će se u kampanji govoriti i o drugim gorućim pitanjima u Europi i svijetu, poput ekologije i opasnosti od nuklearnog rata. To su, uz migracije, i ključna globalna pitanja.
Sve oštrija retorika
I drugi potezi kako vladajućih, tako i oporbe, upućuju na zaključak da je Hrvatska već duboko zakoračila u predizbornu kampanju.
Analitičari pritom navode Vladino dijeljenje pomoći iz proračuna "kome god treba“ i povećanje plaća, kao i slanje u saborsku proceduru Zakona o hrvatskom jeziku.
Ipak, tu je tanka granica između redovnog rada Vlade, jer sve to spada u njega, i predizborne kampanje. No, u Hrvatskoj se i u ranijim izbornim procesima često plesalo baš po toj tankoj liniji.
S druge strane, oporba zaoštrava retoriku u pitanjima afera, poput one "plin za cent“, ali i životnog standarda, a sve više i ilegalnih migracija.