Politika

MACRON U TEL AVIVU: Francuska diplomacija pokušava održati 'balansirani pristup' bliskoistočnom sukobu

Autor Euractiv/Aurélie Pugnet

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u utorak je u posjetu Tel Avivu, gdje će razgovarati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, u trenutku u kojem Pariz pokušava definirati ulogu francuske diplomacije u sukobu s Hamasom

epa10935448 Israeli Prime Minister Benjamin Netanyahu (R) welcomes French President Emmanuel Macron before their talks in Jerusalem, 24 October 2023. Macron is traveling to Israel to show France's solidarity with the country and further work on the release of hostages who are being held in Gaza. EPA-EFE/CHRISTOPHE ENA / POOL MAXPPP OUT
Izvor: CHRISTOPHE ENA / POOL/AP POOL

Macronov dvodnevni posjet Izraelu stiže dva tjedna nakon izbijanja sukoba između islamističkih militanata iz skupine Hamas i Izraela, u kojem je stradalo 1.400 ljudi, uključujući i 30 francuskih državljana.

Nekoliko francuskih državljana također je i među taocima koje još uvijek drži Hamas.

Izbalansirani stavovi Pariza

Tijekom protekla dva tjedna Macron je pažljivo balansirao stav Pariza između iskazivanja solidarnosti s Tel Avivom nakon terorističkih napada koje je pokrenuo Hamas i naglašavanja potrebe poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i zaštite civila u pojasu Gaze.

Pariz je do sada ostao na marginama posredovanja u izraelsko-palestinskom sukobu.

"Cilj posjeta također je i razgovarati s izraelskim vlastima o tome što možemo učiniti... kako bi se otvorila vjerodostojna politička perspektiva koja bi ispunila potreba svih strana u regiji za mirom i sigurnošću", izjavio je jedan izvor iz Elizejske palače novinarima.

Macron je također upozorio da se mora izbjeći regionalnog prelijevanje sukoba, kako bi se izbjegla "tragična spirala".

Izbjegavanje regionalnog rata

Macron je u posljednja dva tjedna pozvao Iran, Hezbollah i druge skupine povezane s iranskim režimom na "suzdržavanje od povećanja napetosti, i također suzdržavanje od bilo kakve operativne potpore Hamasu", rekli su iz Elizejske palače.

Pariz je bio u kontaktu s nekoliko regionalnih čelnika, uključujući Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar, Egipat, Libanon i Bahrein.

Ključno pitanje o kojem se raspravljalo bilo je kako izbjeći veliki regionalni rat, voditi pregovore o oslobođenju talaca i pronaći način za pokretanje mirovnog procesa, doznaje Euractiv.

"Postoji potreba da se poštede civili i otvore izgledi za suradnju i nastavak dijaloga, kako bi se izbjegla regionalno rasplamsavanje sukoba koju nitko ne može kontrolirati".

Izraelska sigurnost i uspostava palestinske države 

Umjesto toga, kažu u Elizejskoj palači, "svi mi moramo... obnoviti politički proces koji će nam na koncu omogućiti ostvarivanje cilja izraelske sigurnosti i uspostave palestinske države."

Hamasovi teroristički napadi i izraelska osveta bili su "pouka kako ne postoji način za postizanje normalizacije na Bliskom istoku koji bi ignorirao rješenje palestinskog pitanja".

Implikacije za unutarnju sigurnost

Nedavna eskalacija ima "brojne posljedice za mir i stabilnost EU", izjavio je prošlog tjedna jedan dužnosnik EU govoreći o terorističkim prijetnjama u Europi, mogućem priljevu novih migranata i općoj nestabilnosti u slučaju izbijanja regionalnog rata.

Nakon što je u zadnjih desetak godina pretrpjela više terorističkih napada nego bilo koja druga zemlja članica EU - uključujući i napad nožem prošlog tjedna - Francuska je tijekom godina bila u velikoj mjeri uključena u borbu protiv terorizma u Sahelu i na Bliskom istoku.

Francuski čelnici su tradicionalno "vrlo oprezni," izjavio je za EuractivMichel Duclos, francuski stručnjak za geopolitiku sa Instituta Montaigne i bivši diplomat.

"Francuska ima najveću židovsku zajednicu na svijetu nakon Izraela i SAD-a, i najveću muslimansku zajednicu u Europi".

Macronovo balansiranje stoga "utjelovljuje francusko stajalište o izraelsko-palestinskom sukobu," izjavio je Eric Maurice, šef briselskog ureda zaklade Schuman. Zasad ga je u tome slijedila cijela francuska politička klasa, uz jedinu iznimku ljevičarske stranke La France Insoumise (LFI).

Macron i dalje oprezan

Macronov stav i dalje je oprezan i nakon što je u islamističkom terorističkom napadu poginuo srednjoškolski učitelj u mjestu Arras na sjeveru zemlje, za kojeg je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin izjavio kako je "sigurno povezan" s bliskoistočnim sukobom.

Francuska je zbog tog napada poslala na teren 7000 vojnika, podigla sigurnosno upozorenje na najvišu razinu i prvotno zabranila, baš kao i 2021. godine, propalestinske skupove "koji će vjerojatno izazvati javne nerede," kazao je Darmanin.

Oprez Francuske ostavlja prostora Europi

Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna otputovat će ovoga tjedna na sastanak Vijeća sigurnosti UN-a, s namjerom da podrži "dvodržavno" rješenje i potrebu da se ulože svi napori kako bi se izbjegao regionalni rat.

Izvor iz Elizejske palače izjavio je da "u kontekstu UN-a želimo izbjeći sukob [globalnog] sjevera i juga, gdje je sjever zadužen za obranu Ukrajine i Izraela, dok je jug ističe na strani svih ostalih, jer to nije istina".

Oprezniji pristup Pariza sukobu mogao bi ostaviti više prostora Europi, ističu stručnjaci, koji su naglasili i kako Pariz vjerojatno neće biti ostavljen da sam zagovara svoju poziciju. Zasad se Macron više usredotočio na Siriju, tzv. Bagdadsku konferenciju, Libiju i Libanon, za razliku od Njemačke, SAD-a i Velike Britanije, koje su dale vojnu potporu Izraelu.

"Međutim, promijenio je svoj stav prema Rusiji, kao i prema Africi, a mogao bi učiniti isto i prema Izraelu i Palestini", dodaje Duclos.

'Samostalna francuska inicijativa nije vjerojatna'

Maurice kaže kako samostalna francuska inicijativa "nije vjerojatna," iako bi ta zemlja mogla biti "velik igrač u borbi protiv terorizma."

Vjerojatnije je, kazao je, da će Pariz ustrajavati na inicijativi Europske unije ili nekoj međunarodnoj inicijativi, primjerice preko UN-a.

Duclos je kazao kako će svaka francuska inicijativa "biti povezana s europskim silama, ili čak europskim institucijama i regionalnim igračima, sa SAD-om i Egiptom".

'Europa bi mogla biti korisna u ponovnom pokretanju pregovora'

Kazao je kako bi "Europa mogla biti korisna" u ponovnom pokretanju pregovora ukoliko dođe do promjene čelnika u Izraelu i Palestini i da postoji nekoliko glavnih pitanja o kojima ovisi sljedeća faza.

"Ključno je znati hoće li izraelski premijer Benjamin Netanyahu ostati na vlasti još nekoliko mjeseci; zatim koje lekcije se mogu izvući iz paralize palestinskih vlasti i tih groznih događaja; te hoće li Hamas iz ovog svega izaći ojačan ili oslabljen?".

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Macron’s Middle East diplomacy faces litmus test with Israel visit)