Ukrajina napreduje u provedbi reformi koje je zadala EU i koje su ključne za početak pregovora o članstvu, ali ostaje još puno posla, kažu Olena Haluška i Aljona Getmančuk, koje ocjenjuju dosadašnji napredak Kijeva
(Olena Haluška suosnivačica je Međunarodnog centra za pobjedu Ukrajine (ICUV) i članica upravnog odbora Antikorupcijskog akcijskog centra (AntAC) iz Kijeva. Aljona Getmančuk osnivačica je i direktorica Centra za Novu Europu (NEC) iz Kijeva.)
Ukrajinski zastupnici glasali su 20. rujna za javno otvaranje elektroničkog registra imovinskog stanja - sustava izvješćivanja o prihodima i imovini ukrajinskih dužnosnika i članova njihovih obitelji. Za prijedlog je glasalo 341 zastupnika od njih 404, i registar će sada opet postati javno dostupan.
Iako je isprva predložena nešto slabija verzija zakona, peticija predsjedniku Zelenskom koja je prikupila više od 83.800 potpisa u samo dva dana prisilila ga je da uloži veto na takav razvodljeni zakon, čime je utjecao i na promjenju razmišljanja parlamenta.
Ukrajinsko društvo želi se boriti protiv korupcije
Ovaj slučaj pokazao je da se ukrajinsko društvo želi boriti protiv korupcije i da je opći rat u kojem se nalazi Ukrajina potaknuo nultu stopu tolerancije prema tom problemu.
Ukrajini je u lipnju 2022. dodijeljen status zemlje kandidata za članstvo u EU, uz sedam reformskih preporuka. Njihova provedba sada de facto služi kao preduvjet za otvaranje formalnih pregovora o priključenju.
Reforme potrebne za otvaranje pregovora o ulasku u EU
Europska komisija će u studenom ove godine sastaviti izvješće o njihovoj provedbi, a zatim će Europsko vijeće na temelju toga donijeti novu odluku u prosincu 2023.
Navedene reforme odnose se na vladavinu zakona, borbu protiv korupcije, slobodu medija i prava nacionalnih manjina. Neposredno nakon što je Ukrajina dobila te preporuke, koalicija ukrajinskog civilnog društva predvođena Centrom za Novu Europu (NEC) pokrenula je alat nazvan Candidate Check koji omogućava praćenje ukrajinskih reformi.
Reforma sudstva i borba protiv korupcije
Jedan od prvih poteza koje je potaknuo status kandidata bilo je imenovanje Oleksandra Klimenka za šefa specijaliziranog Ureda antikorupcijskog tužitelja u srpnju 2022. godine. Prethodno se na to imenovanje čekalo šest mjeseci u predsjednikovom uredu, navodno zbog Klimenkove istrage zamjenika predstojnika ureda Oleha Tatarova.
Novi direktor ukrajinskog Nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije, Semen Krivonos, izabran je i imenovan u ožujku 2023.
Dolaskom Klimenka borba protiv korupcije dobila je novi zamah. Među slučajevima koji su okupirali novinske naslovnice bilo je uhićenje šefa Vrhovnog suda Vsevoloda Knjazijeva zbog navodnog primanja mita od 2,7 milijuna dolara i zloglasnog oligarha Igora Kolomojskog, osumnjičenog za umiješanost u skandal oko banke PrivatBank iz koje je "isisano" dvije milijarde dolara.
Kandidatski status također je potaknuo i važne reforme u pravosuđu Ukrajine.
U okviru reforme započete 2021. svi članovi ključnog tijela za upravljanje sudstvom, visokog pravosudnog vijeća (HCJ), zaduženog za imenovanje i razrješenje sudaca i odlučivanje o stegovnim predmetima, prošli su provjeru integriteta koju provodi posebno uspostavljeno Etičko vijeće.
Etičko vijeće
Etičko vijeće sastoji se od tri ukrajinska suca i tri neovisna strana stručnjaka. U veljači 2022. godine 10 od 15 članova HCJ-a dalo je ostavke, znajući unaprijed da neće proći etičku provjeru.
Ukrajina je u siječnju 2023. konačno imenovala osam novih članova HCJ-a, što je vijeću omogućilo nastavak rada. Nekoliko novih članova pravi su pokretači promjena, kao što je Roman Maselko, odvjetnik obitelji poginulih 2014. u sukobima s policijom za vrijeme demonstracija u Kijevu, iako neki članovi još uvijek imaju sumnjive reputacije.
Drugo tijelo, Visoka komisija za kvalifikaciju sudaca (HQCJ), koje služi kao pravosudni odjel za ljudske resurse, raspušteno je 2019. i konačno ponovno pokrenuto u lipnju 2023. Njegov sastav je sad nešto bolji od prethodnog, ali ipak uključuje samo nekoliko "agenata promjene".
Javno vijeće za integritet
Također je pokrenuto i javno vijeće za integritet, u kojem se nalaze stručnjaci i pravnici iz civilnog društva, kako bi se HQCJ-u pomoglo u provjerama integriteta sudaca i kandidata za sudačka imenovanja. Sljedeći veliki izazov jest popunjavanje više od 2500 upražnjenih mjesta u pravosuđu u narednih nekoliko godina.
EU je također dala preporuke Ustavnom sudu zbog njegove navike da sustavno obara proeuropske reforme, što uključuje i elektronički registar imovine, ukidanje kaznene odgovornosti za nezakonito bogaćenje u 2019., kao i za lažne izjave u imovinskim karticama 2020. godine.
Ustavni sud može zaustaviti svaku reformu
Iako je sva ta legislativa na koncu opet usvojena, pokazala je kako Ustavni sud može zaustaviti svaku reformu, smatrajući je neustavnom. Temeljna ideja reforme suda uvođenje je predizbora kandidata od strane neovisnog povjerenstva, kako bi se osigurala visoka profesionalnost i integritet sudaca. Predsjednik je 18. kolovoza o tome potpisao zakon, koji je stupio na snagu.
Postojeći suci zaštićeni su Ustavom, tako da bi reforma mogla utjecati samo na imenovanje novih sudaca. Povjerenstvo za predizbor sastojat će se od šest članova - tri člana stranih partnera i po jednog člana koje imenuju parlament, predsjednik i sudačko vijeće.
Nažalost, suci su već sa svoje strane imenovali upitnog člana povjerenstva, tako da se mnogi nadaju kako će ostalih pet članova ipak biti kvalitetniji.
Oligarsi, PEPS-ovi i pranje novca
Preporuka za "deoligarhizaciju" predlaže izmjene zakona o tome iz 2021., na temelju mišljenja Venecijanske komisije. To je usvojeno krajem lipnja 2023. i s amandmanima je, osim izmjene postojećeg zakona, došla i sveobuhvatna reforma antimonopolističkih propisa.
Nesporno je da se tako složen problem poput oligarhizacije ne može riješiti sa samo jednim zakonom i da to zahtijeva mjere za jačanje pravosuđa i borbu protiv korupcije, regulaciju medija, kao i borbu protiv monopola. Međutim, za provedbu složenijih reforme potrebno je i više vremena nego što je bilo pet mjeseci od lipnja do listopada 2023.
Sljedeći korak je rad na neovisnosti agencije za borbu protiv monopola transparentnim odabirom vodstva. Ova mjera trebala bi biti dio pregovora o članstvu u EU. Osim toga, utjecaj oligarha smanjuje se i jer je i dobar dio njihove imovine fizički uništen u ratu, a u tijeku su i razne antikorupcijske istrage.
Kad je riječ o sprečavanju pranja novca, očekuje se da će Ukrajina ponovno uspostaviti sveobuhvatno financijsko praćenje politički izloženih osoba. To je trenutno najznačajnije otvoreno pitanje.
Zastupnici su u rujnu 2023. u prvom čitanju usvojili nacrt zakona koji je uključivao uspostavu državnog registra politički izloženih osoba, što je u suprotnosti sa standardima FATF-a. To se mora ispraviti u drugom čitanju.
Predsjednik je također odobrio i sveobuhvatnu policijsku reformu u svibnju 2023. Stručnjaci kažu kako se nova strategija primarno bavi mirnodopskim okolnostima, ali da bi također trebala uzeti u obzir i "realnost rata."
Mediji i manjine
Kad je riječ o reformi zakona o medija, kojom se predviđa usklađivanje ukrajinskog zakonodavstva s Uredbom EU o audiovizualnim medijskim uslugama, predsjednik je te zakone donio i potpisao u prosincu 2022. i lipnju 2023., što su pohvalili i stručnjaci za medije i Vijeće Europe.
Isto tako, pozitivno su primljeni i koraci u pogledu prava nacionalnih manjina. U prosincu 2022. parlament je donio novi zakon, o kojem je Venecijanska komisija iznijela svoje mišljenje u lipnju 2023. godine. Neke su njihove preporuke kasnije dodane u rujnu 2023., a radi se na mehanizmima njihove provedbe.
Unatoč nekim nedostacima koje treba pozorno pratiti, i nedovršenoj reformi zakona za borbu protiv pranja novca, Ukrajina je ipak ostvarila opipljiv napredak, koji bi se teško bio dogodio da država nije dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Međutim, provedba preporuka za kandidaturu tek je prvi korak.
Daljnje dugotrajne, bolne i održive reforme obavljat će se tijekom pristupnih pregovora, što bi Uniji trebalo dati još veći utjecaj kako bi se Ukrajini pomoglo da nastavi s čišćenjem svojeg pravosuđa, tužiteljstva i tijela kaznenog progona, uz daljnje jačanje borbe protiv korupcije i oligarha.
Sve je to ključno za priljev stranih ulaganja i transparentan oporavak.
Prije svega, ukrajinski narod, koji trpi ruski agresorski rat, zahtijeva izgradnju snažne, demokratske i otporne Ukrajine integrirane u EU i NATO savez.
(NAPOMENA: Svi stavovi izneseni u ovoj kolumni za Euractiv predstavljaju isključivo gledište autora i ne odražavaju stavove Euractivove medijske mreže. Preveo i uredio David Spaić-Kovačić, originalan članak pročitajte ovdje: Mapping the progress of Ukraine’s EU-led reforms)