U obraćanju eurozastupnicima, armenski premijer Nikol Pašinjan kazao je kako želi da njegova zemlja bude 'što bliža EU'
Armenija ima političku volju za postizanjem mira s Azerbajdžanom i traži kontinuiranu podršku i pozornost Europske unije i zemalja u regiji za to pitanje, rekao je armenski premijer Nikol Pašinjan u Europskom parlamentu u utorak.
Pašinjan je rekao da je Armenija "spremna" raditi na tome da se do kraja godine potpiše sporazum o miru i normalizaciji odnosa s Azerbajdžanom.
Pregovori Erevana i Bakua uz posredovanje EU
Prilika za razgovore Erevana i Bakua trebala je biti na trećem summitu Europske političke zajednice u Granadi 5. listopada, ali se ondje nije pojavio azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev.
"To nije učinilo ovaj proces lakšim", rekao je Pašinjan u obraćanju eurozastupnicima na drugoj listopadskoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Nova prilika za razgovore Armenije i Azerbajdžana, uz EU kao posrednika, trebala bi biti već ovog mjeseca u Bruxellesu, dodao je.
Armenski premijer naglasio je da Erevan posjeduje "političku volju" za postizanje mira i traži "kontinuiranu podršku i pozornost" kako EU, tako i zemalja u regiji. Dodao je da je Armenija spremna osigurati da azerbajdžanski narod i roba sigurno prolaze kroz armenski teritorij i traži reciprocitet od Azerbajdžana, između ostalog.
'Gorski Karabah sada očišćen od Armenaca'
Azerbajdžan je pokrenuo veliku vojnu operaciju 19. rujna pri čemu je poražena samoproglašena država Gorski Karabah, kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.
"Gorski Karabah sad je očišćen od Armenaca", rekao je Pašinjan, dodavši da su armenska vlada i Europski parlament više puta upozoravali na prijetnju od etničkog čišćenja u toj enklavi.
Armenija je u samo nekoliko dana primila oko 100.000 Armenaca, a Pašinjan je rekao da je to bilo moguće samo zahvaljujući "armenskom narodu i demokraciji".
Pašinjan je naglasio da je demokracija "bez sumnje sposobna osigurati mir, sigurnost, solidarnost, prosperitet i sreću" iako se suočava s izazovima.
"Mnogi kažu da Armenija danas pati zbog demokracije, ali uvjeren sam da bi Armenija danas bila paralizirana i izgubila bi svoju neovisnost i suverenitet da nije bila demokratska", rekao je armenski premijer.
Pašinjan je obraćanje završio s porukom spremnosti Armenije da bude "što bliža EU ".
Revizija strateškog partnerstva između EU i Azerbajdžana
Eurozastupnici su na prvoj listopadskoj plenarnoj sjednici u rezoluciji pozvali EU da provede reviziju "strateškog partnerstva" s Azerbajdžanom zbog, kako navode, neopravdanog vojnog napada na Gorski Karabah, odnosa prema Armencima u toj regiji te stanja ljudskih prava u zemlji.
Podsjetili su pritom da je armenski premijer izrazio spremnost da prizna teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana s Gorskim Karabahom 22. svibnja 2023. "u zamjenu za sigurnosna jamstva za armensko stanovništvo u toj regiji", kao i da je Azerbajdžan "bio na jasnom putu prema ponovnoj uspostavi kontrole nad Gorskim Karabahom diplomatskim pregovorima i da je taj napad u suprotnosti s iskazanim namjerama Azerbajdžana da radi na postizanju održivog mira s Armenijom te da napad potkopava tekuće mirovne pregovore između Armenije i Azerbajdžana".