Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi smatra da je važno da 'palestinski narod ostane prisutan na svojoj zemlji'
Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je u petak da bi premještanje preko milijun Palestinaca iz grada Gaze na jug Pojasa Gaze imalo ozbiljne posljedice na ionako tešku humanitarnu situaciju u toj palestinskoj enklavi te bi predstavljalo "teško kršenje" međunarodnog prava.
Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi ocijenio je u četvrtak kako je "važno da palestinski narod ostane postojan i prisutan na svojoj zemlji", objavio je Reuters.
Egipat, Jordan i Turska žele u Gazu dopremiti humanitarnu pomoć
Al-Sisi je dodao kako se Egipat trudi osigurati humanitarnu pomoć za Palestince u Gazi.
Egipat pokušava dopremiti humanitarnu pomoć stanovnicima Pojasa Gaze preko graničnog prijelaza Rafah, jedinog kojeg ta zemlja ima s Pojasom Gaze i Palestinom, no u Kairu kažu da im stanje na terenu onemogućava dopremu pomoći.
Pomoć stanovnicima Gaze uputili su zračnim putem preko Sinaja i Turska i Jordan. No, pomoć je uskladištena na stadionu u El-Arishu, gradu na sjeveru Sinaja, nedaleko od granice Egipta i Gaze, budući da je izraelsko zrakoplovstvo, prema pisanju Al Jazeere, u više navrata posljednjih nekoliko dana bombardiralo palestinsku stranu tog graničnog prijelaza.
Egipat s Gazom ima kratku granicu i jedan granični prijelaz
Egipat ima 12 kilometara granice s Pojasom Gaze. To je ujedno i jedina granica koju Egipat ima s Palestinskom samoupravom.
Egipat je prva arapska država koja je priznala Izrael, sukladno sporazumima iz Camp Davida 1978/79. godine.
U prvom izraelsko-arapskom ratu 1948/49. godine, Egipat je zauzeo Pojas Gaze i vladao njime do Šestodnevnog rata 1967. godine, kada je Gazu okupirao Izrael. Nakon povratka Sinaja pod egipatsku vlast, što je rezultat sporazuma iz Camp Davida, Egipat se odrekao vladavine nad Gazom, uz pretpostavku da ona postane dijelom palestinske države.
Blokada Gaze
Izrael, koji se s područja Gaze povukao 2005. godine, nakon čega je na vlast u toj palestinskoj enklavi došao radikalni Hamas, našao se prošle subote na udaru Hamasovih militanata. Oni su na više mjesta probili graničnu ogradu između Gaze i Izraela, upali u nekoliko gradova i kibuca na jugu Izraela te izvršili stravične pokolje nad izraelskim civilima.
Vlada Benjamina Netanyahua proglasila je ratno stanje i uzvratila napadima na Pojas Gaze. Gaza je stavljena u potpunu blokadu, te joj je onemogućen dotok struje i vode.
Izraelska je vojska u petak ujutro stanovnicima sjevernog dijela Gaze dala rok od 24 sata da napuste to područje i odu na jug palestinske enklave. Zahtjev Izraela osudio je velik dio međunarodne zajednice, uključujući i Ujedinjene narode, tvrdeći da je to prekomjeran odgovor na Hamasov napad u kojem će stradati civili. U Jeruzalemu, međutim, kažu da se namjeravaju obračunati s militantima Hamasa i da su civile u Gazi na to upozorili.
Kairo traži od Izraela da otvori humanitarni koridor prema Gazi
Egipat, tvrde analitičari, nije sklon primanju velikog broja palestinskih izbjeglica s područja Gaze, među kojima je i priličan broj onih koji podržavaju Hamas, ekstremistički pokret pod utjecajem Irana, Naime, vlast u Kairu proteklih se godina borila protiv muslimanskih ekstremista.
Umjesto primanja palestinskih izbjeglica, Kairo traži da Izrael obustavi napade na Gazu i da otvori humanitarni koridor za opskrbu tamošnjeg civilnog stanovništva.
Egipat je, kao i Izrael, jedan od "vodećih američkih saveznika izvan NATO-a", što je status koji je Washington dosad priznao za dvadesetak država s kojima ima bliske političke, ekonomske i vojne odnose.