Iako su rezultati izlaznih anketa, koji upućuju na dolazak oporbe na vlast, dobro primljeni u nekoliko europskih prijestolnica, jer bi to moglo označiti kraj sukoba s Bruxellesom, to možda neće biti tako jednostavna priča
Većina stranih medija opisala je mogući pad konzervativne vlade stranke PiS kao vjetar demokratskih promjena u poljskoj politici, u nadi da će Građanska platforma (PO) Donalda Tuska, ako osvoji vlast, okončati trajne sukobe Varšave s EU i vratiti je u europski mainstream.
Međutim, šarm bivšeg predsjednika Europskog vijeća mogao bi se pokazati kao privid.
'Ako oporba preuzme vlast, ne znači da će se automatski mijenjati i stavovi Varšave o nekim pitanjima'
"Dolazak oporbe na vlast ne znači nužno da će se stajalište Varšave o nekim ključnim pitanjima promijeniti onoliko dramatično koliko to Bruxelles možda očekuje", kaže za Euractiv Sławomir Domaradzki, politički analitičar sa Sveučilišta u Varšavi.
Jedno od tih pitanja jesu migracije, jer su Poljska i Mađarska jedine dvije zemlje koje su se oštro usprotivile reformi pravila o migracijama i azilu koju predlaže Komisija.
Vladajući PiS odbija prihvatiti tražitelje azila, ali odbija i da Poljska financijski pridonosi upravljanju migracijama.
Donald Tusk ili Donald Trump?
Tijekom predizborne kampanje, PiS je uvjeravao glasače da će Tusk popustiti pod pritiskom EU i dopustiti da tisuće nezakonitih migranata dođu u Poljsku ako pobijedi na izborima.
"PO jednostavno pristaje na svaki prijedlog europskih institucija," rekao je za Euractiv poljski eurozastupnik iz stranke PiS Zdzisław Krasnodębski, dodavši kako očekuje da će oporba pristati na novi sporazum o migraciji ukoliko dođe na vlast.
Međutim, Tuskova stranka to je negirala.
"Sigurno nećemo pristati na bilo kakva rješenja koja bi dovela do povećanja broja migranata u Poljskoj," izjavio je za Euractiv glasnogovornik Tuskovog PO-a Jan Grabiec.
Ne žele još migranata
Budući da je Poljska primila milijune ratnih izbjeglica iz Ukrajine, od kojih su mnogi i ostali tamo, ne bi je trebalo prisiljavati da prihvati više migranata, kaže Grabiec.
Cijela poljska politička scena prilično je jedinstvena kad se radi o migracijama i sve parlamentarne stranke - od ultrakonzervativne Konfederacijske stranke pa sve do stranaka ljevice - protive se premještajima migranata. Ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci Tusk je većinu svojih kolega iz oporbe iznenadio zauzimanjem oštrog stava prema migraciji.
U srpnju je objavio video u kojem je oštro napao PiS-ovu vladu zbog puštanja u zemlju tisuća migranata "iz islamskih zemalja" i izrazio protivljenje europskom planu za premještaje migranata, opisavši ga kao prijetnju za sigurnost Poljske.
"Poljski narod mora povratiti nadzor nad svojom zemljom i njezinim granicama", bio je naslov objave.
Poljska mora smijeniti vladu PiS-a kako bi odagnala "ugrozu koja je odmah iza ugla," kazao je Tusk, misleći na muslimanske imigrante koji dolaze u Poljsku. Nakon te objave, druge stranke oporbe optužile su ga za poticanje rasizma.
"Je li to još uvijek Donald Tusk ili je možda Donald Trump?", zapitao se zastupnik ljevice Maciej Konieczny i opisao Tuskovu izjavu kao "ludost."
Zabrinutost zbog Tuskove ekonomske politike
Osim što bi Tusk mogao iznenaditi europske institucije svojim stavom o migracijama, isto se može reći i za njegovu ekonomsku politiku, budući da su neke nepopularne odluke zasjenile njegovo nasljeđe iz premijerskog mandata kojeg je obnašao između 2007. i 2014. godine.
Kada je Tuskov PO bio na vlasti, starosna granica za odlazak u mirovinu povišena je na 67 godina, da bi ju PiS onda spustio na 65 za muškarce i 60 za žene kada su došli na vlast 2015. godine.
Tijekom ovogodišnje predizborne kampanje, PiS je napadao Tuska i tvrdio da će ponovno povisiti starosnu granicu za odlazak u mirovinu i prodati većinu državnih tvrtki stranim kompanijama.
Unatoč Tuskovoj karizmi i popularnosti, i dalje postoji zabrinutost zbog njegove gospodarske politike.
'Poljska na prodaju'
Tu bojazan potaknula je izjava liberalnog ekonomista Bogusława Grabowskog kojeg je Tusk postavio u svoje gospodarsko vijeće 2010. kada je bio premijer. U intervjuu za poljske medije ranije ove godine, Grabowski je pozvao na produljenje radnog vremena, privatizaciju državnih energetskih kompanija, i ulazak u eurozonu.
Glasnogovornik vlade PiS-a Piotr Müller čak je rekao kako će, ako Tusk opet postane premijer, "stajati ispred premijerovog ureda, s natpisom da je 'Poljska na prodaju'".
Tusk se, međutim, distancirao od "privatnih stavova" Grabowskog, kazavši kako oni "nemaju nikakve veze s programom PO-a," u izjavi koju je prenijela poljska novinska agencija PAP.
Neće povećavati dob za odlazak u mirovinu
Obećao je i kako "nakon pobjede na izborima nećemo povisiti dob za odlazak u mirovinu".
Iako je Tusk odbacio nagađanja o mijenjaju pravila za mirovinu, njegovi stavovi o privatizaciji i dalje su nejasni. Na pitanja o tome tijekom predizborne kampanje izbjegavao je odgovor i umjesto toga navodio primjere državnih tvrtki koje je PiS prodao stranim korporacijama, uključujući i Saudijski Aramco.
Na postavljen upit Euractiva do trenutka pisanja ovog teksta nije stigao nikakav odgovor političara PO-a o privatizaciji državne imovine i planovima te stranke za upravljanje ključnim gospodarskim sektorima.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Tusk-ruled Poland not the pro-EU paradise Brussels is hoping for)